Zavet (grad)
Zavet (bug. Завет, tur. Zavut) grad je u Republici Bugarskoj, u severnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Zavet u okviru Razgradske oblasti.
Zavet bug. Завет | |
---|---|
Zdanje opštine Zavet | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Oblast | Razgradska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 3.392 (2.010 ) |
— gustina | 57 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 46′ 01″ S; 26° 40′ 01″ I / 43.767° S; 26.667° I |
Aps. visina | 265 m |
Površina | 59,74 km2 |
Veb-sajt | |
www.zavet-bg.com |
Geografija
urediPoložaj: Zavet se nalazi u severnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 375 km severoistočno, a od oblasnog središta, Razgrada grad je udaljen 35 km severno.
Reljef: Oblast Zaveta se nalazi u jugoistočnom obodu Vlaške nizije, koje je brdovito i naziva se Ludogorjem, na približno 260 m nadmorske visine.
Klima: Klima u Zavetu je kontinentalna.
Vode: Zavet se nalazi u području sa više manjih vodotoka.
Istorija
urediOblast Zaveta je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.
Krajem 14. veka oblast Zaveta je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.
Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.
Stanovništvo
urediPo procenama iz 2010. godine Zavet je imao oko 3.400 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su Turci, dok su manjina etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.
Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je islam, a manjinska pravoslavlje.
Galerija
uredi-
Pravoslavna Crkva sv. Petke
-
Glavna gradska ulica
-
Spomenik