Didojski jezik
Didojski (cezki) jezik (цезйас мец [cezyas mec] t͡sɛzˈjas mɛt͡s) jedan je od jezika koji pripada grupi sjeveroistočnih kavkaskih jezika, a koji pripada didojskoj podgrupi jezika. Unutar didojske podjele jezika, didojski jezik pripada grupi didojsko-hinuhskih jezika. Govori se u Dagestanu i to od starne svega približno 12.500 pripadnika Didojaca, duž desne obale rijeke Andi-Koisu.[3]
| Didojski jezik | |
|---|---|
| цезйас мец (cezyas mec) | |
| Region |  Rusija
|
Broj govornika | 12.500 [3] (2010) |
Sjeveroistočnokavkaski jezici
| |
| Jezički kodovi | |
| ISO 639-3 | ddo |
Didojski jezik nema književnu tradiciju i slabo je zastupljen u pismenoj formi. avarski i ruski jezik koriste se kao književni jezici na lokalitetima na kojima se nalaze pripadnici ove jezičke populacije. Ova dva jezika se čak koriste i u školama. Međutim, bili su pokušaji da se razvije stabilno pismo jezika Didojaca, u svrhu zapisivanja tradicija ovog naroda. U tu svrhu su se često upotrebljabale skripte zasnovana na avarskoj ćirilici. Važnost avarskog jezika je bila obično veća među muškarcima nego ženama, a među mlađim ljudima postoji tendencija da se više govori ruski jezik. U školama avarski jezik se uči u prvih pet godina, a zatim se ubacuje ruski koji se proučava u nastavku školovanja.
Vokabular didojskog jezika pokazuje prisustvo mnogih uticaja drugih jezika. Osim avarskog, tu su i arapski i ruski jezik, uglavnom putem pozajmljenih riječi koje su u upotrebi, kao i u slučaju ruskog koji čak ima uticaj u gramatici i stilu. Postoje i pozajmice iz turskog jezika. [4]
Prvo istraživanje didosjke gramatike je uradio gruzijski linvista DAvit Imaišvili 1963. godine.
Dijalekti uredi
Didojski dijalekti se mogu podijeliti na sledeći način:
| Naziv dijalekta | Didojski naziv |
|---|---|
| Asač | Asaq |
| Tsebari | Ceboru |
| Mokok | Newo |
| Kidero | Kidiro |
| Šajtl | Ešiƛʼ |
| Šapih | Šopix |
| Sagada | Soƛʼo |
Hinuhski i hvaršanski jezik su se nekad smatrali dijalektima ovog jezika, međutim danas se gledaju kao posebn jezici u okviru disojske podgrupe sjeveroistočnokakkaskih jezika.
Pravopis uredi
Konsonati (suglasnici) uredi
Na sledećoj tabeli će biti prikazani konsonanti ispisani na međunarodnoj fonetskoj abecedi (IPA), kao i latinična i ćirilična transkripcija.
| Bilabijalni (dvousneni) | Zubni | Lateralni, Alveolarni suglasnik | Palatalni suglasnik | Velarni konsonant | Uvularni konsonant | Faringealni konsonant | Glotalni konsonant | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Zadnjonepčani | [p] [b] [pʼ] p b pʼ p b pӀ |
[t] [d] [tʼ] t d tʼ t d tӀ |
[k] [ɡ] [kʼ] k g kʼ k g kӀ |
[qʼ] qʼ kъ |
||||
| Afraktivni konsonant | [t͡s] [t͡sʼ] c cʼ c cӀ |
[t͡ɬ] [t͡ɬʼ] ƛ ƛʼ lӀ kь |
[t͡ʃ] [t͡ʃʼ] č čʼ č čӀ |
[q͡χ] q hъ |
||||
| Fraktivni konsonant | [s] [z] s z s z |
[ɬ] ł lъ |
[ʃ] [ʒ] š ž š ž |
[χ] [ʁ] x ɣ h gъ |
[ħ] [ʕ] ħ ʕ hӀ gӀ |
[h] h gь | ||
| Nazalni | [m] m m |
[n] n n |
||||||
| Tečni konsonanti | [r] r r |
[l] l l |
||||||
| Poluvokali | [w] w v |
[j] y й |
Vokali uredi
| Prednji vokal | Centralni vokal | Zadnji vokal | |
|---|---|---|---|
| Visoki vokal | [i] i i |
[u] u u | |
| Srednji vokal | [e̞] e e/э |
[o̞] o o | |
| Niski vokal | [a] ([aː]) a (ā) a (ā) |
Ostale činjenice:
- Jedino didosjki jezik ima dugi vokal (ā).
