Dragoljub Mihajlović (lekar)

Dragoljub Mihajlović (Crkvenac, 16. februar 1895Vranje, 4. februar 1980) bio je srpski i jugoslovenski lekar. Mihajlović je bio jedan od istaknutih lekara u Vranju u periodu između dva svetska rata.

Dragoljub Mihajlović
Datum rođenja(1895-02-16)16. februar 1895.
Mesto rođenjaCrkvenacSrbija
Datum smrti4. februar 1980.(1980-02-04) (84 god.)
Mesto smrtiVranjeJugoslavija

Biografija uredi

Istaknuto ime među lekarima između dva svetska rata u Vranju je Dragoljub Mihajlović. Rođen je u selu Crkvencu, u okolini Svilajnca, 16. februara 1895. gde mu je otac bio učitelj. Osnovnu školu i šest razreda gimnazije završio je u Vranju. Prvi svetski rat onemogućio mu je dalje školovanje. Borio se u legendarnoj četi 1300 đaka - kaplara i prešao Albaniju. Sa Solunskog fronta odlazi u Francusku da bi 1918. kada je imao dvadeset i tri godine kada je započeo studije medicine na Univerzitetu u Bordou. Bio je prosečan student ali je pokazivao veliki dar za muziku i svirao je violončelo. Po obavljenom stažu, on je od juna 1923. do decembra 1925. radio kao sreski lekar u preševskom srezu. Od januara 1926. do 1937. godine službuje kao lekar u vranjskoj opštini. Između dva rata doktor Mihajlović je dugi niz godina bio lekar pitomaca Amerikanskog vaspitnog doma za ratnu srpsku siročad u Vranju od 1938. do maja 1940. Specijalizira plućne bolesti; posle sve do 6. aprila 1941. ostaje da radi kao lekar u vranjskoj opštini.

Za vreme rata okupator ga mobiliše. Oktobra 1945. otvara Antituberkulozni dispanzer gde ostaje sve do 1. januara 1965. kada odlazi u penziju. Stariji Vranjanci pamte Mihajlovića po tome što je svoj lekarski poziv obavljao bezmalo do svoje smrti.Bio je to lekar sa najdužim radnim stažom, preko pedeset godina. Iako penzioner, neumorno je obilazio i lečio bolesnike po kućama. Vranjanci su ga uporno pozivali u kućne posete, imajući u njega bezgranično poverenje. Otmenog držanja, vedrog duha i neobično istančanog smisla za humor, unosio je radost u vranjske domove i time neposredno širio optimizam i vedrinu, dajući bolesnicima nadu u ozdravljenje. Ostao je poznat kao narodni lekar. Uprkos svojoj zauzetosti kao upravnik ATD-a i šef Grudnog odeljenja bolnice, ali i uprkos već poodmaklim godinama, doktor Dragoljub Mihajlović se interesovao i za pisanje. Našao je vremena da napiše, što je za svako divljenje pet knjiga i da oformi Muzej zdravstvene službe u ATD-u. Teme njegovih knjiga vezane su za Prvi svetski rat i stare zaboravljene ratnike, i najzad za istoriju medicine vranjskog kraja. U pisanju je pokazivao ogromnu nezavisnost i originalnost, unoseći u svoje rukopise bogatstvo romantičarske ličnosti, ali i svedočenja stečena iskustvom. Ukazana mu je izuzetna čast, pošto je proglašen doživotnim počasnim predsednikom Umetničkog saveta Pozorišta i Doma kulture.[1] Aktivno je sarađivao u „Vranjskim novinama“ i učestvovao u izvođenju muzičkih programa za vreme održavanja predavanja u Građanskoj kasini.Od 9. avgusta 1963. pa nadalje u lokalnom listu „Vranjske novine“ vodio je stalnu rubriku „Proširite svoje znanje“.[2] Bio je veliki romantičar i zaljubljenik starog Vranja, naročito kada je govorio o „Vranju koje ne umire“ i ljubitelj književnog dela Borisava Stankovića. Umro je u Vranju 4. februara 1980. godine. Doktor Dragoljub Mihajlović je bio ličnost koja je izgradila sistem antituberkulozne zaštite celoga okruga. Iako je to bilo izvanredno delo, ono je bilo samo jedno među mnogim podvizima koje je ostvario ovaj neobično svestran i darovit čovek.

Reference uredi

  1. ^ ANTIĆ, Vukašin. Bolnica u Vranju : (hronika) / Vukašin Antić ; [prevodi rezimea Radmila Obradović, Danijela Stanković]. - Vranje : Vranjske, 2003 (Vranje : Vranjske). - 270 str. : ilustr. ; 25 cm. - (Biblioteka Trag ; knj. 1)COBISS.SR 108723468
  2. ^ SIMONOVIĆ, Rista. Ljudi i dela : (biografski podaci i bibliografija objavljenih radova poznatih ljudi iz Vranja i okoline). 1 / Rista Simonović. - Vranje : Biblioteka Državnog arhiva, 1968 ([b. m. : b. i.]). - 56 str. : ilustr. ; 24 cm. - (Biblioteka Državnog arhiva ; 5)COBISS.SR 99858695

Spoljašnje veze uredi