Deligradski korpus JVuO

Deligradski korpus (Gorski štab 200) formiran je jula 1942. godine na teritoriji srezova: Rasinskog, Moravskog, Aleksinačkog, Sokobanjskog i Ražanjskog.[1] To je područje današnje teritorije opština Kruševac, Aleksinac, Ražanj i Sokobanja.

Deligradski korpus
Postojanje
DeoJugoslovenske vojske u otadžbini

Ovo potvrđuje i dokument od 12. septembra 1942. godine u kome se navodi da je 13. avgusta dobijen radiogram od ministra vojske i mornarice, generala Draže Mihailovića, kojim se kapatan Jovan Jovanović Deda ovlašćuje da rukovodi Ravnogorskom organizacijom u pomenutim srezovima.[2] Kada je Rasinski srez odvojen od teritorije Korpusa, nije poznato, ali je sigurno da je to bilo pre novembra 1942. godine, kada je izvršena reorganizacija jedinica JVuO u ovom delu Srbije.

Deligradski korpus formiran je najkasnije do novembra 1942. godine, kada je pukovnik Dragoslav Pavlović, komandant isturenog dela Vrhovne komande JVuO za istočnu Srbiju, reorganizovao jedinice u ovom delu Srbije. Tada su formirani korpusi: Deligradski, Krajinski, Knjaževački i Timočki.

Štab Deligradskog korpusa bio je smešten na mestu zvanom „Glavica“ (kota 487), između Jošanice i Vrmdže, u srezu Sokobanjskom.

U toku 1942. Deligradski korpus je bio potčinjen Gorskom štabu 110 čiji je komandant bio general štabni major Radoslav Đurić. Pod komandom ovoga štaba nalazila se teritorija Srbije južno od Kopaonika. Od početka 1943. godine i dalje tokom rata, Korpus je bio neposredno pod Vrhovnom komandom JVuO.

Marta 1944. godine formirana je Mlavsko - Smederevska grupa korpusa, u čiji sastav je ušao i Deligradski korpus. Pored svega, u ovu grupu ušli su i Mlavski, Smederevski, Timočki i Krajinski korpus. Komandant grupe korpusa bio je potpukovnik Miloš Radojlović.

Deligradski korpus je 10. septembra 1943. godine imao 18.275 obveznika, od toga 1000 naoružanih ljudi, među njima 95 oficira. U 1944. godini, kada je u Jastebački korpus otišla Moravska brigada, koja je imala 120 naoružanih ljudi, Deligradski korpus je verovatno imao oko 880 naoružanih ljudi.[3]

Srezovi koje je pokrivao Deligradski korpus uredi

Deligradski korpus je pokrivao teritoriju srezova: 1. Rasinski, 2. Moravski (Žitkovac), 3. Aleksinački, 4. Sokobanjski, 5. Ražanjski

1. Srez Rasinski uredi

Organizacija sprovedena pre javljanja novo određenog komandanta kapetana Aleksandra Petkovića. Za zaštitu rada u ovom srezu postojali su dva pokretna legalna odreda i to Ribarski i Jasički četnički odred, sa sedištem u Ribarskoj Banji.

2. Srez Moravski uredi

Pod komandom je inžinjeriskog poručnika Petrovića Dragoslava koji je sprovodio organizaciju još od meseca novembra. Kao pokretni odred za zaštitu organizacije, služi Trnavski četnički odred, u čijem se sastavu nalazi i sam komandant sreza. Sem toga, u ovom srezu štab je uspeo da u svim selima formira seosku miliciju, koju je štab uspeo da naoruža negde potpuno, a negde delimično.

3. Srez Aleksinački uredi

Organizaciju ovoga sreza izvodi i završio je rezervni potpukovnik Potić, koji je od kraja decembra 1941. godine vodio Aleksinački srez. Za zaštitu ovoga sreza postoji Leskovački četnički odred vojvode Nikodije Leskovačkog, koji u potpunosti pomaže rad organizacije.

4. Srez Sokobanjski uredi

Organizacija je sprovedena pod rukovodstvom rezervnog konjičkog poručnika Predraga Hadžipavlovića advokata, koji na tom polju radi od meseca decembra 1941. godine. Štab 43 aprila meseca postavio je komandanta Sokobanjske brigade, koji je odmah stupio u vezu sa ovim štabom i rad je produžen u potpunoj saglasnosti sa dotadašnjom organizacijom. U ovom srezu ovaj štab je uspeo da forimra jedan bataljon u selu Vrbovcu, pod imenom Vrbovačkii bataljon, koji ima 300 ljudi potpuno naoružani pod vidiom milicije i raspolaže sa 15 puško mitraljeza. Bataljon je pod komandom Ljubomira Marjanovića iz istog sreza, a naoružan je sredstvima štaba.

