Galijica (engl. Galiot, ital. Galeotta) je manji ratni brod na vesla koji se koristio na Sredozemnom moru tokom 16. i 17. veka.[1]

Francuski brod napadnut od dve galijice berberskih gusara, oko 1615.

Evolucija uredi

Galije su bile najvažniji i najrasprostranjeniji tip ratnog broda na vesla u srednjem veku. Razvile su se iz vizantijskog dromona u 9. veku, u Veneciji i Đenovi, pod nazivom galea italica ili mediterranea. Posle trećeg krstaškog rata, grade se i van Sredozemlja: u Engleskoj u 12, a u Francuskoj u 13. veku.[1]

U 13. veku galija je bila duga oko 40 m, široka oko 5 m, lake drvene konstrukcije sa ravnim dnom, gaza oko 1.5 m, s jednim redom vesala i 1-2 jarbola sa latinskim jedrima kao dopunskim pogonskim sredstvom, deplasmana 130-145 t, sa 120-150 veslača i 40-50 vojnika, mornara i oficira. U drugoj polovini 15. veka galije se naoružavaju sa 3-5 topova, a u 16. veku se povećavaju (dužina 50-55 m, širina 6 m, deplasmana 200-300 t, čak i 500 t kod tzv. reale - admiralskog broda, sa posadom od 200 veslača i 100 mornara i vojnika). U bici kod Lepanta (1571) hrišćanske galije imale su po 5 topova: jedan od 36 funti u uzdužnici broda u rembati (pramčanom nadgrađu), a po dva od 9 i 4.5 funte, desno i levo od njega. Turske galije imale su po 3 topa, 1 od 36 i 2 od 9 funti. Neke galije imale su po nekoliko topova od 3 i 1 funte, postavljenih u viljuškastim lafetima na apostisima (grede koje nose oslonce za vesla), na oba boka broda.[1]

Na jadranskoj obali, posebno u Dubrovačkoj republici, razvio se tokom 16. i 17. veka poseban manji tip galije, nazvan galijica (ital. Galeotta), ili polu-galija (engl. half-galley). Ova galija bila je duga i uska, skladnih linija, obično sa 30-40 vesala (na svakom po 1 veslač). Imala je i 1 jarbol s latinskim jedrom i bila naoružana sa 6 topova - pedrijera (lakih gvozdenih topova predviđenih za punjenje otpozadi, što je omogućavalo izuzetno brzu paljbu na malim rastojanjima). Ovi jeftini i brzi ratni brodovi uživali su veliku popularnost u Osmanskom carstvu, naročito među berberskim gusarima u osmanskoj službi. Galijice pod komandom turskih gusara Torguta i Uludž Alija dobro su se pokazale u bitkama kod Preveze (1538) i Lepanta (1571).[1]

Reference uredi

  1. ^ a b v g Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 3), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1973), str.150-151

Literatura uredi