Etničko čišćenje Gruzina u Abhaziji

погром над хиљадама Грузина током рата у Абхазији од 1992. до 1993. године

Etničko čišćenje Gruzina u Abhaziji bio je pogrom nad hiljadama Gruzina tokom rata u Abhaziji od 1992. do 1993. godine,[1][2][3][4][5][6][7][8][9][10] koji su izvršili abhaški separatisti i njihovi saveznici. Pored Gruzina, stradali su i etnički Jermeni, Grci, Rusi i umereni Abhazi.[11] Procenjuje se da je interno raseljeno između 200 i 250 hiljada gruzijskih civila.[12] Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju je konvencijama iz 1994, 1996, i 1997. sa samita u Budimpešti, Lisabonu i Istanbulu zvanično priznala etničko čišćenje i masakr nad Gruzinima i osudila izvršioce ratnih zločina počinjenih tokom sukoba.[13]

Položaj Abhazije u sastavu Gruzije

Pozadina uredi

Pre ratne 1992, Gruzijci su činili gotovo polovinu stanovništva Abhazije, dok je Abhaza bio manji od petine. Nasuprot tome, 1926. su ova dva naroda su činila po trećinu stanovništva a ostatak Rusi, Jermeni i Grci. Do 1989. gruzijsko stanovništvo se gotovo učetvorostručilo, sa 67.494 na 239.872 stanovnika, jermensko se utrostručilo a broj etničkih Rusa se povećao šest puta.[14]

Abhazija je proglasila nezavisnost od Gruzije 23. jula 1992, godinu dana nakon što je to učinila Gruzija (9. aprila 1991). Kako bi smanjili zapadni uticaj na Gruziju, Rusi su podcticali lokalne komuniste da traže otcepljenje, a paramilitarne abhaske jedinice obučavao je KGB. U oktobru 1992, Abhazi su preuzeli kontrolu nad većinom teritorije i potisnuli su Gruzijce. Rusi su otvoreno pomagali Abhaziju, a apel Gruzijaca međunarodnoj zajednici ostao je bez odgovora. Iako je bilo zločina sa obe strane 27. septembra 1993. dogodio se možda najstrašniji masakr tog rata.[15] Nakon opsade, Suhumi, glavni grad Abhazije, sa većinskim gruzijskim stanovništvom, pao je u ruke združenih rusko-abhaskih jedinica.[16] Masakr je trajao dve nedelje. Grad je bio preplavljen mrtvim telima. Rusima su pomagali i čečenski borci među kojima je bio tada malo poznati islamski militant Šamil Basajev, kasnije jedan od istaknutih čečenskih vođa. Zločine nad Gruzijcima činile su i kozačke jedinice.

Ishod uredi

Oko 30.000 Gruzijaca je ubijeno, a 250.000 izbeglica ne može da se vrati u Abhaziju.[17] Međunarodna zajednica je jedno vreme umesto izraza etničko čišćenje koristila frazu: "neprihvatljiva demografska promena nastala usled ratnih zbivanja". Do danas niko nije odgovarao za zločine nad Gruzinima. Abhazija je danas de facto ruski protektorat. Nije priznata ni od jedne države, već se smatra delom Gruzije.

Reference uredi

  1. ^ Budapest Declaration and Geneva Declaration on Ethnic Cleansing of Georgians in Abkhazia between 1992 and 1993 adopted by the OSCE and recognized as ethnic cleansing in 1994 and 1999
  2. ^ The Guns of August 2008, Russia's War in Georgia, Svante Cornell & Frederick Starr. str. 27
  3. ^ Anatol Lieven, "Victorious Abkhazian Army Settles Old Scores in An Orgy of Looting, The Times, 4 October 1993
  4. ^ In Georgia, Tales of Atrocities Lee Hockstander, International Herald Tribune, 22 October 1993
  5. ^ The Human Rights Field Operation: Law, Theory and Practice, Abkhazia Case, Michael O'Flaherty
  6. ^ The Politics of Religion in Russia and the New States of Eurasia, Michael Bourdeaux. str. 237–238
  7. ^ Managing Conflict in the Former Soviet Union: Russian and American Perspectives, Alekseĭ Georgievich Arbatov. str. 388
  8. ^ On Ruins of Empire: Ethnicity and Nationalism in the Former Soviet Union Georgiy I. Mirsky. str. 72
  9. ^ Freedom in the World: The Annual Survey of Political Rights and Civil Liberties by Roger Kaplan. str. 564
  10. ^ Small Nations and Great Powers: A Study of Ethnopolitical Conflict in the Caucasus. str. 174
  11. ^ Conflict in the Caucasus: Georgia, Abkhazia, and the Russian Shadow by S. A. Chervonnaia and Svetlana Mikhailovna Chervonnaia, pp 12–13
  12. ^ Abkhazia Today. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. maj 2007) The International Crisis Group. Europe Report N°176 – 15 September 2006. str. 23. Free registration needed to view full report
  13. ^ Resolution of the OSCE Budapest Summit Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. oktobar 2017), Organization for Security and Co-operation in Europe, 1994-12-06
  14. ^ Population censuses in Abkhazia: 1886, 1926, 1939, 1959, 1970, 1979, 1989, 2003
  15. ^ Definition by: State Department, Country Reports on Human Rights Practices for 1993, February 1994
  16. ^ Siege of Sukhumi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. avgust 2013), Time Magazine, 4.10.1993.
  17. ^ „Abkhazia 'on verge of war'. BBC News. Bi-Bi-Si. 12. 10. 2001. Pristupljeno 4. 1. 2011.