Indijska mitologija

Indijska mitologija se menjala od jedne epohe do druge. Likovi i božanstva su s vremenom evoluirali. Jedni su nestajali, a umesto njih su se uzdizala nova božanstva i kultovi koji su ulazili u centralni panteon koji su ih zamenjivali ili su se spajali sa njima dajući im nove osobine. Menjao se sadržaj mitoloških predstava, dobijajući tako novu interpretaciju. Pri tom stari likovi i predstave, prethodno nestali iz književnosti, ponovo bi se pojavljivali posle više vekova, neznatno izmenjeni, lako prepoznatljivi u novom ruhu.

Indijski najraniji religiozni spisi, Rig-veda pojavili su se u 11. milenijumu p. n. e. Sastojali su se od himni mnoštvu bogova – bogu rata, bogu vatre; i animističkih duhova neba, Sunca, Meseca, reka i oluja, životinja i ptica. Posle stvaranja Rig-veda, usledilo je značajno književno delo pod nazivom Upanišade (rukopisi filozofskih spekulacija započeti oko 700. godine p. n. e.). Sadržali su teme koje su inspirisale začetnike đainizma i budizma i dale religijsku osnovu hinduizma.

U vedskoj literaturi može se prepoznati ceo panteon bogova, koji je preko velikih epova pridodat Mahabharati i Ramajani, i tekstovima legendarnih priča pod nazivom Purane. Od milion božanstava u panteonu, izdvajaju se pet – Brama, Višnu, Šiva, Ganeša i Parvati (poznata kao Uma ili Majka boginja).

Vede uredi

Reč veda dolazi od sanskritske reči vid što u prevodu znači znanje, znati. Etimološki je srodna sa slovenskim rečia vediti i propovedati (prenositi znanje) To su sveti tekstovi koji se sastoje iz desetina hiljada stihova. Govore o prirodi celokupne Vasione i njenom Tvorcu. Od samih početaka, sveštenici, bramani ih uče napamet i prenose usmeno svojim učenicima, s jednog pokolenja na naredno. Vede uče pokretima koje treba vršiti i rečima koje treba izreći prilikom različitih verskih obreda.

Šrila (Dvaipajana) Vedavjasa uredi

On je približno oko 3150. godine p. n. e. do tada jednu Vedu, poznatu pod imenom Rig Veda, sistematizovao i podelio na 4 dela, 4 Vede: Rig, Sama, Jađur i Atharva Veda. Pored toga Šrila Vjasadeva je sastavio i zapisao čuveni ep Mahabharata koji predstavlja veliku istoriju Starog Sveta. Vedsko znanje zabeležio je na sanskritu, drevnom pismu.

Podela Veda uredi

Vedski spisi se svrstavaju u sledeće kategorije:

1. Šruti - u prevodu « ono što je čuto » u ovu kategoriju spadaju: četiri Vedske Samhite (himne): Rig, Sama, Jađur i Atharva Veda. - Brahmane

- Aranjake

- 108 Upanišada

2. Smriti - u prevodu, sećanja, ono što se pamti, istorija:

-Itihase (epovi): Ramajana, Mahabharata, Bhagavad-gita.

- Purane (hronike): 18 glavnih Purana su:

6 Purana za osobe u vrlini (Višnu, Bhagavata, Naradija, Garuda, Padma i Varaha Purana),

6 Purana za osobe u strasti (Brahma, Brahmanda, Brahma – vaivarta, Markandeja, Bhavišja i Vamana Purana) i

6 Purana za osobe u tami (Matsja, Kurma, Linga, Šiva, Skanda i Agni Purana).

-18 Upapurana i mnogo regionalnih Sthala Purana.

-Manuov zakon, Višnu smriti itd.

3. Sutre - aforizmi –Vedanta sutra, Dharma sutra, Grihja sutra itd.

4. Vedange, Upavede - ovde spadaju Đotiš-vedska astrologija i astronomija, Ajurveda-vedska medicina, Sthapatja Veda-vedska arhitektura, Dhanur Veda-vojna veština, Gandarva Veda-vedska muzika, Vastu šastra- vedska nauka o prostoru itd. U ovu kategoriju takođe spadaju i različita dela i komentari velikih svetaca, pisanih kroz istoriju širom sveta. (Šri Čejtanja Čeritamrita, Šri Čejtanja Bhagavata, Šri Narada Pančaratra, Niti šastra, Bhakti rasamrita sindhu, Šri Upadešamrita itd.

Neki bogovi Hindu panteona uredi

Hindusi imaju ogroman broj bogova i boginja koji svi odreda simbolizuju i inkarnacije su jednog apstraktnog vrhovnog bića ili Bramana. Najfundamentalniji od tih božanstava, oni koji su u temelju ove religije, su Brama, Višnu i Šiva koji zajedno čine njihovo sveto trojstvo (Trimurti), na sličan način na koji su u hrišćanstvu Otac, Sin i Sveti Duh jedno te isto, nedeljivo i jednosuštastveno božanstvo. Zvuk mantre „om" dolazi od imena ovih bogova.

