Debora (hebr. דְּבוֹרָה) bila je proročica, četvrti jevrejski Sudija po Knjizi o sudijama i jedina žena Sudija pred-monarhijskog Izraela u Starom zavetu. Priča o njoj se spominje dvaput u poglvaljima 4 i 5 u Knjizi o sudijama. Prva pripovest je u prozi, i navodi pobedu izraelskih snaga na čelu s vojskovođom Barakom, koga je Debora nazvala ali i rekla da sam neće postići konačnu pobedu nad hanaanskim generalom Siserom. Ta je čast pripala Jael, supruzi Heber, kenitskog majstora šatora. Jael je ubila Sisera zabivši klin od šatora u njegovu glavu dok je spavao.

Debora

Knjiga o Sudijama u 5. poglavlju navodi istu priču u pesničkoj formi. Ovaj odlomak, često nazivan Pesma o Debori može datirati iz 8. veka p. n. e., što ga čini jednim od najstarijih delova Biblije i najstarijem primeru jevrejske poezije.

Dva datuma se spominju u tekstu - 28:30 i 28:31 - prvi spominje pad Efraimov (722. p. n. e.), a drugi na vreme početaka Kraljevske kuće Izraela. Taj odlomak je važan jer predstavlja jedan od najstarijih poznatih opisa žena-ratnica. Pesma je mogla biti uvrštena u Knjigu ratova gospodnjih spomenutih u Knjizi o Brojevima (21:14).

Malo se zna o ličnom životu Debore. Pretpostavlja se da je bila udata za čoveka po imenu Lapidot (što znači „baklje“), ali se, s obzirom da ime nije spomenuto izvan Knjige o sudijama, može pretpostaviti da je jednostavno imala „vatreni“ duh. Bila je pesnikinja i svoje je presude donosila ispod palme između Ramaha i Bethela u zemlji Venijamina. Neki za nju navode da je majka Izraela. Nakon pobede nad Siserom i hanaanskom vojskom, u zemlji je vladao mir četrdeset godina.

Spoljašnje veze uredi