Doktor Sus

амерички дечји писац и илустратор, кооснивач Бегинер букса

Teodor Sus Gajzel (engl. Theodor Seuss Geisel, IPA: /suːs ˈɡaɪzəl/; Springfild, 2. mart 1904 — La Jolla, 24. septembar 1991)[1] bio je američki autor, politički karikaturista, pesnik, animator, izdavač knjiga i umetnik. Slavu je stekao kao autor niza dečijih knjiga, koje je pisao pod svojim dopisničkim pseudonimom Dr. Seuss (IPA: /suːs/, Dr Sus).[2][3]

Doktor Sus
Dr Sus 1957. godine.
Datum rođenja(1904-03-02)2. mart 1904.
Mesto rođenjaSpringfildSAD
Datum smrti24. septembar 1991.(1991-09-24) (87 god.)
Mesto smrtiLa HoljaSAD
SupružnikHelen Palmer Geisel, Audrey Dimond
Veb-sajtwww.seussville.com

Njegova dela uključuju nekoliko najpopularnijih dečijih knjiga svih vremena, čiji je tiraž iznosio preko 600 miliona kopija, i koje su, do trenutka njegove smrti, prevedene na više od 20 jezika.

Gajzel je, tokom svojih studija na Koledžu Dartmut i na Univerzitetu Oksford, usvojio svoj dopisnički pseudonim — Dr Sus.

Godine 1927. napušta Oksford i započinje svoju karijeru kao ilustrator i karikaturista za časopise Veniti fer, Lajf kao i mnoge druge publikacije. Takođe je radio marketinške kampanje, od kojih su najpoznatije za kompanije Filt i Standard ojl, kao politički karikaturista za njujorške novine PM. Svoju prvu dečiju knjigu, I da pomisliš da sam to video na Mulberi ulici, objavio je 1937. godine. Tokom Drugog svetskog rata radio je animacije za američku vojsku, gde je režirao nekoliko kratkih filmova.

Nakon rata, Gajzel odlučuje da se fokusira samo na dečije knjige, i tada piše neke od svojih klasika kao što su: Kada bih vodio zoološki vrt (engl. If I Ran the Zoo), Kada bih vodio cirkus (engl. If I Ran the Circus), Mačka u vreći (engl. The Cat in the Hat) kao i mnoge druge.[3] Tokom svoje duge karijere objavio je preko 60 autorskih dela, od kojih su nastale bezbrojne adaptacije, u koje spada i 11 televizijskih emisija, 4 dugometražna filma, kao i jedan mjuzikl.

Biografija uredi

Mladost uredi

Gajzel se rodio i odrastao u Springfildu, u državi Masačusets, u porodici nemačkih emigranata. Otac, Teodor Robert Gajzel je bio menadžer pivare, dok je majka Henrijeta, čije će devojačko prezime Sjus Gajzel kasnije usvojiti kao pseudonim, bila domaćica. Studirao je na Dartmut koledžu, i 1925. godine je diplomirao. Tokom studija postaje glavni urednik učeničkog časopisa, kao i član bratstva. Jednom prilikom biva uhvaćen dok je pio džin, što je u to vreme bilo zabranjeno zakonom, kao i konzumiranje bilo kog alkoholnog pića. Kao direktna posledica toga biva mu zabranjeno da piše članke za studentski časopis. Da bi mogao da nastavi da piše, Gajzel usvaja svoj poznati pseudonim Sjus.

Nakon diplomiranja na Dartmut koledžu, upisuje Linkoln koledž u Oksfordu, sa željom da doktorira na temu engleske literature. Tokom svojih studija upoznaje Helen Palmer, na čiji savet odustaje od ideje da bude profesor engleskog jezika, i svoj život posvećuje crtanju karikatura.

Karijera uredi

Prvi posao dobije u Lajfu, gde uspeva da zaradi 25 dolara na svojoj karikaturi. Ovaj prvi posao ga ohrabruje da se preseli iz Spingfilda u Njujork, što on i čini 1927. godine. Kasnije te godine dobija posao u časopisu Džadž, kao ilustrator kolumne humorističkokog karaktera. Dobijanje tog posla, kao i finansijska sigurnost koju je on nosio, motiviše ga da se te godine oženi sa Helen. Njegovo prvo delo, potpisano pod pseudonimom Sjus, objavljeno je tek 6 meseci nakon njegovog zaposlenja.

Godine 1936, nakon povratka sa puta po Evropi, objavljuje svoje prvo delo — I da pomisliš da sam to video na Mulberi ulici. Prema Gajzelu, između 20 i 43 različitih izdavača je odbilo da objavi tu knjigu, dok nije sreo poznanika sa koledža koji mu je pomogao da objavi svoje prvo delo. Nakon toga, Gajzel stiče svoju reputaciju radeći reklame za Standard ojl, u kojem je bio zaposlen od 1934. pa sve do 1941. godine.

Sa početkom Drugog svetskog rata, Gajzel se okreće crtanju političkih karikatura, i tokom rata crta preko 400 različitih karikatura koje su bile objavljivane u njujorškim novinama PM. Godine 1942. Gajzel se okreće američkoj vojsci, sa željom da pomogne pri regrutaciji novih vojnika. U početku je crtao postere, sve dok 1943. ne postaje režiser u Američkoj vojsci i započinje snimanje propagandnih filmova. Za svoje propagandne filmove osvojio je akademsku nagradu za dokumentarni film.

Nakon rata, Gajzel se seli u Kaliforniju, gde se vraća pisanju dečijih knjiga. Tokom svoje duge karijere biva nagrađivan više puta. Takođe, tokom posleratnog perioda, počinje da piše i mjuzikle, kao i kratke priče.

Nakon duge i mučne bolesti, njegova žena Helen 1967. izvršava samoubistvo. Gajzel se ubrzo ženi po drugi put, svojom dugogodišnjom ljubavnicom. Iako je pisao knjige za decu, Gajzel nikada nije imao svoje dece i bio je poznat po svojoj uzrečici: „Vi ih rodite, ja ću ih zabaviti.” Septembra 1991. godine, Gajzel umire u svom domu, od raka jezika. Umro je u 88. godini, i po njegovoj želji kremiran je.

Jedna od njegovih knjiga je Mačak u vreći iz 1957. godine.

Reference uredi

  1. ^ „About the Author, Dr. Seuss, Seussville” (PDF). seussville.com. Arhivirano iz originala (PDF) 29. 08. 2017. g. Pristupljeno 17. 10. 2017. 
  2. ^ Wells, John C. (2008). Longman Pronunciation Dictionary (3. izd.). Longman. 
  3. ^ a b Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 86. ISBN 86-331-2112-3. 

Literatura uredi

  • Wells, John C. (2008). Longman Pronunciation Dictionary (3. izd.). Longman. 

Spoljašnje veze uredi