5. Srez Ražanjski uredi

Ovaj srez raspolaže sa pokretnim odredom pod komandom samog komandanta sreza i broji pedeset naoružanih ljudi legalizovanih.[4]

Krajem 1942. godine iz nadležnosti Deligradskog korpusa izuzet je Rasinski srez i stavljen je u nadležnost Rasinskog korpusa.

Od 25. marta 1944. godine odlukom Vrhovne komande JVuO, Moravski srez izuzet je zajedno sa svojom brigadom iz nadležnosti Deligradskog korpusa i priključen je Rasinskom korpusu.

Novom odlukom VK JVuO od 30. aprila 1944. godine formiran je novi, Jastrebački korpus. U sastav ovog korpusa ušao je tada i Moravski srez sa svojom brigadom i u njemu je ostao do kraja rata.

Brigade Deligradskog korpusa uredi

Brigade su formirane tokom 1942. godine. Od formiranja Korpus je imao pet brigada: Rasinsku, Sokobanjsku, Aleksinačku, Ražanjsku i Moravsku. Rasinska brigada izašla je iz sastava Korpusa krajem 1942. godine, a Moravska brigada je 24. marta 1944. izuzeta iz Deligradskog korpusa i priključena najpre Rasinskom, a zatim novoformiranom Jastebačkom korpusu. Od 25. decembra 1943. godine Korpus je imao i leteću brigadu od 150 dobro naoružanih boraca. Štab komande Korpusa brojao je i 50 konjanika i 50 pešaka.[5] Brigade su formirane po srezovima i nosile su naziv sreza u kome su formirane. Ako je brigada imala pet i više bataljona, onda je formirana druga po redu, takav je slučaj bio u Sokobanjskom srezu, gde su formirane 1. i 2. sokobanjska brigada. Maja 1944. godine, Ražanjska, Aleksinačka i Sokobanjska brigada, pored štabnih grupa koje broje 50-60 ljudi, raspolagale su letećim brigadama koje su brojale po 150 ljudi.[6] Jula 1944. godine kada je komandu preuzeo major Vlastimir Vesić, Korpus je imao četiri brigade, Ražanjsku, Aleksinačku i dve sokobanjske. Tada je formirana, pri komandi Korpusa, četa automatičara i motorizovana jedinica Korpusa, kojom je komandovao Radomir Radosavljević iz Ražnja.

Štab Deligradskog korpusa JVuO uredi

Komandanti Deligradskog korpusa bili su:

1. Kapetan Jovan Jovanović Deda uredi

Komandant Korpusa od avgusta 1942. do septembra 1943. godine. Kapetan Jovanović je došao po naredbi Vrhovne komande marta 1942. godine, kada je postavljen za komandanta Sokobanjske brigade. Avgusta 1942. godine radiogramom je imenovan za komandanta štaba 200, pod čijom su se komandom nalazili srezovi Sokobanjski, Rasinski, Ražanjski, Moravski i Aleksinački. Novembra 1942. godine Rasinski srez izuzet je iz nadležnosti ovog štaba. Po odlasku sa mesta komandanta Deligradskog korpusa, postavljen je za komandanta Jaseničke grupe brigada u Smederevskom korpusu.

2. Vazduhoplovni major Branivoj Brana Petrović uredi

Komandant od septembra 1943. do jula 1944. godine. (Najverovatnije je da je major Brana Petrović preuzeo komandu nad Korpusom 9. septembra 1943. godine). Sa Branom Petrovićem, pored pet pratilaca, kako sam navodi, u Korpus su tada došli Vojin Andrić, doktor pravnih nauka iz Niša i dva oficira čija imena nisu poznata. Pre dolaska na ovu dužnost, major Petrović je bio komandant Javorskog korpusa JVuO. Od početka 1943. godine pa do dolaska u Deligradski korpus bio je delegat VK JVuO za Varvarinski, Ivankovački i Resavski korpus. Brana Petrović je inače bio sestrić generala Draže Mihailovića.

3. Kapetan, major Vlastimir Vesić uredi

Komandant od jula 1944. godine do kraja rata. Pre dolaska na dužnost komandanta Korpusa, kapetan Vesić je od leta 1942. do 15. marta 1944. godine bio komandant Korpusa, kapetan Vesić je postavljen za komandanta Nišavske grupe korpusa, kojom je komandovao do jula 1944. godine.

Napomene i reference uredi

  1. ^ Dr Pavle Milošević, JVuO 1941 - 1945, Beograd, 2005, str. 198.
  2. ^ AVVI, ČA, K-99, reg. broj 10/1
  3. ^ Dr Pavle Milošević, JVuO, str. 199.
  4. ^ AVII, ČA, K - 99, reg. broj 8/1-3
  5. ^ AVII, ČA, K - 99, reg. broj 53/1-2
  6. ^ Dr Pavle Milošević, JVuO 1941 - 1945, str. 199.

Spoljašnje veze uredi