Грабов вргањ
Grabov vrganj (lat. Leccinum carpini; Leccinum griseum) još poznat kao Grabov djed je veoma jestiva gljiva prijatnog ukusa. Veoma je česta gljiva u našim krajevima, pogotovo u belogoričnim šumama i na mračnijim i vlažnim mestima. Raste u periodu od juna do oktobra i novembra.[3]
Grabov vrganj | |
---|---|
![]() | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | L. griseum
|
Binomno ime | |
Leccinum griseum (Quél.) Singer 1966
| |
Sinonimi | |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Edible_fungi_in_basket_2018_G1.jpg/250px-Edible_fungi_in_basket_2018_G1.jpg)
Klobuk
urediKlobuk grabovog vrgnja je veličine od 3 do 12 ili 15 cm, oblika polulopte ili zvona, nije spljošten niti zaravnjen. Kožica je veoma suva, naborana. Klobuk je smeđe boje u različitim nijansama.[3]
Cjevčice
urediCevčice grabavog vrgnja imaj u sebi udubljen kanal oko struka. Duge su 15-35 milimetara. Beličaste su boje koja polako prelazi u sivu. Na prerezu one su ljubičasto-sive. Kod starijih gljiva, cevčice ispucaju.[3]
Pore
urediPore grabovog vrgnja su sitnije, veličine oko 0,5 milimetara. Oblik pora je okruglast ili malo uglast.[3]
Otrusina
urediStručak
urediStručak grabovog vrgnja je veličine od 4,5 do 15 cm i od 0,5 do 3,5 cm. Stručak je vitak ili debeo, u podnožju sužen, žućkaste boje.[3]
Meso
urediMeso grabovog vrgnja je veoma tanko, prijatnog ukusa i pikantnog mirisa, kao i ostale jestive gljive.[3]
Hemijske reakcije
urediGrabov vrganj deluje na KOH.
Mikroskopija
urediSpore grabovog vrgnja su smeđe boje sa vakuolama, 12-21/5-7,3 mi. Cuticula je sastavljena od lanaca veličine 10-30 mi.[3]
Slične vrste
urediVrsta slična grabovom vrgnju je brezin vrganj (lat. Leccinum scabrum).[3]