Zabrđe je jedna od pet odvojenih i međusobno dosta različitih predeonih celina na teritoriji opštine Dimitrovgrad koja pripada planinskom tipu reljefa u Pirotskom upravnom okrugu,[1] uz samu srpsko-bugarsku granicu.[2]

Istorija uredi

O Zabrđu je pisao Gavrilo Vidanović.[3]

Geografske odlike uredi

Predeona celina Zabrđe se prostire na oko 168 km², pravcem sever-jug oko 12 km i pravcem istok-zapad oko 14 km. Razuđeni brdski prostor 500-900 m.n.v. koji se diže od doline Nišave do planine Vidlič sa grebenom između 1.100 — 1.200 m.n.v.[2]

Planina Vidlič predstavlja kontinuirani pojas dužine 13 km i različite širine od 250 do 1.500 metara. Ukupna površina je oko 1.000 ha. Oko 750 ha zauzimaju pašnjaci, a ostalih 250 ha je pod šumom. Planina Vidlič predstavlja prirodnu granicu između Zabrđa i Visoka.[2]

Pod padinama Vidliča nalazi se najveće kraško polje u Srbiji – Odorovsko polje na oko 700 m.n.v. Na jugozapadnom delu Odorovskog polja je razvijen i podzemni kraški reljef, kao ponorske pećine Odorovske reke. Najveći značaj ima Kompleks peterlaške pećina za koju je Zavod za zaštitu prirode Srbije je 2006. godine uradio elaborat o zaštiti „Peterlaških pećina“ u kome predlažu zaštitu u statusu Spomenika prirode I kategorije, prirodno dobro od izuzetnog značaja i sprovođenje režima II stepena.[2]

Centar Zabrđa je selo Smilovci. U Zabrđe spadaju sela: Brebevnica, Smilovci, Radejna, Mojinci, Mazgoš i Protopopinci. Brebevnica je poznata po glini.

Klima uredi

Na području Zabrđa uglavnom se ispoljava umereno-kontinentalni klimatski tip. Srednja minimalna temperatura vazduha u januaru je do -4,8°C, dok je srednja minimalna temperatura aprila 4,3°C, a novembra 1,2°C.Topliji period započinje naglo aprila, a završava se brzo početkom oktobra meseca. Najtopliji meseci su jul i avgust, čije su temperature približno ujednačene (19,3°C i 19°C).[4]

Srednje mesečne vrednosti relativne vlažnosti vazduha u navedenom periodu kreću se od 65,9% do 81,5%. Najveća vlažnost je u zimskom periodu zbog niskih temperatura vazduha, a najmanja u avgustu i aprilu. Povećanje relativne vlage u maju i junu mesecu nastaje zbog obilnijih padavina.[5]

Glavni maksimumi padavina su u maju (74,9mm) i junu (87,1mm). To su ujedno i najkišovitiji meseci na tom području. Glavni minimum padavina je septembra (38,9mm) i oktobra (39,1mm). Tokom leta kiše su kratkotrajne, nakon čega brzo opet ogreje sunce, a retka su ona leta u kojima svakog drugog ili trećeg dana padne kiša.

Najveći broj oblačnih dana je u decembru (15,4), zatim u januaru (14,8) i februaru (12,3). Najmanje oblačnih dana ima u julu (3,0), avgustu (3,1) i septembru (3,7).

Izrazito dominiraju vetrovi iz jugoistočnog, istočnog i severoistočnog pravca, dok vetrovi sa zapada duvaju uglavnom samo jula i avgusta meseca.[6]

Biodiverzitet uredi

Osnovne karakteristike biodiverziteta Zabrđa su, izuzetna raznovrsnost flore i faune, bogat šumski fond, bogatstvo i raznovrsnost životnih zajednica i značajan genetski fond.

Stanje prirodne vegetacije uklapa se u širi areal rasprostranjenosti pojedinih vrsta Balkana, posebno planinskih masiva: Stare planine, Vidliča, Vlaške i Greben planine, koje su se formirale uticajem tektonskih aktivnosti u prošlosti, čija posledica su navedene formacije i svakako rezultat su klimatskih, geografskih, geomorfoloških, geoloških i ostalih uslova na ovom prostoru.[7] Grabić je na krečnjačkim terenima u nižem brdskom području Zabrđa jedna je od poslednjih vrsta šumskog drveća u procesu degradacije vegetacije i predstavlja odličnog zaštitnika zamljišta od erozije.[8]

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ „Opština Dimitrovgrad”. Arhivirano iz originala 06. 10. 2015. g. Pristupljeno 05. 11. 2012. 
  2. ^ a b v g Karakteristike opštine Dimitrovgrad, Fizičko – geografske karakteristike U:Strategija održivog razvoja opštine Dimitrovgrad, Opština Dimitrovgrad, april, 2010. str.8-9
  3. ^ Gavrilo Vidanović-Sazda (1960): Vidlič – Zabrđe – ekonomsko-geografska studija
  4. ^ Karakteristike opštine Dimitrovgrad, Klima U:Strategija održivog razvoja opštine Dimitrovgrad, Opština Dimitrovgrad, april, 2010. str.9
  5. ^ Karakteristike opštine Dimitrovgrad, Klima U:Strategija održivog razvoja opštine Dimitrovgrad, Opština Dimitrovgrad, april, 2010. str.10
  6. ^ Karakteristike opštine Dimitrovgrad, Klima U:Strategija održivog razvoja opštine Dimitrovgrad, Opština Dimitrovgrad, april, 2010. str.11
  7. ^ Karakteristike opštine Dimitrovgrad, Biodiverzitet U:Strategija održivog razvoja opštine Dimitrovgrad, Opština Dimitrovgrad, april, 2010. str.18-19
  8. ^ Mišić, V., Jov anović-Dunjić, R., Popović, M., Borisavljević, Lj., Antić, M., Danon, J., Blaženčić, Ž. (1978): Biljne zajednice i staništa Stare planine. Srpska akademija nauka i umetnosti, 10-14, 30-34, 37-45, 116, 121-122, 129, 181, Beograd

Spoljašnje veze uredi