Zemljotres u Zagrebu 1880.

Zemljotres u Zagrebu ili Veliki zemljotres u Zagrebu je bio jačine 8 stepeni Merkalijeve skale, zapravo 6,3 stepeni po Rihterovoj skali. Zemljotres se dogodio u Zagrebu sa epicentrom na području Medvednice. Razorio je mnogo zagrebačkih zgrada, kuća i ulica, a zbog zemljotresa mnogo stanovnika preselilo se u Beč, Grac, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst. Poginulo je dvoje ljudi, litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana, a 29 ljudi je bilo teško povređeno. Zemljotres se dogodio 9. novembra 1880. godine, ujutro u 7 sati, 3 minuta i 3 sekunde, prema podacima zagrebačkih meteorologa. Stanovnici, kojima su kuće bile uništene živeli su u kućama na području Zrinjevca i u Klaićevoj ulici. Ovaj zemljotres je prouzročio siromaštvo u Zagrebu. Zagrebačka katedrala je bila posebno teško oštećena, pa je naknadno trebalo temeljno da se renovira. renoviranje je obavljeno do 1906. pod vođstvom Hermana Bolea iz Kelna. S ruševinama je slično bilo i sa crkvom sv. Franja, kao i s crkvom Majke Božje. Zemljotres podstakao veliku obnovu grada. Nakon zemljotresa, Zagreb dobija nove palate, parkove i fontane.

Zagrebački zemljotres 1880
Uništenje unutrašnjosti Zagrebačke katedrale, fotografija Ivana Štandla
Datum9. novembar 1880.
Magnituda8 stepeni Merkalijeve skale ili 6,3 stepeni Rihterove skale
EpicentarMedvednica
Pogođena područjaZagreb, Hrvatska-Slavonija
Žrtve2 mrtvih, 29 povređenih

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Horvat, Rudolf (1992). Prošlost grada Zagreba (na jeziku: Croatian). Zagreb: August Cesarec. str. 66—71. ISBN 978-86-393-0267-2. 

Spoljašnje veze uredi