Винка Лозића шаљиви календар
Vinka Lozića šaljivi kalendar, naše prvo šaljivo izdanje, pokrenuo je u Budimu Jovan Sterija Popović 1830. godine.[1]
Tip | šaljivi kalendar |
---|---|
Osnivanje | 1830 |
Jezik | srpski |
Ukidanje | 1835. |
Sedište | Budim |
Istorijat
urediU Budimu je Jovan Sterija Popović 1830, 1832. i 1835. objavio svoja tri „Vinka Lozića šaljiva kalendara“ i to su bili prvi šaljivi godišnjaci pokrenuti u srpskoj periodici. U njima se mogao pročitati i ovaj aforizam:
„ | Pitali jednoga, zašto je sebi malu ženu uzeo – Moj brate, odgovori ovaj, kad se zlo bira, treba najmanje izabrati.[2] | ” |
Varijante Vinka Lozića šaljivog kalendara
urediJovan Sterija Popović je objavio tri „Vinka Lozića šaljiva kalendara“:
- Novi zabavni kalendar / U kojem se svašta nalazi, ali samo nema što se traži.– Budim, 1830. godine.
- Vinka Lozića drugi zabavni kalendar/ U kojem se svašta nalazi, ali samo onoga nema što se traži. – Budim, 1832. godine.
- Veseljak za godinu 1835. ili Vinka Lozića treći zabavni kalendar/ U kom se ono nalazi što se ne traži. – Budim, 1835. godine.[1]
Autorstvo
urediOko Sterijinog autorstva, posebno kada je u pitanju izdanje iz 1830. godine mnogi autori se ne slažu. Sterija nije potpisao 1830. godine izdanje prvog kalendara te je to dalo povoda da mu se osporava autorstvo. U knjizi „Letopis srpskog naroda“ Miodraga Matickog stoji da je Pavle Šafarik izneo mišljenje da je autor Novog zabavnog kalendara „koji je izradio Vinko Lozić, astrolog“ u stvari Avram Branković.[1]
Periodičnost izlaženja
urediIzdata su tri kalendara: 1830, 1832. i 1835. godine.
Mesto i godina izdavanja
urediBudim, 1830-1835.
Tematika
urediKalendar je imao svoje šaljive rubrike i činile su ih dosetke, šale, anegdote.
Karikature
urediPrva štampana karikatura u srpskoj šaljivoj periodici objavljena je u Sterijinom Vinka Lozića šaljivom kalendaru, čiji je autor bio slikar Dimitrije Avramović, koji se danas smatra „ocem srpske karikature“.[2]
Osobenost kalendara
urediSterijin postupak pri izradi ovih kalendara je bio osoben. Prestavljaju parodije, poput Rableove iz 1455, raznih „prognostigona“ koji su objavljivani širom Evrope od brojnih „asrologa“. Sterijin šaljivi kalendar je prvi takve vrste u našoj periodici i bio je uzor mnogim našim autorima.[1]
Nova izdanja kalendara
urediŠtampano je fototipsko izdanje 1956. godine, a širi izbor ovih kalendara objavljen je u Danici, srpskom narodnom kalendaru za 2006. godinu koji izdaje Vukova zadužbina u Beogradu.[1]
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b v g d Rošulj, Žarko (2017). Čas opisa časopisa VII: Leksikon srpske šaljive periodike (1830-1918). Novi Sad; Beograd: Matica Srpska; Institut za književnost i umetnost. str. 19—20; 44—46.
- ^ a b „Kraljica Natalija pisala aforizme, a Miloš Obrenović naručivao karikature”. Rasen. Pristupljeno 10. 9. 2020.