Danilov učenik (14. vek) je bio imenom nepoznati (anonimni) srpski srednjovekovni pisac,[1] koji je prvi započeo rad na dopunjavanju Danilovog zbornika, sastavljenog od žitija srpskih vladara i arhiepiskopa, koja je napisao srpski arhiepiskop Danilo II (1324—1337).[2][3][4] Iako se Danilovom učeniku ne zna ni svetovno ni monaško ime, prema kratkoj belešci se zna da je od strane svog učitelja bio hranjen, voljen i poučavan, što se smatra pouzdanim dokazom da je bio monah i viši crkveni služitelj.

Život

uredi

Pripadao je užem krugu saradnika kralja Stefana Dušana, koji je posle smrti Danila II (1337), postavio svoga logoteta (kancelara) za arhiepiskopa i time pokušao da srpsku crkvu stavi pod svoj jači uticaj.

Književni rad

uredi

Danilov učenik je napisao tri žitija: Žitije kralja Stefana Uroša III (Dečanskog), Žitije kralja Dušana (nedovršeno, samo do vremena nastajanja zbornika Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih (1337—40)) i Žitije arhiepiskopa Danila II. Pretpostavlja se da je od žitija koje je sastavio arhiepiskop Danilo i od svojih, koja je između 1337. i 1340. pisao po istom obrascu, načinio celinu, zbornik Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih (tzv. Danilov zbornik). Njegovo pripovedanje je hroničarsko, usmereno na spoljašnje događaje (npr. opis odbrane Hilandara; opis bitke kod Velbužda), po čemu izlazi iz okvira stare poetike predstavljanja unutrašnjih duhovnih vrednosti i jezičko–stilskih uzleta.

Književnom delatnošću Danilovog učenika nastavljeno je ne samo delo arhiepiskop Danila, već je time produžena i tradicija pisanja srpskih žitija, koju su započeli raniji stvaraoci, poput Stefana Prvovenčanog, Svetog Save, Domentijana i Teodosija.[5][6][7]

Reference

uredi

Izvori i literatura

uredi
Izvori
Literatura
  • S. Novaković: Narodna tradicija i kritička istorija, Otadžbina 1880, knj. V, br. 17;
  • I. Pavlović: Književni radovi arhiepiskopa Danila II, Beograd 1888:
  • Tekst Đorđa Sp. Radojičića u: Enciklopedija Jugoslavije, Zagreb, JLZ, 1984, tom III, str 383.
  • N. Radojčić: O arhiepiskopu Danila II i njegovim nastavljačima (predgovor prevodu L. Mirkovića: Život kraljeva i arhiepiskopa srpskih). Beograd 1935, str. V—XXIX;
  • M. Kašanin: Danilov nastavljač, Srska književnost u srednjem veku, Beograd 1975, str. 234—252;
  • Dimitrije Bogdanović: Istorija stare srpske književnosti, Beograd, SKZ, 1980.
  • Dejan Mihailović: Vizantijski krug (Mali rečnik ranohrišćanske književnosti na grčkom, vizantijske i stare srpske književnosti), Beograd, „Zavod za udžbenike“, 2009, str. 57.