- Svijetski vokal „e” se na ćiriličkom pismu piše kao „э”.
- Vokali ya, yo, yu na ćiriličnom pismu se mogu pisati kao я, ё, ю.
- Asakski dijalekt, ima prošireni samoglasnike koji automatski su neutralisani sa (ā). Drugi dijalekti (npr. Mokok) takođe imaju niske prednji vokal ([ӕ]), koji se obično transkribiraju kao na latiničnom, tako i na ćiriličnom pismu, neki takođe imaju dugačak srednji zaokruženi samoglasnik ([o]), transkribovan kao o.
Morfologija uredi
Imenice uredi
Imenice u didojsko jeziku su promjenjiva kategorija u broju i padežu.
Brojevi uredi
Kao i imenice, brojevi mogu biti u jednibi u množini. Forma množine se dobija tako što se dodaje nastavak (sufiks) „-bi”: besuro (riba) → besuro-bi (ribe). Za ostale riječi sufiks za množinu je „-za”.
Vrste i formiranje brojeva uredi
| Apsolutivni | Posredni | |
|---|---|---|
| 1 | sis | sida |
| 2 | qʼˤano | qʼˤuna |
| 3 | łˤono | łˤora |
| 4 | uyno | uyra |
| 5 | łeno | łera |
| 6 | iłno | iłłira |
| 7 | ʕoƛno | ʕoƛƛora |
| 8 | biƛno | biƛƛira |
| 9 | očʼčʼino | očʼčʼira |
| 10 | ocʼcʼino | ocʼcʼira |
| 11 | ocʼcʼino sis / siyocʼi | ocʼcʼira sida |
| 12 | ocʼcʼino qʼˤano / qʼˤayocʼi | ocʼcʼira qʼˤuna |
| 13 | ocʼcʼino łˤono / łˤoyocʼi | ocʼcʼira łˤora |
| 14 | ocʼcʼino uyno / uwocʼi | ocʼcʼira uyra |
| 15 | ocʼcʼino łeno / łewocʼi | ocʼcʼira łera |
| 16 | ocʼcʼino iłno / iłocʼi | ocʼcʼira iłłira |
| 17 | ocʼcʼino ʕoƛno / ʕoƛocʼi | ocʼcʼira ʕoƛƛora |
| 18 | ocʼcʼino biƛno / biƛocʼi | ocʼcʼira biƛƛira |
| 19 | ocʼcʼino očʼčʼino / ečʼocʼi | ocʼcʼira očʼčʼira |
| 20 | quno | qura |
| 100 | bišon | bišonra |
| 1,000 | ʕazar | ʕazarra |
Vrste brojeva su:
- glavni ( jedan, dva, tri, ...)
- redni brojevi ( prvi, drugi, treći, ...)
- priloški brojevi ( jednom,...)
Padeži uredi
Didojski jezik posjedije 8 padeža, rapoređenih na sledeći način ( prikazani sa sufiksima za jedninu i množinu):
| jednina | množina | |
|---|---|---|
| Apsolutiv | -∅ | -bi |
| Ergativ | -ā | -z-ā |
| Genitiv1 | -(e)s | -za-s |
| Genitiv2 | -(e)z | -za-z |
| Dativ | -(e)r | -za-r |
| Instrumental | -(e)d | -za-d |
| Ekjutiv1 | -ce | -za-ce |
| Ekjutiv2 | -qʼāy | -za-qʼāy |
Od dva genitivna, prvi se koristi kao atribut apsolutivnoj glavnoj imenici, a druga na kosu. To znači da se Genitive 1 koristi za fraze poput žekʼu-s is (čovjekov bik), a genitiv 2 se koristi za žekʼu-z is-er (za čovjekovog bika).
Ekjutiv 1 se koristi za upoređivanje, kao što je besuro-ce (kao riba) i može se pripisati drugim slučajevima.
Rajabov sugeriše da postoje još 3 sintaksička padeža, i to: posesivni 1 (-łay), posesivni 2 (-xu) i abesivni (-tay). Međutim, njihov status je diskutabilan, jer izgleda da pokazuju i feminističke i derivativne tendencije.
Zamjenice uredi
Lične zamjenice uredi
Lične zamenice postoje samo za prvu i drugu osobu, dok se za treću osobu koriste se nastavci že za jedninu i žedi za množinu. Kako pojedinačni lični zamenici imaju istu formu u apsolutivnom i ergativnom obliku, rečenica poput Di mi okʼsi je dvosmislena, jer to može oboje značiti "udario sam te" i "Udario si me" zbog prilično slobodnog reda reči. Međutim, taj problem se rješava ubacivanjem geniviva 1 u neke od oblika riječi ( u jednini i množini). Primjer nekih riječi se nalaze u tabeli ispod.
| vrsta I | vrsta II-IV | ||
|---|---|---|---|
| prvo lice( jednina) | apsolutiv i ergativ | di | |
| obligativ | dā- | ||
| genitiv 1 | dey | ||
| drugo lice (jednina) | apsolutiv i ergativ | mi | |
| posredni | debe-1 dow-2 | ||
| genitiv 1 | debi | ||
| prvo lice ( množina) | apsolutni | eli | ela |
| posredni | elu- | ela- | |
| specijalni genitiv 13 | eli | ||
| specijalni genitiv 23 | eliz | ||
| drugo lice ( množina) | apsolutni | meži | meža |
| posredni | mežu- | meža- | |
| specijalni genitiv 13 | meži | ||
| specijalni genitiv 23 | mežiz |
Demonstrativne (pokazne) zamjenice uredi
Za pokazne zamjenice u didojskom jeziku se dodaju na odgovarajuću imenicu, na koju se dodaju odgovarajući nastvaci (sufiksi)- proksimaktivni (ovo - ovi) i rastojni (ono - oni).
| Jednina | Množina | ||||
|---|---|---|---|---|---|
| Vrsta I | Vrsta II-IV | Vrsta I | Vrsta II-IV | ||
| Proksimativni | Apsolutni | -da | -du | -ziri | |
| Posredni | -si | -ła-, -ł1 | -zi | -za | |
| Rastojni | Apsolutni | že | žedi | ||
| Posredni | nesi | neło, neł1 | žedu | žeda | |
Upitne zamjenice uredi
Kada su u pitanju upitne zamjenice, razlikuju se one koje se odnose na ljude (ko?) i ostale riječi (šta?).
| Ljudski oblik | Ostali | |
|---|---|---|
| Apsolutivni | šebi | |
| Posredni | łā | łina |
| Ergativ | łu | łinā |
Primjeri uredi
Latinična verzija uredi
Kʼetʼus Hunar Zewnoƛax zewčʼeyƛax bˤeƛon bocʼin zirun qayno. Sidaquł šigoħno sadaqorno boyno ħukmu: yaqułtow begira bocʼi ħonƛʼār miƛʼeł xizāz xizyo rišʷa yoł. Bˤeƛā begirno qay łˤāł xizāz, bocʼin zirun regirno ħonƛʼār miƛʼeł xizāz. Ɣudod, žedi raynosi beƛʼez reqenyoxor, ziru boqno uhi-ehƛada buq boƛāxzāzarno boqno. Zirus uhi-ehi teqxoy, ɣʷaybi kʼoƛin elār, bocʼi buq bātuzāzarno boqno bikʼin reqenyoƛer, besurno ƛʼarayaw miƛʼi. Miƛʼin bisno bocʼin zirun xizor rutin qʼayƛʼār. Rizirno cʼidoƛʼor ƛoħon begirno łāƛʼor qay. Kikxogon zewno bočʼikʼxo kʼetʼu. Qayir zewāčʼey rikʷayxo; nešuruxay nełor rikʷayxo zewčʼey. Kʼetʼu, ełor baynosi qay, boqno kʼekʼbikʼa. Kʼekʼbikʼni teqnosi, qay łikin rixerčʼeytow boxin xizor. Bˤeƛā esirno: "Šidā boxā rayirčʼey łin?" Elo didiyƛa žekʼu yoł-ƛin eƛin qayā. Aħugon rikʼin łāxor zirun qayno. Žedi raynosi kikxor žedā esirno kʼetuq: "Mi šebi?" Di žekʼu yoł-ƛin eƛin kʼetʼā. Šebi že debez ħiroƛʼ esirxo zirā. Tupi ƛin eƛix kʼetʼā. Dicce rˤuƛʼno zirun qayno, amma biyxoy kʼetʼu yāłru, xizyo łˤonon zenzi rikʼin raħira reƛ. Bˤeƛo buqełno bičin ažoz kʼodrexāzay, rołikʼno aħyabin kecno, kʼetʼu tataniłxo zewno cʼidox. Bˤeƛā kʼekʼrikʼerxo zewno aħyabi. Že rikʷayxoy, kʼetʼuz rokʼƛʼor rayno, že elo aw ƛin, hudu betʼtʼun kʼoƛin elor. Dicce bˤuƛʼzāq bˤeƛqo regin ixiytʼatow qˤaƛubin, boxin ciqxār. Bocʼezno qayizno, ziruzno rokʼƛʼor rayno baysi bāsu ixiytow ħaywan šebin, nełoq že riqičʼey kʼiriłno roxin. Cʼikʼiy reƛ miƛes ƛexun kʼetʼur. ʕoƛiran ɣˤudeł kʼetʼu bišno, racʼno baɣʷace dawla bocʼesno zirusno.
Prevod na engleskom jeziku uredi
The Cat's Feat Once upon a time there were a pig, a wolf, a fox and a hare. One day they gathered together and decided that today they would send the wolf into the mountains for a sheep and they would eat. The pig sent the hare for water and sent the wolf and the fox into the mountain for a ram. At night, when they came to the flock of sheep, the fox began to moan from the eastern side. Since they heard the fox's moaning, the dogs ran in that direction and the wolf went towards the flock from the west and found a fat ram. Having taken the ram, the wolf and the fox returned to the camp. They put the pan on the fire and sent the hare for water. At the spring the cat was freezing.
The hare couldn't see; at night the hare couldn't see. When the hare arrived there, the cat began to move. When he heard the movement, the hare ran back without taking any water. The pig asked: "Why did you run away without bringing water?" The hare said that there was some man there. Again the fox and the hare went to the water. When they came to the spring, they asked the cat: "What are you?" — "I am a man", said the cat. "What is that on your shoulder?", asks the fox. "A rifle", says the cat. The fox and the hare were very frightened, but since they knew it was a cat, afterwards the three of them went together to cook meat. The pig hid behind a bunch of trees and, pushing out its ears, slept, and the cat was warming itself by the fire.
The pig was moving its ears. Since the cat saw it, it thought it was a mouse and in a rush jumped there. The pig was very frightened and, emitting loud shouts, ran away to the forest. The wolf, the hare and the fox thought that a great animal or something was coming and, one running faster than the other, they ran away. All the ram's meat was left to the cat. For seven days the cat ate, ate until it was full the spoils of the wolf and the fox.
Literatura uredi
- Alekseev, Mikhail E. & Rajabov, Ramazan N. (1993). „Prerequisites to the formation of Tsez writing system”. Caucasian perspectives: 372—376.
- Alekseev, Mikhail E. & Rajabov, Ramazan N. „Tsez language”. Indigenous languages of the Caucasus. 3.
- Comrie, Bernard (1999). „Gender affixes in Tsez”. The Emergence of the Modern Language Sciences: Studies on the Transition from Historical-Comparative to Structural Linguistics in Honour of E.F.K. Koerner. 2: 279—288.
- Comrie, Bernard (2002). „Participles in Tsez: An emergent word class?”. Complex Sentences in Grammar and Discourse: Essays in Honor of Sandra A. Thompson: 19—30.
- Comrie, Bernard (2004). „Oblique-case subjects in Tsez”. Non-nominative Subjects. 1: 113—127.
- Comrie, Bernard & Polinsky, Maria (1998). „The great Daghestanian case hoax”. Case, typology and grammar: 95—114.
- Comrie, Bernard & Polinsky, Maria (1999). „Form and function in syntax: relative clauses in Tsez”. Functionalism and Formalism in Linguistics. 2: 77—92.
- Comrie, Bernard & Polinsky, Maria (1999). „Reflexivity in Tsez”. Typology and Linguistic Theory: From Description to Explanation, for the 60th Birthday of Aleksandr E. Kibrik: 319—339.
- Comrie, Bernard & Polinsky, Maria (2003). „Constraints on reflexivization in Tsez”. Current Trends in Caucasian, East European and Inner Asian Linguistics: Papers in Honor of Howard I. Aronson: 265—289.
- Khalilov, Majid Sh.. Cezsko-russkiй slovarь (Tsez-Russian dictionary). Moskva: Academia. 1999. ISBN 978-5-87444-086-2.
- Polinsky, Maria & Comrie, Bernard (1999). „Agreement in Tsez”. Folia Linguistica. 33.2 (Studies in Agreement): 109—130.
- Polinsky, Maria & Potsdam, Eric (2001). „Long-Distance Agreement and Topic in Tsez”. Natural Language and Linguistic Theory. 19 (19): 583—646. doi:10.1023/A:1010757806504.
Reference uredi
- ^ Deset etnoloških jezičkih mapa evropske Rusije, na kojoj se nalaze i Didojci
- ^ Didojci u Gruziji
- ^ a b „Dido”.
- ^ „The Didos”. eki.ee. Pristupljeno 9. 9. 2017.
