Gospodska ulica (Zemun)

улица у Земуну

44° 50′ 44″ S; 20° 24′ 48″ I / 44.845432° S; 20.413452° I / 44.845432; 20.413452

Gospodska ulica
Opština Zemun
Početak Ulica Glavna (Zemun)
Kraj Kej oslobođenja
Dužina 345 m
Pogled na Gospodsku ulicu sa Magistratskog trga

Ulica Gospodska je deo prostorno kulturno-istorijske celine od velikog značaja Staro jezgro Zemuna i deo pešačke zone. Sa Gajevom i Fruškogorskom ulicom čini jedinstvenu ambijentalnu celinu.[1]

Ime uredi

Ime ulice Gospodska pojavljuje se još na planu iz 1788. godine.[2]

Karakter ulice uredi

Prostorna dispozicija Gospodske ulice odredila je kroz istoriju i njenu namenu, naročito stanovanja i centralnih funkcija koje se međusobno prožimaju, što je tradicionalna osobina istorijskog središta. Pretežna namena Gospodske ulice, koju je zadržala do danas, jeste sadržaj gradskog centra - stambena, upravno-administrativna i trgovačka funkcija. Objekti su stambenog tipa, sa različitim delatnostima u prizemlju. Preovlađuju jednospratne kuće.[3]

Izgled ulice uredi

Zgrade u Gospodskoj ulici podignute su u neprekinutom nizu i u građevinskoj liniji,[2] čime je dosledno sprovedena blokovska izgradnja sa kompaktnim čvrstim frontovima.[4] Blokovi zgrada koji je okružuju izgrađeni su na frontalnim stranama, dok su unutar blokova dvorišta i bašte. Unutar dvorišta često su se nalazili i manji, pomoćni objekti.[5]

Jedina koja narušava sklad je zgrada na broju 8-12, sagrađena 1960. godine na mestu tri srušene kuće s kraja 18. i početka 20. veka. Ovaj objekat svojom veličinom, oblikom, negiranjem parcelacije i položajem u odnosu na građevinsku liniju ulice, u potpunom neskladu sa ambijentom i arhitektonsko-urbanističkim parametrima Gospodske ulice.[6]

Istorija uredi

Jezgro buduće varoši u Zemunu formiralo se u prvoj polovini 18. veka. Godine 1749. Zemun je proglašen slobodnim vojnim komunitetom. Gradska uprava, odnosno Magistrat, osnovana je 1751. godine. Sredinom 18. veka Zemun je zanatlijsko mesto, trgovište za poljoprivredno i pogranično stanovništvo, kao i mesto gde se carini roba koja iz Turske prelazi u Austriju, što je uticalo na razvoj urbane strukture naselja. Najstariji sačuvan plan potiče iz 1740. godine i obuhvata blok kuća omeđenih današnjim ulicama Glavna i Gospodska, koje su do danas zadržale svoje trase i Magistratskim trgom. Prema ovom najstarijem planu strukturu bloka čine manji objekti, verovatno kuće, od slabog materijala i zgrade većih dimenzija, stambeno-poslovne namene. Ni jedan od ovih objekata nije sačuvan.[5]

Gospodska ulica bila je zasađena drvoredima sa obe strane do početka 19. veka, kada se zeleni fond osetno smanjio, tako da na planu Karla Bertolda iz 1830. godine drvoreda više nema.[2] Na starim razglednica s početka 20. veka (oko 1910) može se videti da je ulica tada imala pešačke trotoare, a kolovoz je bio popločan kaldrmom.[7][8] Mesto gde se danas Gospodska uliva u Kej oslobođenja nekada se nalazilo u zoni rečnog putničkog pristaništa.[9]

Život u Gospodskoj ulici uredi

 
Pogled iz dvorišta Gospodske 4

U Gospodskoj ulici porodični život se odvijao u stanovima koji su zauzimali sprat zgrada, dok su se u prizemlju odvijale različite delatnosti. Po pravilu do stambenih prostorija dolazilo se drvenim, a ređe kamenim stepeništem, a potom se stupalo u hol, iz koga se ulazilo u salonske, trpezarijske i ostale prostorije. Po kućnim salonima odvijao se bogat društveni život. Saloni su odražavali želju vlasnika da prezentuje društveni status i ekonomsku snagu. Bili su skladno opremljeni, najčešće luksuznim nameštajem, a zidove su krasile umetničke slike. U otvorenim salonima poznatih porodica održavani su koncerti, čitala se poezija, razgovaralo uz čaj i kafu o filozofskim, književnim ili umetničkim temama. Poznati su bili saloni u kućama porodica Marković, Nikolić, Spirta i drugih.[10]