Brama uredi

Brama Tvorac je otac Manua koji je otac svih ljudi. Predstavljen je sa četiri lica, okrenut na četiri strane sveta, i sa četiri ruke. Prikazuje se kako jaše labuda.

  • Ne treba ga mešati sa Bramanom koji je koncept, princip, bića iznad svih bića, najbivstvujućije bivstvujuće rekli bi filozofi, od koga sve potiče i koji se ne može nikada u potpunosti biti shvaćen.

Šiva uredi

Šiva Uništitelj zla (etimološki verovatno povezano sa slovenskim božanstvom “Žive, Živane”, iako je u pitanju različiti pol) je najmoćnije i najfascinantnije božanstvo ove vere, a reprezentuje smrt i raspadanje. Poznat je po mnogim imenima: Mahadeva (veliki bog), Pašupati, Natarađa (gospod plesa), Višvanat, Bole Nat

Hanuman uredi

Hanuman je moćni majmun koji je pomagao Rami u njegovim podvizima protiv zlih i nečistih sila, a opisan je kao i on u Ramajani. Veruje se da je bio avatar Šive. Hanuman je obožavan kao simbol fizičke snage, postojanosti i posvećenosti.

Višnu uredi

Višnu Zaštitnik (etimološki povezano sa srpskom rečju “Višnji, Svevišnji”) je miroljubivo božanstvo koje čuva i održava život pomoću postojanih principa reda, pravednosti i istine. Kada su ove vrednosti ugrožene, Višnu napušta svoju transcendenciju kako bi povratio red i mir na Zemlji.

Višnu ima deset velikih ovozemaljskih inkarnacija (avatara ili silazaka). Takođe je poznat kao solarni bog. Priča o „Tri koraka" pokazuje kako Višnu može da očisti nebo, zemlju i donji svet u tri koraka. Dok hoda on tera mrak.

  • Krišna (etimološki možda povezano sa srpskom rečju „krsna”) jedan od mnogih oblika boga Višnu. Krišna je deveti i najpotpuniji avatar Višnua. On je i najpopularniji od svih avatara Višnua. Njegova koža je plave boje. Opevan je u Mahabharati i primarni je učesnik “Bagavad gite” (Bogovske pesme, Božanske pesme) koja se nalazi unutar ovog epa, a u kojoj on Arđuni iznosi niz duhovnih, moralnih i životnih pouka. Često je vizualiziran kao mali dečak koji jede mleko ili kao mladi princ koji svira frulu.
  • Rama je savršeni (sedmi) avatar Višnua i verovatno najomiljeniji od svih hindu bogova. Popularan kao simbol viteštva i vrline, Rama je “otelovljenje istine, moralnosti, idealnog sina, idealnog muža, i nadasve, idealnog kralja”. Indijci veruju da je on bio stvarna istorijska ličnost, plemenski heroj drevne Indije, čija su dela opevana u drugom velikom indijskom epu Ramajani. Ime njegove žene je Sita.

Parvati uredi

Parvati (koja se u svojim inkarnacijama još naziva i Durga te Kali) Šivina je žena. Često je prikazivana sa 10 ruku koje zamahuju raznovrsnim oružjem, što označava destruktivnu stranu njene prirode.

  • Durga je boginja majka, poznata i kao Bavani, Šeravali, Amba, Čandika, Gauri, Parvati i Vaišno Devi. Predstavlja plahovitu i vatrenu moć bogova. Ime “Durga” znači “nedostupna” ili “nepobediva”, predstavlja aktivnu stranu božanske energije Šive koja se zove “šakti”. Durga je obično predstavljena kako jaše lava i nosi oružje u mnoštvu svojih ruku. Ona je zaštitnik, pravednih i uništitelj zla.
  • Kali je crna boginja, strašna i svirepa forma majke boginje Durge. Rođena je iz Durgine obrve tokom jedne od njenih bitaka sa zlim silama. Kali je predstavljena sa najokrutnijim crtama verovatno od svih svetskih božanstava uopšte, pošto joj jezik viri iz usta, oči su joj crvene, a lice i grudi okupane krvlju. Stoji sa jednom nogom podignutom na butinu, a drugom na grudima svog muža, Šive.

Ganeša uredi

Ganeša je predstavljen kao slon koji jaše miša. On je najpopularniji od svih hindu bogova. Sin je Šive i Parvate. Ima glavu slona i telo trbušastog čoveka. Rođen je od rose sa Parvatinog tela koja je pomešana sa prašinom. Posvećen je uspehu, i uništitelj je zla i prepreka. Takođe se poštuje i kao bog znanja, mudrosti i bogatstva. Šiva je u besu odsekao Ganešinu ljudsku glavu. Sa grižom savesti je zamenio glavom prve životinje na koju je naišao – glavom slona.

Lakšmi uredi

Lakšmi je boginja čije ime znači “dobra sreća”, a dolazi od sanskritske reči “laksja” što znači “cilj”. Boginja je bogatstva i prosperiteta, kako materijalnog tako i duhovnog. Predstavljena je kao prelepa žena zlatne puti, sa četiri ruke, koja sedi ili stoji na procvetalom lotosu i drži lotosov pupoljak, koji predstavlja lepotu, čistoću i plodnost. Ganešina je sestra.

Sarasvati uredi

Sarasvati je boginja mudrosti, znanja, učenja, muzike i umetnosti. Bramina žena, Ganešina sestra. Ona je majka Veda, himne njoj posvećene koje se zovu “Sarasvati vandana” često počinju i završavaju se stihovima iz nekog od ovih verskih spevova. Veruje se da je ona ljudskoj vrsti dala moć govora, mudrosti i učenja.

Indra uredi

Indra je bog rata i plodnosti, on je dao zemlji vodu reka. Naoružan je munjom i uvek ga prate Marut, olujni vetrovi. Na svojim pohodima penje se na Airavata, belog slona sa šest kljova. Najčešće se pominje u tekstovima Veda.

Agni uredi

Agni je zaštitnik ljudi. On im omogućava da opšte sa drugim bogovima, da jedu kuvana jela, da se ogreju i osvetle. Prisutan je u svemu što gori.

  • Ordal (,, božiji sud") – Da bi se dokazala nevinost osumnjičenog on se mora baciti u vatru i iz nje izaći živ. Veruje se da Agni zna ko je dobar a ko je zgrešio.

On takođe pročišćava sve čega se dotakne, iz čega verovatno proističe hindu tradicija spaljivanja mrtvih. Smatra se božijim glasonošom. Prilikom obreda sveštenici pale vatru i u nju bacaju hranu, dok izgovaraju ime boga kome je namenjena. Agnu ove darove uzima i u vidu dima ih prenosi do bogova kojima su namenjeni.

Postanak sveta uredi

Postoji više priča o nastanku sveta u indijskoj hindu mitologiji.

Zlatno jaje uredi

 
Pardžapati se izleže iz jajeta

Na samom početku postojala je samo voda, ogromna beskrajna površina. Po želji jednog boga iz te vode je nastalo zlatno jaje. Ono po površini vode pluta godinu dana. Jednog dana ljuska puca i iz nje se izlegao bog Pradžapati koji će se kasnije mešati ili sa Višnuom ili sa Bramom. Da bi se pojavili delovi sveta (Zemlja, nebo, bogovi, demoni, godišnje doba...) dovoljno je da ih Pradžapati imenuje.

Svet nastao iz sna uredi

 
Višnu sanja san

Višnu je ležeći na ogromnoj zmiji Ananta, na površini okeana spavao dok mu je supruga Šri masirala stopala. U snu on zamišlja budući svet. Kada se probudio video je lotos koji je procvetao iz njegovog pupka. Cvet se otvorio i iz njega je potom izašao Brama. Brama je otac svih stvorenja koja će nastati, dok je njihova majka boginja plodnosti Sarasvati. Brama ponovo stvara svet svakih 4 320 000 000 godina.

Bućkanje okeana zbog besmrtnosti uredi

U drevnim vremenima postojala je neprekidna borba bogova i demona. Kada bi demoni umrli, oživeli bi uz pomoć magičnog napitka boga Šive. Bogovi su tražili savet od Brame, koji ih savetuje da zatraže pomoć od Višnu. On (Višnu) im je rekao da se pomire sa demonima i bućkaju okean da bi dobili nektar besmrtnosti. Planina Meru im je služila kao bućka, a zmija Visuki kao žica zakačena za bućku.

Bogovi i demoni zajedno odlaze do okeana. Nekoliko njih počinje da okreće planinu sto božanskih godina. Biljke i životinje padaju u vodu, zgušnjavaju je, i tako dobijaju vino. Na planini izbija požar što je isteralo preostale životinje. Okean se pretvorio u mleko, i pojavio se pročišćen puter.

Mnogi bogovi iz okeana uzimaju razne dragocenosti, a potom iz njega izlaze vatra i zmije. Nastaje Kalakuta otrov koji je okružio univerzum i pretio da uništi sve bogove i demone. Šiva ga je progutao, a grlo mu je pocrnelo. Pojavljuje se Danvantari sa posudom ambrozije, nektarom besmrtnosti. Višnu poprima oblik žene pod imenom Zaslepljenost. Ona je začarala demone da se odreknu ambrozije u korist bogova. Jedan demon, Rahu, poprimio je oblik boga i popio je napitak. Kada mu je napitak stigao do grla Višnu mu je odsekao glavu svojim diskom. Glava demona odlazi u nebo izazivajući pritom pomračenje Sunca i Meseca.

Kada su bogovi popili napitak, Višnu se vraća u svoj prvobitni oblik i kreće u napad na demone. Demoni odleću u podzemni svet i okean. Bogovi vraćaju planinu na svoje mesto i odlaze kući u obliku vodenih oblaka. Nebo odzvanja od njihovih gromoglasnih povika.

Nektar besmrtnosti čuva Višnu na sigurnom mestu.

Literatura uredi

Grupa autora (2011), Mitologija, mitovi, legende i verovanja, Akia Mali princ, Beograd i Pi-press, Pirot.

Silvi Bosije (2002), Mitologija, ITP „Zmajˮ, Novi Sad, DOO „Atlantis ˮ, Novi Sad, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica.

Reference uredi