Grafički dizajn
Grafički dizajn je primenjena umetnost. Kao disciplina dizajna, grafički dizajn ima za zadatak grafičko oblikovanje komunikacije različitih medija.[1] Tu spadaju: novine, časopisi, plakati, bilbordi, vizit kartice, marketinške kampanje proizvoda i usluga i tome slično. U novijem značenju grafički dizajn uključuje grafičke produkcije prilagođene elektronskim medijima tj. internetu ili televiziji i drugim medijima.[2]
Grafički dizajn je umetnost i profesija odabira i aranžiranja vizuelnih elemenata kao što su tipografija, fotografija, ilustracija, simboli i boje s ciljem prenošenja neke poruke određenoj publici. Ponekad se za grafički dizajn koristi kovanica „vizuelna komunikacija“, kojom se želi istaći njegova funkcija davanja forme i oblika informacijama. Zadatak grafičkog dizajnera je kombinovanje vizuelnih i verbalnih elemenata u jednu organizovanu i efikasnu celinu. Može se reći da je grafički dizajn kolaborativna disciplina. Pisci kreiraju reči i slogane, fotografi i ilustratori kreiraju vizuelne elemente, tipografi različite tipografije, dok grafički dizajner stvara kompoziciju (celinu) vizuelne komunikacije.[3]
Razvoj grafičkog dizajna kao profesije je u vrlo uskoj vezi sa tehnološkim inovacijama, društvenim potrebama i vizuelnom maštom stvaralaca. Praktikovao se u različitim oblicima tokom istorije, a najstariji primeri se sreću u manuskriptama stare Kine, Egipta i Grčke. Pojavom štamparstva u 15. veku, grafički dizajn se prilagođava novom mediju i otada se neprestano razvija.
Krajem 19. veka, grafički dizajn se oblikuje u formu koju danas prepoznajemo, delom kao rezultat sve veće specijalizacije u različitim profesijama u kojima se koristi, delom zbog uvođenja novih tehnologija i tržišnih mogućnosti koje se otvaraju industrijskom revolucijom. 1922. godine Vilijam A. Dvigins (engl. William A. Dwiggins) daje ime „grafički dizajn“ ovoj tada novoj oblasti primenjene umetnosti.[4]
Istorija
urediPoreklo grafičkog dizajna može se pratiti od porekla ljudskog postojanja, od pećine Lasko, preko rimskog Trajanovog stuba do iluminiranih rukopisa srednjeg veka, do neonskih svetala Ginze u Tokiju. U „Vavilonu su zanatlije utiskivale klinaste natpise u glinene cigle ili ploče koje su korišćene za izgradnju. Cigle su pružale informacije poput imena vladajućeg monarha, graditelja ili nekog drugog dostojanstvenika“.[5] To je bio prvi poznati putokaz koji je najavljivao ime guvernera države ili gradonačelnika grada. Egipćani su razvili komunikaciju hijeroglifima koji su koristili simbole slika koji datiraju još od 136. p. n. e., pronađene na kamenu Rozeta. „Kamen Rozeta, koji je pronašao jedan od Napoleonovih inženjera, bio je reklama za egipatskog vladara, Ptolomeja kao „istinskog Sunčevog sina, Mesečevog oca i Čuvara sreće ljudi“.[5] Egipćani su takođe izumeli papirus, papir napravljen od trske dostupne duž Nila, na kome su prepisivali najave češće korištene među ljudima tog vreme. Tokom „mračnog doba“, od 500. godine do 1450. godine, monasi su stvarali složene, ilustrovane rukopise.
Tokom svoje duge istorije, kao i u relativno nedavnoj eksploziji vizuelne komunikacije u 20. i 21. veku nestala je razlika između oglašavanja, umetnosti, grafičkog dizajna i likovne umetnosti. Ove oblasti dele mnoge elemente, teorije, principe, prakse, jezike i ponekad istog dobročinitelja ili klijenta. U oglašavanju, krajnji cilj je prodaja robe i usluga. U grafičkom dizajnu, „suština je davanje reda informacijama, oblik idejama, izraz i osećaj artefaktima koji dokumentuju ljudsko iskustvo.“[6]
Pojava štampe
urediTokom dinastije Tang (618–907) drveni blokovi su sečeni da bi se štampalo na tekstilu, a kasnije za reprodukciju budističkih tekstova. Budistički spis odštampan 868. godine najranija je poznata štampana knjiga. Počev od 11. veka, duži svici i knjige nastajali su pomoću štampe sa pokretnim slovima, čineći knjige široko dostupnim tokom dinastije Song (960–1279).[7]
Tokom 17. do 18. veka pokretni tip se koristio za izradu letaka ili oglasa koje su štampani na gravurama na drvetu ili bakru. Ovi dokumenti su najavljivali preduzeće i njegovu lokaciju. Engleski slikar Vilijam Hogart koji je koristio svoju veštinu u graviranju bio je jedan od prvih koji je dizajnirao za poslovnu trgovinu.
