Drma (mkd. Дрма) je arheološki lokalitet iz antičkog i srednjovekovnog (rimskog i vizantijskog) perioda, koji se nalazi u selu Badar, jugoistočno od grada Skoplja u današnjoj Severnoj Makedoniji. Iako izvorno ime rimsko-vizantijskog grada na lokalitetu "Drma" nije posvedočeno u arheološkim nalazima, pojedini istraživači su na osnovu imena obližnjeg sela Badar smatrali da je reč o Bederijani (lat. Bederiana, mkd. Бадеријана), zavičajnom mestu careva iz Justinijanove dinastije.[1][2][3][4][5]

Lokalitet Drma, koji se od strane pojedinih istraživača pogrešno smatra za Bederijanu
Tlocrt lokaliteta Drma

Pomenuta pretpostavka, koja se zasniva prvenstveno na sličnosti imena, opovrgnuta je dodatnim naučnim istraživanjima koja su pokazala da je ime sela Badar nastalo tokom razdoblja osmanske vlasti, pošto se to mesto ranije zvalo Rumena Luka, a tek nakon turskog osvajanja je prozvano Behadir, od čega je nastalo savremeno ime Badar, koje nema veze sa antičkom Bererijanom.[6]

Nasuprot staroj pretpostavci o idenifikaciji ovog lokaliteta sa zavičajnim mestom Justinijanove dinastije, većina savremenih istraživača smatra da je lokalitet "Drma" u antičko vreme imao neko drugo ime, dok se stvarna Bederijana (grč. Βεδερίανα, lat. Bederiana), zajedno sa obližnjim selom zvanim Taurision (grč. Ταυρίσιον, lat. Taurisium), nalazila u blizini antičkog Naisusa (današnji Niš u Srbiji), kao što svedoči hroničar Jovan Antiohijski iz 7. veka. Upravo u tom kraju, u današnjoj Srbiji, car Justinijan je po dolasku na vlast podigao grad koji je dobio ime Justinijana Prima (grč. Ιουστινιανή Πρώτη, lat. Ivstiniana Prima / Justiniana Prima - arheološki lokalitet Caričin grad, kod današnjeg Lebana), a u istom mestu je carevom odlukom iz 535. godine ustanovljena i nova Arhiepiskopija Justinijana Prima.[7][8]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Tomovski 1967, str. 233-239.
  2. ^ Mikulčiќ 1977, str. 83-106.
  3. ^ Mikulčiќ 1982, str. 68-71.
  4. ^ Ristov 2015, str. 361-392.
  5. ^ Angelovski & Spasova 2018, str. 45-54.
  6. ^ Tomović 1998, str. 89-101.
  7. ^ Ostrogorski 1955, str. 53-55, 78, 83, 145.
  8. ^ Turlej 2016, str. 47-86.

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi