Ginecej
U staroj Grčkoj ginecej (grč. γυναικεῖον, od starogrčkog γυναικεία: deo kuće rezervisan za žene; bukvalno „žena ili koja pripada ženi, ženskog roda“)[1] je bila zgrada ili deo kuće rezervisan za uglavnom žene, ženski konak. Slični pandani postoje u kulturama južne Azije i islamskog sveta. Ginecej je pandan andronu ili muškim prostorijama.
Udata žena iz domaćinstva često bi se pridružila neudatim ženama i robinjama tokom noći, kada nije bila sa suprugom. Žene su većinu dana provodile u ovom delu kuće. Ove prostorije su bile udaljenije od onih rezervisanih za muškarce i bile su udaljene od ulica i javnih površina kuće. Kada su gosti domaćinstva bili animirani, žene nisu bile prisutne, već su ostajale u ovom zabačenom delu kuće.[2]
Arheološki i tekstualni dokazi uredi
Razboji i prese za masline koji se nalaze unutar stambenih zona iskopavanja dodatno sugerišu ekonomsku ulogu žene u kući.[3] Tekstualni dokazi dokazuju proizvodnju tekstila i to da su muškarci igrali u trgovini takvim proizvodima, dok su žene i njihovi robovi stvarali proizvode kojima se trguje i prodaju. Ksenofontovi spisi izražavaju Sokratovu percepciju uloge aristokratskih žena kao uloge tkanja i upravljanja robovima u domaćinstvu, dok muškarci koji imaju državljanstvo mogu slobodno da se kreću u javnoj sferi.[2] Druge društvene norme koje se nalaze u popularizovanoj literaturi uključuju ideju da je belina kože žena dokazala njihov status.[4] Robovi i prostitutke su imale pristup oblastima javne i privatne sfere i često su radile na otvorenom.
Segregacija polova unutar domaćinstva pokazala se veoma važnom za održavanje domaćinstva koje je bilo ekonomski temelj grada-države, kroz njegovu proizvodnju tržišnih dobara. Kultura nadzora je izgleda bila evidentna kroz promene oblika domaćinstva, do radijalnog oblika koji je omogućavao bolje posmatranje, i korišćenje simpozijuma u andronu.[5]
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ γυναικεία. Liddell, Henry George; Scott, Robert; A Greek–English Lexicon at the Perseus Project.
- ^ a b Blundell, Sue (1995). Women in Ancient Greece. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press.
- ^ Ault, Bradley A. (2007). „Oikos and Oikonomia: Greek houses, households, and the domestic economy”. British School at Athens Studies. 15: 259—265.
- ^ Pomeroy, Sarah B. (1975). Goddesses, Whores, Wives, And Slaves: Women in Classical Antiquity. New York, USA: Schocken Books.
- ^ Nevett, Lisa C. (2010). Domestic Space in Classical Antiquity. New York, USA: Cambridge University Press.