U Majncu u Nemačkoj, 1448. godine Johan Gutenberg je predstavio pokretni tip pomoću nove metalne legure za upotrebu u štampariji i otvorio novu eru trgovine. To je grafiku učinilo dostupnijom, jer je masovno štampanje znatno snizilo cenu materijala za štampu. Ranije je većina oglašavanja obavljano usmenom predajom. Na primer, u Francuskoj i Engleskoj, objavljivači su najavljivali proizvode za prodaju baš kao što su to činili Rimljani.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b Vise, Kristen. „An Interdisciplinary Approach to Graphic Design”. College of Liberal Arts. Arhivirano iz originala 11. 04. 2021. g. Pristupljeno 11. 04. 2021.
- ^ Eveleth, Rose. „How Graphic Design Can Make Flying Just a Little Bit Safer”. nautil.us. Arhivirano iz originala 11. 11. 2020. g. Pristupljeno 11. 04. 2021.
- ^ Wong, Wucius (1995) (1993). Principles of Form and Design.
- ^ Frascara, Jorge (1988). Diseño y Comunicación.
- ^ a b Ulanoff, Stanley M. (1977). Advertising In America.
- ^ Meggs, Philip B., 'A history of graphic design'. New York: Van Nostrand Reinhold, 1983
- ^ " Printing" The Silk Road Foundation. Retrieved May 31, 2008. Silk-road.com Arhivirano 2008-05-09 na sajtu Wayback Machine
Literatura
uredi- McCarthy, Fiona (1996). William Morris. London: Faber and Faber. ISBN 0-571-17495-7.
- Jobling, Paul; Crowley, Paul Jobling & David; Crowley, David (1996). Graphic Design: Reproduction and Representation Since 1800 (na jeziku: engleski). Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-4467-0.
- Fiell, Charlotte and Fiell, Peter (editors). Contemporary Graphic Design. Taschen Publishers. 2008. ISBN 978-3-8228-5269-9.
- Wiedemann, Julius and Taborda, Felipe (editors). Latin-American Graphic Design. Taschen Publishers. 2008. ISBN 978-3-8228-4035-1.
- Eskilson, Stephen (2012-02-28). Graphic Design: A New History, Second Edition (na jeziku: engleski). Yale University Press. ISBN 978-0-300-17260-7.
- Holt, Douglas B. (2004). How Brands Become Icons: The Principles of Cultural Branding. Boston: Harvard Business School Press. str. 1. ISBN 1-57851-774-5.
- Koehler, Derek J.; Harvey Nigel., ur. (2004). Blackwell Handbook of Judgment and Decision Making. Blackwell. str. 519. ISBN 1-4051-0746-4.
- Dinerstein, Joel (2003). Swinging the machine: Modernity, technology, and African American culture between the wars . University of Massachusetts Press. str. 81. ISBN 1-55849-383-2.
- Wallace, Daniel; Singer, Bryan (2006). The Art of Superman Returns. Chronicle Books. str. 22. ISBN 0-8118-5344-6.
- „Designing Man of Steel's costume”. Manila Standard. 21. 7. 2006. Arhivirano iz originala 3. 9. 2008. g.
- Barrett, Timothy Hugh (2008), The Woman Who Discovered Printing, Great Britain: Yale University Press, ISBN 978-0-300-12728-7 (alk. paper)
- Chia, Lucille (2011), Knowledge and Text Production in an Age of Print: China, 900-1400, Brill
- McDermott, Jospeh P. (2006), A Social History of the Chinese Book
- McMurtrie, Douglas C. (1962), THE BOOK: The Story of Printing & Bookmaking, Oxford University Press, seventh edition
- Tsien, Tsuen-Hsuin (1985), Paper and Printing, Needham, Joseph Science and Civilization in China:, vol. 5 part 1, Cambridge University Press, ISBN 0-521-08690-6
- Twitchett, Denis (1998b), The Cambridge History of China Volume 8 The Ming Dynasty, 1368—1644, Part 2, Cambridge University Press
- Wilkinson, Endymion (2012), Chinese History: A New Manual, Harvard University Asia Center for the Harvard-Yenching Institute
- Bringhurst, Robert (2004), The Elements of Typographic Style (3rd izd.), Point Roberts, WA: Hartley & Marks, ISBN 978-0-88179-133-4.
