Википедија

Видовчица

Ukoliko ste tražili drugu biljku, pogledajte članak vidac.

Vidovčica ili vidac, vidić, vidova trava, crvena ovčarka (lat. Anagallis) je rod jednogodišnjih zeljastih biljaka iz porodice jagorčevina ili jaglika (Primulaceae), i naziv za najrašireniju na prostorima Balkana vrstu, Anagallis arvensis.

vidovčica
Anagallis arvensis
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Plantae
Divizija:
Magnoliophyta
Klasa:
Magnoliopsida
Red:
Ericales
Porodica:
Primulaceae
Potporodica:
Myrsinoideae
Rod:
Anagallis

Vrste

vidi tekst

Rod vidovčica (Anagallis) je tradicionalno svrstavan u porodicu jagorčevina (Primulaceae), ali je nakon genetske i morfološke studije sprovedene 2000. svrstana u porodicu Myrsinaceae,[1] međutim 2009. je prema APG III sistematici ponovo uključena u porodicu jagorčevina.

Osnovni podaci o vrsti Anagallis arvensis uredi

Četvorostrano stablo je poleglo, nisko, golo i veoma razgranato. Sa njega polaze naspramni, celi listovi najčešće srcolikog oblika čije je naličje maljavo. Cvetovi su pojedinačni, petočlani i sa dugačkim cvetnim drškama, dok su listovi sedeći (bez lisnih drški). Cvetovi su najčešće crvene, ređe bele i tamnoplave boje. Plod je čahura, a seme ima tri ivice na kojima su krilca i bradavičastu površinu. Veoma je rasprostranjena biljka i to posebno po umerenovlažnim, zapuštenim mestima kao i na oranicama (to naročito u žitu), vinogradima i baštama. Može se smatrati kosmopolitom, ako se ne računaju tropski predeli u kojima vidovčice nema.

Poreklo imena:

  • roda - od gr. anagelao = smejati se, jer se nekada biljka koristila za poboljšanje raspoloženja
  • vrste - od lat. arvensis = poljski.

Sinonimi:

  • Anagallis foemina Mill.
  • Anagallis mas Vill.
  • Anagallis orientalis hort.
  • Anagallis parviflora Lois.
  • Anagallis punctifolia Stockes
  • Anagallis pulchella Salisb.

Hemijski sastav droge uredi

U medicinske svrhe, kao droga se koristi nadzemni deo procvetale biljke (Anagallidis herba) koji nije baš dobro hemijski proučen. Zna se da herba, kao i seme, sadrži:

Upotreba uredi

Vidovčica se, upravo zbog nedovoljno poznatih hemijskih sastojaka, koristi samo kao narodni lek. Danas se mnogo ređe upotrebljava nego ranije jer se zna da sadrži štetne materije, kakav je npr. ciklamin. Najčešća njena primena je kod bolesti kože kakve su mladalačke akne, zloćudni tumori, inficirane rane i dr. Osim toga može se upotrebiti i za oboljenje žučnih puteva, kao diuretik i za izbacivanje sluzi iz organa za disanje. Kao sedativ se može davati nervno rastrojenim osobama i epileptičarima.

Upozorenje: može se koristiti samo po uputstvu stručne osobe jer sadrži saponine!

Vrste uredi

Spisak vrsta roda Anagallis:

  • Anagallis acuminata - (Angola)
  • Anagallis alternifolia - (Čile)
  • Anagallis arvensis - (syn. A. parviflora, A. platyphylla, A. phoenicea)
  • Anagallis barbata - (Brazil)
  • Anagallis brevipes - (Tanzanija)
  • Anagallis crassifolia - (Španija, Maroko)
  • Anagallis djalonis - (Africa)
  • Anagallis filiformis - (Brazil)
  • Anagallis foemina - syn. A. caerulea
  • Anagallis gracilipes - (Zimbabve)
  • Anagallis hexamera - (Etiopija, Kenija)
  • Anagallis kingaensis - (Afrika)
  • Anagallis minima - (syn. A. centunculus, Centunculus minimus)
  • Anagallis monelli - (syn. A. linifolia')
  • Anagallis nummulariifolia - (Madagascar)
  • Anagallis oligantha - (Malavi)
  • Anagallis peploides - (Madagaskar)
  • Anagallis pumila - (Amerike)
  • Anagallis rubricaulis - (Madagaskar)
  • Anagallis schliebenii - (Tanzanija)
  • Anagallis serpens - (istočna Afrika)
  • Anagallis tenella - (syn. A. repens)
  • Anagallis tenuicaulis - (Madagaskar)
  • Anagallis tsaratananae - (Madagaskar)

Galerija uredi

  •  
    Anagallis foemina
  •  
    cvet
  •  
    Anagallis monelli
  •  
    Ilustracija

Reference uredi

  1. ^ Källersjö, Mari; Bergqvist, Gullevi; Anderberg, Arne A. (2000). „Generic realignment in primuloid families of the Ericales s. l.: a phylogenetic analysis based on DNA sequences from three chloroplast genes and morphology”. Am. J. Bot. Botanical Society of America. 87 (9): 1325—1341. JSTOR 2656725. PMID 10991903. doi:10.2307/2656725. Arhivirano iz originala 27. 01. 2011. g. Pristupljeno 21. 01. 2019. 

Literatura uredi

  • Gostuški, R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistočne Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd, IP Svjetlost, 1990
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.

Spoljašnje veze uredi

 
Vidovčica na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Видовчица&oldid=26840002”