Govrljevo (mkd. Говрлево) je naselje u Severnoj Makedoniji, u severnom delu države. Govrljevo pripada opštine Sopište, koja okuplja južna predgrađa Grada Skoplja.

Govrljevo
mkd. Говрлево
Crkva Svetog Trifuna u Govrljevu
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaSopište
Stanovništvo
 — 2002.30
Geografske karakteristike
Koordinate41° 55′ 58″ S; 21° 20′ 38″ I / 41.9328° S; 21.3439° I / 41.9328; 21.3439
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina580 m
Govrljevo na karti Severne Makedonije
Govrljevo
Govrljevo
Govrljevo na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj1054
Pozivni broj(+389) 02
Registarska oznakaSK

Geografija

uredi

Govrljevo je smešteno u severnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Skoplja, naselje je udaljeno 20 km južno.

Naselje Govrljevo je u okviru istorijske oblasti Kršijak, koja se obuhvata dolinu Markove reke, južno od Skopskog polja. Naselje je smešteno na južnim padinama planine Vodno. Ka jugu se tlo spušta u dolinu Markove reke. Nadmorska visina naselja je približno 580 metara.

Mesna klima je kontinentalna.

Istorija

uredi

U selu se nalazi kompleks od čak devet manastira.[1]

Na brdu Brzovcu iznad Govrljeva održavao se svake godine crkveno-narodni sabor. Na svetom brdu nikla su tri hrama, jedan pored drugog. Tu je podignut pred Drugi svetski rat manastir posvećen Sv. Trifunu, sa istoimenom crkvom, pored kojeg su bile, crkva Sv. apostola Petra i Pavla i crkva Sv. Trojice. Za godinu dana tu su podignute tri pravoslavne crkve, od strane pobožnog Borisa Petrovskog. Petrovski je bio siromašni limar iz Skoplja, kojeg su zvali "Prorok Boris", koji je skupljao priloge i dočekivao brojne posetioce vernike. On je navodno sanjao da tu treba da podigne crkve, a našao je u blizini manastira i svetiteljev grob (Sv. Trifuna!?), na koje dolaze verujući poklonici.[2]

Stanovništvo

uredi

Govrljevo je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imalo 30 stanovnika.

Pretežno stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (93%), a ostalo su Srbi.

Većinska veroispovest je pravoslavlje.

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Manastirite i lekovitite vodi magnet za vernicite
  2. ^ "Politika", Beograd 1939. godine

Izvori

uredi

Spoljašnje veze

uredi