Rekonstrukcije uredi

Godine 1999. Gospodska ulica je rekonstruisana i postala je deo pešačke zone Starog jezgra Zemuna. Tokom ove rekonstrukcije ulica je popločana tako što su na armirano betonsku podlogu postavljene livene betonske ploče. Mnogi žitelji Zemuna tada su izrazili nezadovoljstvo novim izgledom ulice, kvalitetom radova i upotrebljenih materijala.[11]

Godine 2017. ulica je ponovo rekonstruisana, urađena je u savremenom duhu, po ugledu na centralnoevropske prestonice, ponovo uz negodovanje Zemunaca. Ovoga puta planski je popločana asimetrično postavljenim granitnim kamenim pločama i kamenim kockama, tako da pešačka zona izgleda kao reka sa obalom, što je estetski ulicu povezalo sa Dunavom, na koji izlazi. Kamene ploče najvećeg formata, postavljene su u srednjoj zoni ulice, gde je najveći intenzitet pešačkog kretanja, dok se ka zgradama kamen usitnjava. Prema rečima Milutina Folića, tadašnjeg glavnog gradskog arhitekte, prolaznici koji razgledju izloge sporije se kreću nego pešaci koji žure sredinom ulice.[12]

Na raskrsnici Gospodske i Lagumske ulice je 2018. godine postavljena i česma-fontana, rad Dušana Petrovića, profesora vajarstva na beogradskom Fakultetu likovnih umetnosti.[13]

Značajni objekti uredi

 
Kuća porodice Marković, na uglu ulica Gospodska 14 i Magistratski trg 11

Okolne ulice uredi

Gospodska ulica Počinje od Glavne, između brojeva 24 i 26 i završava se ulivanjem u ulicu Kej oslobođenja, koja se pruža duž istoimenog keja. U Gospodsku se, sa leve strane, između brojeva 11 i 13, uliva Lagumska ulica. Po sredini se ukršta sa Magistratskim, Masarikovim (sa desne strane) i Velikim trgom (sa leve strane). Ulica je isključivo pešačka.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ PLAN DETALJNE REGULACIJE 2003, str. 13-24
  2. ^ a b v Dabižić 1997, str. 41
  3. ^ PLAN DETALJNE REGULACIJE 2003, str. 6-8
  4. ^ Dabižić 1997, str. 46
  5. ^ a b Dabižić 1997, str. 39
  6. ^ Dabižić 1997, str. 53
  7. ^ Dabižić 1997, str. 47
  8. ^ Dabižić 1997, str. 54
  9. ^ PLAN DETALJNE REGULACIJE 2003, str. 7
  10. ^ Nikolić, Zoran (14. 1. 2016). „Beogradske priče: Pozdrav iz starog Zemuna”. Novosti. Pristupljeno 12. 3. 2020. 
  11. ^ Dosije Zemun 2000, str. 273-274
  12. ^ Kovačević, M. T. (29. 3. 2017). „NIJE GREŠKA MAJSTORA: Gospodska ulica u Zemunu planski osmišljena kao reka sa obalom”. Novosti. Pristupljeno 11. 3. 2020. 
  13. ^ „Zemun dobio fontanu na raskršću Gospodske i Lagumske ulice”. eKapija. Pristupljeno 12. 3. 2020. 
  14. ^ PLAN DETALJNE REGULACIJE 2003, str. 11
  15. ^ „Zavetni krst Lazara Uroševića”. zemun.rs. Pristupljeno 10. 3. 2020. 
  16. ^ „VINOVA LOZA U ZEMUNU”. turistickiklub.com. Pristupljeno 27. 2. 2020. 
  17. ^ PLAN DETALJNE REGULACIJE 2003, str. 12

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi