Dojkinačka reka je reka u jugoistočnoj Srbiji, pritoka je reke Visočice. Reka u širem smislu pripada slivu reke Visoćice (Temštice), a u najširem smislu pripada slivu reke Nišave, odnosno Južne Morave, zatim Velike Morave, pa samim tim i crnomorskom slivu.

Dojkinačka reka
Opšte informacije
Dužina26,07 km
Basen137,21 km2
SlivCrnomorski
Plovnostne
Vodotok
Izvor„Tri kladenca”
V. izvora1860 m
Ušćereka Visočica
Geografske karakteristike
Država/e Srbija
OblastIstočna Srbija
Naselja-
PritokeJelovička reka
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Geografske odlike uredi

Dojkinačka reka izvire na Staroj planini, na visoravni Koprena, iz izvora zvanog „Tri kladenca”, koji se nalazi na na 1.860 m n.v, oko 1,5 km severozapadno od vrha Koprena (1.963 m n.v). Dojkinačka reka je na svom putu formirala i jako usku aluvijalnu ravan, rečnu dolinu zvanu Arbinje, kroz koju skoro celom dužinom rečnog toka i protiče. Kako protiče i kroz selo Dojkinci, po njemu i nosi ime.

Sa 26,07 km najduža je pritoka Visočice. Takođe po površini sliva od 137,21 km² najveća je njena pritoka.[1]

Dojkinačka reka najpre teče prema severozapadu, da bi zatim laktasto skrenula ka jugozapadu. Na ušću Lisevskog dola skreće ka jugoistoku, a od ušća Jelovičke reke opet ka jugozapadu. Pad Dojkinačke reke je veliki i proseku iznosi 44,92 m/km.

Nizvodno od ušća Jelovičke reke, jedne od pritoka Dojkinačke reke, ona probija uzak pojas jurskih karbonatnih tvorevina, formirajući klisurastu dolinu između Ametovog kamika (1.090 m n.v) na zapadu i Rosomačkog vrha (1.236 m n.v) na istoku. Na razvođu Dojkinačke i Jelovičke reke, u trijaskim klastičnim stena formirano je amfiteatralno udubljenje površine oko 2 km². Na njegovom obodu se javlja više izvora, a kratki vodotokovi se sustiču i poniru u krašku masu u podnožju Bodinog vrha (.1484 m n.v).[1]

U rečnom koritu se često javljaju brzaci, a obluci velikih dimenzija u rečnom koritu govore o snazi rečnog toka Dojkinačka reka.[1]

Dojkinačka reka se uliva u Visočicu kod sela Visočka Ržana na 689 m n.v.[2]

Vegetacija uredi

Dolinske strane Dojkinačka reka su strme i u donjem delu doline prekrivene najviše jelovom šumom, dok su razvođa prema Toplodolskoj, Gostuškoj, Belskoj i Jelovičkoj reci pokrivena travnatom vegetacijom.

Turistički značaj uredi

Korito Dojkinačke reke je izuzetno atraktivno i prolazi kroz Arbinje, koje važi za najlepšu rečnu dolinu u Srbiji, a i šire.[3]

Dojkinci, kroz koje prolazi reka je poznato selo jer služi kao početna tačka na usponu za Staru planinu i vodopade Stare planine.

Reka formira više atraktivnih slapova i manjih vodopada od kojih je najpoznatiji vodopad Tupavica.[4]

Galerija uredi

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ a b v Dojkinačka reka U: Mrđan M. Đokić, Nišava – potamološka studija, doktorska disertacija, Niš, str. 150-152.
  2. ^ „Reka Visočica”. Arhivirano iz originala 30. 8. 2017. g. Pristupljeno 10. 9. 2017. 
  3. ^ Arbinje
  4. ^ „Vodopdi Arbinja”. Arhivirano iz originala 11. 09. 2017. g. Pristupljeno 10. 09. 2017. 

Spoljašnje veze uredi