- Standard Test Method of Comparative Legibility by Means of Polarizing Filter Instrumentation, ASTM International, D7298
- Ch'on, Hye-bong (1993), „Typography in Korea”, Koreana, 7 (2): 10—19.
- Gill, Eric (2000) [1931], An Essay on Typography, Boston: David R Godine, str. 188, ISBN 978-0-87923-950-3
- Dowding, Geoffrey. Finer Points in the Spacing and Arrangement of the Printed Word, 2nd ed. Point Roberts, WA: Hartley and Marks, 1999.
- Heller, Steven; Meggs, Philip B (2001), Texts on Type: Critical Writings on Typography, New York: Allworth Press, ISBN 978-1-58115-082-7. A compilation of more than fifty texts on the history, practice, and aesthetics of typeface design and typography
- Jury, David (2004), About Face: Reviving the Rules of Typography, Mies, Switzerland: Rotovision, ISBN 978-2-88046-798-2, 159 pp.
- Lawson, Alexander (1990), Anatomy of a Typeface, ISBN 978-0-87923-333-4, devotes entire chapters to the development and uses of individual or small groupings of typefaces
- Martínez de Sousa, José (2007), Manual de estilo de la lengua española [Style manual of the Spanish language] (na jeziku: španski) (3rd izd.), Gijón: Trea.
- ——— (2008), Ortografía y ortotipografía del español actual [Orthography and orthotypography of current Spanish] (na jeziku: španski) (2nd izd.), Gijón: Trea.
- McLean, Ruari (1992). The Thames and Hudson Manual of Typography. New York: Thames and Hudson.
- Mestres, Josep M; Costa, Joan; Oliva, Mireia; Fité, Ricard (2009), Manual d'estil. La redacció i l'edició de textos [Style manual. The redaction & edition of texts] (na jeziku: katalonski) (4th rev. i ampl. izd.), Vic/Barcelona: Eumo/UB/UPF/Rosa Sensat.
- Papazian, Hrant H (2000), „Improving the Tool”, Ur.: Swanson, Gunnar, Graphic Design and Reading: explorations of an uneasy relationship, New York: Allworth Press, ISBN 978-1-58115-063-6.
- Pujol, JM; i Solà, Joan (2000), Ortotipografia. Manual de l'author, l'autoeditor i el dissenyador gràfic [Orthotypography. Manual of the authors, the self-editor and the graphic designer] (na jeziku: katalonski) (2nd rev izd.), Barcelona: Columna.
- Swanson, Gunnar (2000), Graphic Design and Reading: explorations of an uneasy relationship, New York: Allworth Press, ISBN 978-1-58115-063-6.
- Tschichold, Jan (1991), The Form of the Book: Essays on the Morality of Good Design, Vancouver: Hartley & Marks, ISBN 978-0-88179-034-4. A comprehensive collection of essays on the typographic art. A more classic companion to Bringhurst 2002 .
- Tschichold, Jan. The New Typography. New ed. Berkeley: University of California Press, 2006.
- Warde, Beatrice (2000), „The Crystal Goblet, or Printing Should Be Invisible”, Ur.: Swanson, Gunnar, Graphic Design and Reading: explorations of an uneasy relationship, New York: Allworth Press, ISBN 978-1-58115-063-6.
- White, Alex W (1999), Type in Use – Effective typography for electronic publishing (2.0 izd.), New York: W. W. Norton & Company, ISBN 978-0-393-73034-0.
- Lexique des règles typographiques en usage à l'Imprimerie nationale [Lexic of the typographic rules used at the National press] (na jeziku: francuski), Imprimerie nationale, 2002, ISBN 978-2-7433-0482-9.
- Type Foundries of America and Their Catalogues ISBN 9781884718069 and A Typographical Journey through the Inland Printer, 1883-1900 ISBN 9780916526047 by Maurice Annenberg
Spoljašnje veze
uredi- The Universal Arts of Graphic Design – Documentary produced by Off Book
- Graphic Designers, entry in the Occupational Outlook Handbook of the Bureau of Labor Statistics of the United States Department of Labor