Viplov štit ili Viplov branik (odbojnik) je štit namenjen zaštiti svemirskih letelica sa ljudskom posadom, ili bez nje, od udara mikrometeorida i svemirskog otpada koji se kreću brzinama od 3 do 18 kilometara u sekundi. Štit je prvi osmislio inženjer Fred Vipl, po kojem je i dobio naziv.[1]

Viplov štit korišćen na sondi Stardast agencije NASA.

Za razliku od jednoslojnih debelih štitova koji su korišćeni kod prvih svemirskih letelica, Viplov štit sastoji se od relativno tankog spoljašnjeg sloja koji je postavljen na određenu udaljenost od unutrašnjeg zida letelice. Ovim se povećava zaštita letelice, a smanjuje masa štita, što je od velike važnosti prilikom lansiranja tereta u orbitu, mada se isto tako uvećavaju gabariti letelice (spoljašnje dimenzije), tako da ona teže staje u zaštitni omotač rakete-nosača. Prednost ovakvog štita u odnosu na jednoslojni štit je u tome što prvi sloj, koji je relativno tanak i nalazi se na određenoj udaljenosti od zida letelice, uzrokuje da se nadolazeća čestica raspadne u sitnije delove. Ove čestice, koje se već zbog prvog udarca kreću sporije, se zatim raspršuju i udaraju unutrašnji zid na većoj površini, čime se znatno ublažava udarac i u većini slučajeva ovi sitniji delovi ne mogu da se probiju u unutrašnjost letelice.

Postoji nekoliko verzija originalnog Viplovog štita. Višeslojni udarni štit[2][3], poput onog korišćenog kod svemirske sonde Stardast, sastoji se iz nekoliko spoljašnjih slojeva kako bi se što bolje zaštitila letelica. Viplov štit koji je između spoljašnjeg i unutrašnjeg sloja ispunjen nekom izolacionom masom naziva se ispunjeni Viplov štit.[4][5] Punjenje kod ovog tipa štita najčešće je neki materijal velike čvrstoće poput kevlara ili Nextel aluminijum oksidnih vlakana.[6] Tip štita, zajedno sa upotrebljenim materijalom, debljinom i razmakom između slojeva namenski se određuju za svaku letelicu kako bi se dobio štit najmanje mase sa najboljom zaštitom. Samo na Međunarodnoj svemirskoj stanici postoji više od 100 vrsta štitova[7], jer su neki moduli pod većim rizikom od udara pa su bolje zaštićeni od drugih.

Reference

uredi
  1. ^ Whipple, Fred L. (1947), „Meteorites and Space Travel”, Astronomical Journal, 52: 131, Bibcode:1947AJ.....52Q.131W, doi:10.1086/106009 
  2. ^ Cour-Palais, Burton G.; Crews, Jeanne L. (1990), „A Multi-Shock Concept for Spacecraft Shielding”, International Journal of Impact Engineering, 10 (1-4): 135—146, doi:10.1016/0734-743X(90)90054-Y 
  3. ^ Hypervelocity Impact Shield  Nepoznati parametar |inventor2-first= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |country-code= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor1-first= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |patent-number= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor1-last= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |issue-date= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor2-last= ignorisan (pomoć)
  4. ^ Christiansen, Eric L.; Crews,Jeanne L.; Williamsen, Joel E.; Robinson, Jennifer H. and Nolen, Angela M. (1995), „Enhanced Meteoroid and Orbital Debris Shielding”, International Journal of Impact Engineering, 17 (1-3): 217—228, doi:10.1016/0734-743X(95)99848-L 
  5. ^ Enhanced Whipple Shield  Nepoznati parametar |inventor5-last= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |issue-date= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor1-first= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor1-last= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor4-last= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |country-code= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor2-first= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |patent-number= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor2-last= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor3-last= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor3-first= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor4-first= ignorisan (pomoć); Nepoznati parametar |inventor5-first= ignorisan (pomoć)
  6. ^ 3M Nextel Ceramic Fabric Offers Space Age Protection (PDF), 3M Company, Pristupljeno 4. 09. 2011 
  7. ^ Christiansen, Eric L. (2003), Meteoroid/Debris Shielding (PDF), Washington DC: National Aeronautics and Space Administration, str. 13, TP−2003-210788, Arhivirano iz originala (Technical Report) 25. 02. 2013. g., Pristupljeno 25. 12. 2014 

Spoljašnje veze

uredi