Википедија

Devedeset pet teza

Devedeset pet teza ili Rasprava o moći indulgencije[a] spisak je prijedloga za akademsku raspravu koju je 1517. godine napisao Martin Luter, profesor moralne teologije na Univerzitetu u Vitenbergu u Saksoniji. Oni su predstavljali Luterove stavove protiv onoga što je on smatrao zloupotrebom prakse klera prilikom prodaje indulgencije, koje su bile uvjerenja za koje se vjerovalo da smanjuju vremensku kaznu u čistilištu za grijehe koji su počinjeni njihovi kupci ili njihovi najmiliji. U Tezama, Luter tvrdi da je pokajanje koje je Hristos zahtjevao da bi se oprostili grijehovi podrazumjevalo unutrašnje duhovno pokajanje, a ne samo spoljašnju sakramentalnu ispovjest. Tvrdio je da idulgencije navode hrišćane da izbjegavaju istinsko pokajanje i tugu zbog grijeha, vjerujući da od toga mogu odustati kupovinom indulgencija. Takođe su, prema Luteru, obeshrabljivale hrišćane da daju siromašnima i vrše druga djela milosrđa, vjeruju da su uvjerenja o indulgenciji duhovno vrijednije. Iako je Luter tvrdio da su njegovi stavovi o indulgencijama u skladu sa stavovima pape, Teze osporavaju papinu bulu iz 14. vijeka u kojoj se navodi da papa može koristiti riznicu zasluga i dobrih dijela prošlih svetitelja kako bi skratio vremensku kaznu za grijehove. Teze su uobličene kao prijedlozi koje treba iznijeti u raspravi, a ne kao nužno predstavljanje Luterovih mišljenja, a Luter je kasnije pojasnio svoje stajalište u Objašnjenju sporova o vrijednosti indulgencija.

Spisak teza

Šta prethodi tezama uredi

Martin Luter, profesor moralne teologije na Univerzitetu Vitenberg i propovednik grada, apisao je 95 teza protiv savremene prakse crkve u vezi sa indulgencijama. Katolička crkva je u to vreme bila jedina hrišćanska crkva zapadne Evrope. U ovom sistemu, kada hrišćani greše i priznaju greh, njima je greh oprošten i neće dobiti večnu kaznu u paklu.[2]

Luter je posebno zabrinut 1517. godine kada su njegovi parohijani, koji su se vraćali iz kupovine indulgencija tj. oproštajnica grehova, tvrdili da više ne moraju da se pokaju i menjaju svoje živote kako bi im se oprostili gresi. Nakon što je to čuo, Luter je počeo da pažljivo proučava ovo pitanje i kontaktirao stručnjake o ovoj temi. 1517. nekoliko puta je propovedao o indulgenciji, objašnjavajući da je istinsko pokajanje bolje nego kupiti oproštaj. Propovedao je da se za dobijanje oproštaja pretpostavlja da je grešnik priznao i pokajao se, inače bi sve bilo besmisleno.[3]

Sadržaj teza uredi

Prva teza je postala poznata. Ona navodi: "Kada je naš Gospodar i Gospodar Isus Hrist rekao:" Pokaj se ", on je mislio da ceo život vernika treba da bude jedno veliko pokajanje." U prvih nekoliko teza, Luter razvija ideju da pokajanje treba da bude hrišćanska unutrašnja borba s grehom, a ne želja za oproštajem.

U tezama od 14-29, Luter se protivi mišljenju crkve o čistilištu, kao i da crkva ne može da zna u kom se stanju svesti nalazi čovek koji je u čistilištu. Takođe, napada navode crkve da se kupovinom indulgencija bliske osobe onog ko je zgrešio, oslobađaju iz čistilišta.

U tezama 30-36 Luter kaže da prodaja papira sa oproštajem greha ne podrazumeva da se grešnik istinski pokaje, što nije u redu.

Teze 39-40 govore o tome da indulgencije uče da se može izbeći kazna zbog greha, a ispravno je da grešnik za oproštaj mora pretrpeti kaznu koju mu Bog dodeli. 41-66 teze govore o tome da je bolje dati novac sirotinji, nego kupiti indulgenciju.

U tezama od 67-80, Luter dalje razmatra probleme sa načinom na koji se propoveda o oproštaju, kao što je to učinio u pismu nadbiskupu Albertu. Propovednici promovišu indulgencije kao najveću milosti dostupnu u crkvi, ali one zapravo samo promovišu pohlepu crkve i sveštenstva.. Luter tvrdi da indulgencije ne mogu oduzeti krivicu i doneti oproštaj, čak i kod najbezazlenijih i najlakših grehova.[4]

Reakcija na teze uredi

Izgleda da je nadbiskup Albert dobio Luterovo pismo sa tezama krajem novembra 1517. On je zatražio mišljenje teologa na Univerzitetu u Majncu i dodelio ga savetnicima. Njegovi savetnici su preporučili da Luteru zabrani propovedanje protiv indulgencije. Albert je tražio takvu akciju od rimske kurije. U Rimu, Luter je odmah smatran pretnjom.

Luter je konačno bio izbačen iz crkve 1521. godine nakon što je spalio papsku bulu.[5]


Napomene uredi

  1. ^ Naslov Disputatio pro declaratione virtutis indulgentiarum je naslov pamfelata štampanog u Bazelu 1517. godine. Prvo štampano izdanje Teza koristi incipit, a ne naslov koji sažima sadržaj. Nirnberško izdanje na plakatu iz 1517. godine počinje sa Amore et studio elucidande veritatis: hec subscripta disputabuntur Wittenberge. Presidente R.P Martino Lutther ... Quare petit: vt qui non possunt verbis presentes nobiscum disceptare: agant id literis absentes. Luter ih je obično nazivao meine Propositiones (Moji prijedlozi).[1]

Reference uredi

  1. ^ Cummings 2002, str. 32.
  2. ^ Brecht, Martin (1993—1999). Martin Luther (1. pbk. izd.). Minneapolis: Fortress Press. ISBN 978-0-8006-2813-0. OCLC 36309862. 
  3. ^ Hendrix, Scott H. (2015). Martin Luther : visionary reformer. New Haven. ISBN 9780300166699. OCLC 906878011. 
  4. ^ Lohse, Bernhard (1999). Martin Luther's theology : its historical and systematic development (Fortress Press izd.). Minneapolis, MN: Fortress Press. ISBN 978-0-8006-3091-1. OCLC 41476731. 
  5. ^ Waibel, Paul R. (2005). Martin Luther : a brief introduction to his life and works. Wheeling, Ill.: Harlan Davidson. ISBN 978-0-88295-231-4. OCLC 56109170. 

Literatura uredi

  • Brecht, Martin (1993—1999). Martin Luther. Minneapolis: Fortress Press. ISBN 978-0-8006-2813-0. OCLC 36309862. 
  • Brecht, Martin (1985) [1981]. Sein Weg zur Reformation 1483–1521 [Martin Luther: His Road to Reformation 1483–1521] (in German). Translated by James L. Schaff. Minneapolis, MN: Fortress. ISBN 978-0-8006-2813-0 – via Questia. (Subscription required (help)).
  • Cummings, Brian (2002). The Literary Culture of the Reformation. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-818735-6. doi:10.1093/acprof:oso/9780198187356.001.0001. 
  • Dixon, C. Scott (2002). The Reformation in Germany. Malden, Massachusetts: Blackwell.
  • Froom, Le Roy Edwin (1948). Pre-Reformation and Reformation Restoration, and Second Departure (PDF). The Prophetic Faith of our Fathers: The Historical Development of Prophetic Interpretation. 2. Washington, DC: The Review and Herald Publishing Association. p. 863..
  • Hendrix, Scott H. (2015). Martin Luther: Visionary Reformer. New Haven, CT: Yale University Press. ISBN 978-0-300-16669-9. .
  • Hequet, Suzanne "The Proceedings at Augsburg, 1518". In Wengert, Timothy J. The Annotated Luther, Volume 1: The Roots of Reform. The Annotated Luther, Volume 1: The Roots of Reform. Minneapolis, MN: Fortress. 2015. str. 121—166. ISBN 978-1-4514-6535-8.  – via Project MUSE. (Subscription required (help)).
  • Junghans, Helmar (2003). "Luther's Wittenberg". In McKim, Donald K.Cambridge Companion to Martin Luther. Cambridge: Cambridge University Press. pp. 20–36 – via Questia. (Subscription required (help)).
  • Leppin, Volker; Wengert, Timothy J. (2015). "Sources for and against the Posting of the Ninety-Five Theses" (PDF). Lutheran Quarterly. 29: 373–398.
  • Lohse, Bernhard. Luthers Theologie in ihrer historischen Entwicklung und in ihrem systematischen Zusammenhang [Martin Luther's Theology: Its Historical and Systematic Development. Contributors] (in German). Martin Luther's Theology: Its Historical and Systematic Development. Prevod: Roy A. Harrisville. Minneapolis, MN: Fortress. 1999 [1995]. ISBN 978-0-8006-3091-1.  – via Questia. (Subscription required (help)).
  • Lohse, Bernhard. Martin Luther—Eine Einführung in sein Leben und sein Werk [Martin Luther: An Introduction to His Life and Work] (in German). Martin Luther: An Introduction to His Life and Work. Prevod: Robert C. Schultz. Minneapolis, MN: Fortress. 1986 [1980]. ISBN 978-0-8006-0764-7.  – via Questia. (Subscription required (help)).
  • Marius, Richard (1999). Martin Luther: The Christian Between God and Death. Cambridge, MA: Belknap. ISBN 978-0-674-55090-2. .
  • McGrath, Alister E. (2011). Luther's Theology of the Cross: Martin Luther's Theological Breakthrough. Malden, MA: Wiley-Blackwell – via Questia. (Subscription required (help)).
  • Noll, Mark A. (2015). In the Beginning Was the Word: The Bible in American Public Life, 1492–1783. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-026398-0. 
  • Oberman, Heiko A.. Luther: Mensch zwischen Gott und Teufel [Luther: Man Between God and the Devil] (in German). Luther: Man Between God and the Devil. Prevod: Eileen Walliser-Schwarzbart. New Haven, CT: Yale University Press. 2006 [1982]. ISBN 978-0-300-10313-7. .
  • Pettegree, Andrew Brand (2015). Luther. New York: Penguin. ISBN 978-1-59420-496-8. .
  • Stephenson, Barry (2010). Performing the Reformation. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-973275-3. doi:10.1093/acprof:oso/9780199732753.001.0001. 
  • Waibel, Paul R. (2005). Martin Luther: A Brief Introduction to His Life and Works. Wheeling, IL: Harlan Davidson. ISBN 978-0-88295-231-4.  – via Questia. (Subscription required (help)).
  • Wengert, Timothy J. (2015a). Martin Luther's Ninety-Five Theses: With Introduction, Commentary, and Study Guide. Minneapolis, MN: Fortress – via Project MUSE. (Subscription required (help)).
  • Wengert, Timothy J. (2015b). "[The 95 Theses or] Disputation for Clarifying the Power of Indulgences, 1517". In Wengert, Timothy J. The Annotated Luther, Volume 1: The Roots of Reform. The Annotated Luther, Volume 1: The Roots of Reform. Minneapolis, MN: Fortress. septembar 2015. str. 13—46. ISBN 978-1-4514-6535-8.  – via Project MUSE. (Subscription required (help)).
  • Wicks, Jared (1967). „Martin Luther's Treatise on Indulgences”. Theological Studies. 28 (3): 481—518. S2CID 29384371. doi:10.1177/004056396702800302. .
 
Devedeset pet teza na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Деведесет_пет_теза&oldid=27675004”