Žiličasti kupusar

Žiličasti kupusar[1][2] (lat. Pieris napi) leptir je iz porodice belaca (lat. Pieridae).

Žiličasti kupusar
Pieris napi
Pieris napi, ženka
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
P. napi
Binomno ime
Pieris napi

Opis uredi

 
Žiličasti kupusar na belgijskim Ardenima

Dužina prednjeg krila iznosi 21—25 mm. Vrstu odlikuje žutobela osnovna boja donje strane zadnjih krila, sa sivo do zeleno obojenom nervaturom. Gusenice su nespecifične su morfologije i malih dimenzija, a poput srodnika iz porodice belaca prekrivene su tipičnim, minutnim setama na zaravnjenim osnovama. Ovakve sete daju gusenici orošen izgled i dobar su karakter za odvajanje gusenica belaca od drugih zelenih, nemarkiranih gusenica. Boja integumenta je zelena, a spirakulume okružuju žuta polja koja se susreću i čine spirakularnu liniju. Ventralni deo integumenta svetliji je od dorzalnog. Hrane se biljnim vrstama: Sisybrium officinale, Alliaria petiolata, Cardamine pratene, Roripa nastutium-aquaticum, Sinapis arvensis, Cardamine amara, Brassica oleracea i Raphanus raphanistrum, i za razliku od malog kupusara, retko se viđaju na gajenim varijetetima kupusa. Vrsta prezimljava u stadijumu lutke, koja je najčešće zelena, ali može biti i žuta, smeđa ili markirana crnim kratkim prugama.[3]

Stanište uredi

Vlažne travnatne i cvetne livade sa senovitim područjem, rubovi šuma, plodne livade predstavljaju stanište ovog leptira. Kasnije generacije se mogu naći i na drugačijim staništima u potrazi za alternativnim biljkama hraniteljkama. Ovakva staništa mogu biti dosta suvlja, ali sa dosta cvetnih površina. Žiličasti kupusar nastanjuje areal sa velikom amplitudom nadmorske visine; od 0 do 2.500 metara nadmorske visine (2.500 m u centralnoj Evropi, 2.600 m u Italiji, 3.600 m u Maroku).

Rasprostranjenje uredi

 
Rasprostranjenje žiličastog kupusara u Srbiji
  prisutan

Naseljava veći deo Evrope, uključujući mediteranska ostrva: Korzika, Sicilija, Krf, Tasos. Široko je rasprostranjena i česta vrsta pa je tip distribucije holarktički. Prisustvo ove vrste nije zabeleženo na Atlantskim ostrvima, Sardiniji, Kritu i Šetlandskim ostrvima.

Sezona leta uredi

Broj generacija varira u zavisnosti od lokacije i sezone. U severnom delu Evrope postoje dve do tri generacije od aprila do ranog septembra. U toplijim predelima mogu se javiti i četiri generacije. U južnoj Evropi postoje tri ili više generacija koje se delimično preklapaju, a javljaju se od marta do oktobra.

Slične vrste uredi

Reference uredi

  1. ^ „Srpski nazivi dnevnih leptira (Lepidoptera: Hesperioidea i Papilionoidea)” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 26. 06. 2013. g. Pristupljeno 06. 01. 2018. 
  2. ^ Pieris napi. HabiProt Alciphron. Arhivirano iz originala 08. 01. 2018. g. Pristupljeno 07. 01. 2018. 
  3. ^ „Bestimmungshilfe des Lepiforums: Pieris Napi”. www.lepiforum.de. Pristupljeno 2020-12-14. 

Literatura uredi

  • Đurić, M.; Popović, M. (2011), Dnevni leptiri Srbije priručnik
  • Jakšić, P.; Nahirnić, A. (2011) Dnevni leptiri Zasavice

Spoljašnje veze uredi