Zigfrid Kaše
Zigfrid Kaše (njem. Siegfried Kasche; Štrausberg, 18. jun 1903. — Zagreb, 7. jun 1947) bio je ambasador Trećeg rajha u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i obergrupenfirer Šturmabtajlunga (SA), paravojnog krila Nacističke partije.
Zigfrid Kaše | |
|---|---|
 | |
| Datum rođenja | 18. jun 1903. |
| Mesto rođenja | Štrausberg |
| Datum smrti | 7. jun 1947. (43 god.) |
| Mesto smrti | Zagreb |
Biografija
urediMladost
urediZigfrid Kaše je rođen 18. juna 1903. godine u Štrausbergu. Nakon pohađanja kadetske škole u Potsdamu i vojne akademije u Lihterfeldu, od 1919. do 1920. godine bio je u frajkorima u Berlinu i baltičkim zemljama. Pridružio se Šturmantajlungu 1925. godine i Nacističkoj partiji 1926. godine.[1] Bio je vođa SA u Pomeraniji. Od 1928. do 1931. godine, Kaše je bio zamjenik gaulajtera u Ostmarku, a u septembru 1930. izabran je u Rajhstag. Godine 1934, Kaše je unaprijeđen u obergrupenfirera SA, čin jedan general-potpukovniku u Vermahtu. Kaše je bio jedan od nekoliko oficira SA koji su preživjeli Noć dugih noževa.[2] Kaše je preživio tako što je svoj slučaj izrekao Geringu, sve dok on nije sredio da Kaše ostane nepovrijeđen.[3]
Ambasador u NDH
urediU aprilu 1941. godine, Kaše je dodijeljen ministarstvu spoljnih poslova za diplomatsku službu. Dana 15. aprila 1941. godine, kada je Njemačka priznala Nezavisnu Državu Hrvatsku, Kaše je imenovan za ambasadora. U Zagreb je stigao 20. aprila. U NDH, Kaše se zalagao za zajedničke napore sila Osovine protiv jugoslovenskih partizana. Pošto je bio veoma odan Paveliću i „ustaškoj revoluciji”, uz to je opravdavao politiku i postupke ustaša, Hitler ga je nazvao „većim Hrvatom od Pavelića”.[2]
Kaše je bio u stalnom sukobu sa Horstenauom, opunomoćenim generalom u NDH.[2] Nakon neuspješne zavjere Lorković—Vokić, pokušaja da se NDH pridruži Saveznicima, Kaše je konačno pronašao priliku da omalovaži Horstenauma i natjera ga da se povuče iz NDH, zbog njegovog učešća u zavjeri.[4] Na sastanku nacističkog rukovodstva 16. jula proglašen je budućim rajhskomesarom planirane nacističke kolonije Moskovije, koja je trebalo da obuhvati glavni dio teritorije srednje i sjeverne Rusije do Urala.[5]
Ratni zločini
urediTokom Drugog svjetskog rata, mnoštvo Srba je deportovano iz NDH — neki u Srbiji a neki u Njemačku. Naredba o deportaciji Srba nije potekla od vođa NDH, koji su preferirali nasilno pokatoličavanje, ubijanje ili zadržavanje kao robovske radne snage onih Srba koji živjeli u NDH. Prema Nirnberškom suđenju, konferencija je održana u njemačkom poslanstvu i njoj je predsjedavao Kaše, „kada je odlučena nasilna evakuacija Slovenaca u Hrvatsku i Srbiju i Srba iz Hrvatske u Srbiju. Ova odluka proizilazi iz telegrama ministarstva spoljnih poslova, broj 389, datum 31. maj 1941. godine”.[6] Kaše je 18. aprila 1944. godine izvjestio Berlin da je „Hrvatska jedna od zemalja u kojima je jevrejski problem riješen”.[7]
Suđenje
urediNakon što je rat u Evropi završen, Saveznici su Kašea predali jugoslovenskim vlastima. U maju 1947. godine osuđen je na smrtnu kaznu vješanjem, a kazna je izvršena 7. juna 1947. godine.[8]
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Jacobsen 1961, str. 4.
- ^ a b v Dizdar et al. 1997, str. 183.
- ^ Höhne, Heinz (25. 6. 1984). „Mordsache Röhm”. Der Spiegel (na jeziku: nemački). Pristupljeno 30. 1. 2019.
- ^ Brissaud et al. 1977, str. 334.
- ^ Kay 2006, str. 182.
- ^ Secretariat of the Tribunal (1947). Trial of the Major War Criminals, Vol. I (PDF). Nuremberg: International Military Tribunal. str. 433]. Pristupljeno 30. 1. 2019.
- ^ „Jewish History of Yugoslavia”. www.porges.net (na jeziku: engleski). Pristupljeno 30. 1. 2019.
- ^ „Collaborators Trial (May-June 1947)”. www.jewishvirtuallibrary.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 30. 1. 2019.
Literatura
uredi- Secretariat of the Tribunal (1947). Trial of the Major War Criminals, Vol. I (PDF). Nuremberg: International Military Tribunal. str. 433]. Pristupljeno 30. 1. 2019.
- Dizdar, Zdravko; Grčić, Marko; Ravlić, Slaven; Stuparić, Darko (1997). Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.-1945 (na jeziku: hrvatski). Minerva. ISBN 9789536377039. Pristupljeno 21. 1. 2019.
- Brissaud, André; Mabire, Jean; Odić, Slavko F.; Komarica, Slavko (1977). Noć i magla: Gestapo u Jugoslaviji (na jeziku: hrvatski). Centar za informacije i publicitet. Pristupljeno 30. 1. 2019.
- Jacobsen, Hans Adolf (1961). Ausgewählte Dokumente zur Geschichte des Nationalsozialismus, 1933-1945 (na jeziku: nemački). Verlag Neue Gesellschaft.
- Kay, Alex J. (2006). Exploitation, Resettlement, Mass Murder: Political and Economic Planning for German Occupation Policy in the Soviet Union, 1940-1941. Berghahn Books.
