Dubočaj (arheološki lokalitet)
44° 39′ 36″ S; 20° 44′ 27″ I / 44.659961° S; 20.740851° I
Regija | Balkan, Južna Evropa i Srednja Evropa |
---|---|
Period | Neolit, Stari vek |
Tip nalazišta | Arheološko nalazište |
Dubočaj je arheološki lokalitet koji se nalazi u u ataru Grocke, dva kilometra udaljen od naselja, na desnoj strani puta Beograd – Smederevo. Na ovom lokalitetu oktkriveni su prvi i najstariji tragovi naselja koji potiču iz mlađeg kamenog doba.[1][2]
Istorija
urediDubočaj je veliki atar, ispresecan dubokim jarugama sa strmim padinama, kojima su tekli potoci. Ove padine često su bile obrasle šumama i gajevima po kojima je i atar dobio ime. U ovom imenu sjedinjene su dve reči: dubok i gaj što je spajanjem prešlo u dubokgaj, dubokkaj, dubokaj i Dubočaj.[3]
Lokalitet je identifikovan je kao Mutatio ad sextum milliate i prema rimskim itinerarima, nalazio se na šestoj rimskoj milji od Tricorniuma (Ritopek), sa kojim je služio kao zaštita puta Singidunum – Viminacijum.[4]
Na prostoru atara Dubočaj u našoj istoriji odigrale su se dve značajne bitke. Prva 1739. godine između austrougarske i turske vojske, kada su Turci odneli pobedu a druga bitka 1914. u kojoj je Srbija branila prelaz preko Dunava od mnogobrojnije austro ugarske vojske.[3]
Arheološka istraživanja
urediPočetak
urediČuveni srpski lekar, dr Aleksandar Kostić, bio je vezan za gročanske atare preko Boleča, gde je u svojoj ambulanti, tokom Prvog svetskog rata, lečio ranjenike. Motivisan ratnim uspomenama, ali i lepotom prirode, 1932. godine je na lokalitetu Dubočaj odlučio da sazida kuću.
Od Ilije Garašanina je 1931. godine kupio vinograd i kopajući temelje svoje kuće naišao je na arheološke nalaze, među kojima su bile i dve raskošne rimske grobnice, što je podstaklo njegovo interesovanje za arheologiju. Tokom narednih 45 godina amaterski se bavio arheologijom i prikupljao artefakte pronađene na lokalitetu Dubočaj.[5]
Sistematska arheološka istraživanja
urediPrilikom sistematskih arheoloških iskopavanja 1963. i 1964. godine otkriveni su arhitektonski spomenici iz perioda od II do III veka, solidne gradnje i sa ostacima reljefa i sitne kamene plastike, ali i nešto noviji objekti lošije gradnje, na osnovu pronađenog novca datovani u IV vek. Navedene činjenice, ukazuju na korišćenje zemljišta kao kontinualnog privrednog basena.
Na istom lokalitetu otkriveni su, prvi u Srbiji, ostaci ville rustice. Otkrivena rimska grobnica vezuje se za poznatu grobnicu u Brestoviku. Svi ovi nalazi od velikog su značaja za izučavanje ekonomskih i političkih zbivanja na širem području Singidunuma. Na lokalitetu je otkriveno i neolitsko naselje starčevačke kulture.[4]
Legat dr Aleksandra Kostića
urediGodine 1978. dolazi na ideju o osnivanju muzeja i celokupnu svoju zbirku poklanja opštini Grocka, sa željom da legat bude izložen u restauriranoj Rančićevoj kući. Muzej je tu i otvoren, pod imenom „Zavičajni muzej Grocke”, Dubočajska zbirka paleoloških, arheoloških, numizmatičkih i drugih iskopina profesora Kostića bila je stalna postavka.
Zbog neadekvatnog održavanja Rančićeva kuća je 90-ih godina 20. veka zatvorena, a Dubočajska zbirka povučena. Njegov legat, koji obuhvata nalaze sa lokaliteta Dubočaj u Grockoj, ostao je skriven od javnosti gotovo 20. godina. Danas je izložen kao stalna arheološka postavka u galeriji biblioteke „Ilija Garašanin” u Grockoj.[5] Postavku su realizovali, podrškom GO Grocka, kustos Centra za kulturu Grocka Zorica Atić, kustosi Muzeja grada Beograda dr Miloš Spasić i Dragana Stojić, i arheolog Rade Milić.
Vidi još
uredi- Rimska grobnica na lokalitetu Dubočaj
- Gročanska čaršija
- Aleksandar Kostić
- Biblioteka „Ilija Garašanin”, Grocka
Reference
uredi- ^ „Dubočaj”. Protego - graditeljsko nasleđe. Udruženje Protego. Arhivirano iz originala 21. 11. 2018. g. Pristupljeno 21. 11. 2018.
- ^ Grocka spomeničko nasleđe 1970
- ^ a b Lazarević 1999, str. 24
- ^ a b „Arheološko nalazište Dubočaj, Grocka”. Katalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda. Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Pristupljeno 19. 11. 2018.
- ^ a b Atić 2018, str. 47
Literatura
uredi- Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda (1970). Grocka spomeničko nasleđe. Beograd.
- Lazarević, Milan (1999). Grocka i Gročani. Beograd.
- Atić, Zorica (2018). Toplina varoškog doma Grocke : Gročanska čaršija i rančićeva kuća. Grocka: Centar za kulturu Grocka.