Gradašnica (Pirot)

насеље у граду Пироту, Пиротски округ, Србија

Gradašnica je naselje Grada Pirota u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2022. ima 333 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 412 stanovnika).

Gradašnica
Gradašnica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
GradPirot
Stanovništvo
 — 2022.Pad 333
Geografske karakteristike
Koordinate43° 10′ 35″ S; 22° 35′ 22″ I / 43.1765° S; 22.5895° I / 43.1765; 22.5895
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina465 m
Gradašnica na karti Srbije
Gradašnica
Gradašnica
Gradašnica na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Istorija

uredi

Mesto Gradašnica 1688/1689. godine pominje se u "nomokanonu" 15-17. veka srpske recenzije iz manastira Poganovo. To mesto je u 19. veku u Pirotskom okrugu (1884).

 
Most u selu Gradašnica 1962.
 
Mlin u Gradašnici

U Gradašnici je 1886. godine ozidana pravoslavna crkva posvećena Sv. Paraskevi.[1] Škola je radila u okviru crkve prvobitno sve dok nije otvorena posebna zgrada Škole 1887. godine. Iste godine je škola zatvorena zbog otvaranja osnovne škole u selu Dobri Do. Deca su išla u školu u Pirotu i selima Izvor, Dobri Do ili Veliki Suvodol. Posle Prvog svetskog rata, otpočinje se sa radom 1919. godine. Izgrađena je nova zgrada škole 1926. godine.

Pored crkve Svete Paraskeve, u selu se nalazi i izuzetno stara crkva Svetog Vlaha.

U minulim vremenima, osnovne prihode meštani Gradašnice sticali su od poljoprivredne proizvodnje, vinogradarstva i naročito od mnoštvo vodenica kojih je bilo na Gradašničkoj reci. Te vodenice zadovoljavale su potrebe ne samo Pirota, već i velikog broja okolnih sela.[2] Najpoznatija vodenica na Gradašničkoj reci bila je Begova kula podignuta početkom 19. veka, koja je potom do urušavanja imala status spomenika kulture.[3]

Rodovi familija

uredi
  • 1. Bazovci su familija koja je poreklom iz sela Bazovik. Najstariji predak je Kosta pa otud i prezime Kostić.
  • 2. Volejini su jedna od najstarijih porodica u Gradašnici. Najstariji predak - Cvetko.
  • 3. Živkovi ili Potini su familija čiji je najstariji predak Pota.
  • 4. Durkovi ili Džonini su familija krupnih i jakih ljudi. Džona je imao jednog sina - Ćira.
  • 5. Lelebabini su dobili ime po legendi kada je neko od dece iz ove familije, uplašeno od Turaka vikalo po kući: "Lele babo, Krdžalije!". Ovo je jedna od najstarijih porodica. Najstariji poznati predak je Stanko. Prezimena: Stanković i Jovanović.
  • 6. Visočanje su se doselili iz sela Braćevci kod Visoka. Najstariji predak im je Mina Rančić.
  • 7. Policajini su familija čiji je najstariji predak Ćira a njegov sin se zvao Cvetko.
  • 8. Mazničovi su familija pop Mazna - Cvetka.
  • 9. Vurdini ili Nevljani su starosedelačka porodica. Najstariji predak je Anta.
  • 10. Korkmini su familija čiji je predak Anta Jovanović Korkma.
  • 11. Ljutini se pretežno prezivaju Milenković po pretku Milenku. Ima i prezimena Pešić i Dimitrijević.
  • 12. Danjini su dobili ime po nadimku najstarijeg pretka - Mita Danja.
  • 13. Džućini i Pešćini nose naziv po Džuku i njegovom sinu Peši. Ovo su bogate porodice koje su imale vodenicu i valjavnicu.
  • 14. Džidžanovi su starosedelačka porodica. Ime su dobili po tome što su sitnije građe pa su ih zvali dživdžani - vrapce. Najstariji predak im je Ćira Antić Džidžanov.
  • 15. Panagonovi - Studentkovi potiču od nepoznatog pretka koji je imao dva sina: Minu i Đorđa.
  • 16. Visočanje su doseljeni iz sela Visok a najstariji predak im je deda Ranča.
  • 17. Šumanovi su starosedelačka porodica a ime su dobili po pretku koji je bio hajduk i uvek je bio u šumi. Najstariji predak im je Jovan koji je poreklom iz sela Pakleštica.
  • 18. Šajtini, Taškovi, Murdžini i Surlini potiču od istog pretka - Ige koji je imao četvoro dece: Manča, Ceka, Đora i Petar.
  • 19. Čarlini su familija koja je najstarija u Gradašnici. Nepoznati predak je imao tri sina: Krstu, Pešu i Petra. Prezime: Petrović.
  • 20. Todorćinisu familija čiji je predak deda Džuna Gogić. Imao je tri sina: Nacu, Đoru i Milana.
  • 21. Rašini su porodica čije je prezime Rašić od pretka Raše. Pojavljuje se i prezime Tričković u ovoj familiji.
  • 22. Čulini su familija čiji je predak Stanko.
  • 23. Toplodolci su jedina porodica koja se tu doselila posle Drugog svetskog rata. Doselio se najpre Branko Ćirić sa ženom Spasom.
  • 24. Šanini su familija čiji je najstariji predak Petar Penčić.
  • 25. Vekajini su familija čiji je predak Andreja. Prezimena ove familije su Manojlović i Manić.
  • 26. Pačarizovi su stara familija a poreklo vode od nekog pretka koji se zvao Pačariz. Prezime im je Jovanović.
  • 27. Cenđini vode poreklo od pretka Gmitra koji je imao dva sina i kćer.
  • 28. Kolenovi ili Kulenovi su porodica koja je izgubila svaki trag u ovom selu. Jedine osobe kojih se sećaju meštani su baba Marica i njena sestra Jona.
  • 29. Šulejini i Marđini su poreklom iz sela Topli Do. Najstariji predak je Peša. Imao je dva sina i kćer: Spasa, Marga i Golub.

Demografija

uredi

U naselju Gradašnica živi 325 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,4 godina (40,3 kod muškaraca i 40,5 kod žena). U naselju ima 126 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,27.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 690
1953. 695
1961. 698
1971. 657
1981. 660
1991. 452 450
2002. 412 412
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
380 92,23%
Romi
  
30 7,28%
Jugosloveni
  
2 0,48%
nepoznato
  
0 0,0%
Stanovništvo prema polu i starosti[6]
Broj domaćinstava prema popisima iz perioda 1948—2002.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
Broj domaćinstava 119 131 155 166 172 135 126


Broj domaćinstava po broju članova prema popisu iz 2002.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosek
Broj domaćinstava 26 25 17 30 14 8 4 0 1 1 3,27
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Pol Ukupno Neoženjen/Neudata Oženjen/Udata Udovac/Udovica Razveden/Razvedena Nepoznato
Muški 161 37 109 11 4 0
Ženski 177 33 109 33 2 0
UKUPNO 338 70 218 44 6 0
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja
Pol Ukupno Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje rude i kamena Prerađivačka industrija
Muški 84 3 0 0 48
Ženski 51 1 0 0 38
Ukupno 135 4 0 0 86
Pol Proizvodnja i snabdevanje Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze
Muški 1 9 2 2 5
Ženski 0 0 3 2 0
Ukupno 1 9 5 4 5
Pol Finansijsko posredovanje Nekretnine Državna uprava i odbrana Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad
Muški 0 1 3 0 1
Ženski 1 0 0 2 4
Ukupno 1 1 3 2 5
Pol Ostale uslužne aktivnosti Privatna domaćinstva Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato
Muški 5 0 0 4
Ženski 0 0 0 0
Ukupno 5 0 0 4

Reference

uredi
  1. ^ "Naš jezik", Beograd 1939. godine
  2. ^ Zlatković, Dragoljub (2006). „Mikrotoponimija desne obale Nišave od Milojkovca i Obrenovca do Gradašnice i Nišora”. Pirotski zbornik. 31: 143. 
  3. ^ Jovanović, Borisav (2012). Stari zanati Pirota i okoline. str. 79. 
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura

uredi
  • Milorad Miša Živković, Gradašnica, selo kraj Pirota, Pi pres Pirot, 2011.

Spoljašnje veze

uredi