Infrastruktura je izraz koji se u najširem smislu koristi u društvenim naukama kako bi se opisali pomoćni delovi nekog šireg sistema koji bez njih ne bi mogao da normalno funkcioniše.[1][2] Generalna definicija infrastrukture je mreža resursa „gde je sistem kao celina namenjen da bude neograničeno održavan specifičnim standardom usluge kontinuiranom izmenom i promenom svojih delova“.[3] Izraz je ušao u upotrebu u Francuskoj krajem 19. i početkom 20. veka i uglavnom se koristio u vojsci kako bi se opisali arsenali, skladišta, remontni zavodi i slični objekti bez kojih oružane snage nisu mogle normalno da obavljaju svoje zadatke.

Kasnije je izraz prešao u civilnu upotrebu i danas se pominju izrazi: gradska infrastruktura (vodovod, elektroenergetski sistem, kanalizacija, odvoz smeća i sl.), obrazovna infrastruktura (udžbenici, nastavna sredstva, školske zgrade i sl), i proizvodna/ekonomska infrastruktura (putevi, železnice, prevozna sredstva, skladišta i sl. preko kojih se dobavljaju sirovine i roba).[4] Pojam infrastruktura se može odnositi i na informatičku tehnologiju, neformalne i formalne kanale komunikacije, političke i socijalne mreže ili sistem verovanja članova pojedine grupe.

Naročito u svetlu ogromnih društvenih transformacija potrebnih za ublažavanje klimatskih promena i prilagođavanje na njih, savremeni infrastrukturni razgovori se često fokusiraju na održivi razvoj i zelenu infrastrukturu. Priznajući njihov značaj, međunarodna zajednica je kreirala politiku fokusiranu na održivu infrastrukturu kroz ciljeve održivog razvoja, posebno Cilj održivog razvoja 9Industrija, inovacije i infrastruktura“.

Trajektna zgrada San Franciska noću

Jedan od načina na koji se klasifikuju tipovi infrastrukture je posmatranje njih kao dve različite vrste: čvrsta infrastruktura i meka infrastruktura.[5] Čvrsta infrastruktura se odnosi na fizičke mreže neophodne za funkcionisanje savremene industrije.[6] Ovo uključuje puteve, mostove, železničke pruge, itd. Meka infrastruktura se odnosi na sve institucije koje održavaju ekonomske, zdravstvene, socijalne, ekološke i kulturne standarde jedne zemlje.[6] Ovo uključuje obrazovne programe, zvaničnu statistiku, parkove i rekreativne objekte, agencije za sprovođenje zakona i službe hitne pomoći.

Etimologija uredi

Reč infrastruktura se koristi u francuskom od 1875. i na engleskom od 1887. godine, što je prvobitno značilo „Instalacije koje čine osnovu za bilo koju operaciju ili sistem“.[7][8] Reč je uvezena iz francuskog, gde je već korišćena za postavljanje kolovoza od supstratnog materijala, koji je bio potreban pre nego što se železničke šine ili izgrađeni trotoar mogu postaviti na njega. Reč je kombinacija latinskog prefiksa „infra“, što znači „ispod“, pošto su mnoge od ovih konstrukcija podzemne (na primer, tuneli, sistemi za vodu i gas, i železnice), i francuske reči „struktura“ (izvedena iz latinska reč „structure“). Vojna upotreba termina postala je popularna u Sjedinjenim Državama nakon formiranja NATO-a 1940-ih, a do 1970. godine usvojena je od strane urbanih planera u svom modernom civilnom smislu.[9]

Klasifikacije uredi

Panel američkog Nacionalnog istraživačkog saveta iz 1987. usvojio je termin „infrastruktura javnih radova“, koji se odnosi na:

„... oba specifična funkcionalna načina – autoputevi, ulice, putevi i mostovi; masovni saobraćaj; aerodromi i vazdušni putevi; vodosnabdevanje i vodni resursi; upravljanje otpadnim vodama; tretman i odlaganje čvrstog otpada; proizvodnja i prenos električne energije; telekomunikacije; i upravljanje opasnim otpadom – i kombinovani sistem koji ovi modalni elementi obuhvataju. Razumevanje infrastrukture obuhvata ne samo ove objekte javnih radova, već i operativne procedure, prakse upravljanja i razvojne politike koje su u interakciji sa društvenom potražnjom i fizičkim svetom kako bi se olakšao transport ljudi i dobara, snabdevanje vodom za piće i razne druge namene, bezbedno odlaganje otpadnih proizvoda društva, snabdevanje energijom tamo gde je to potrebno i prenos informacija unutar i između zajednica."[10]

Američko udruženje građevinskih inženjera svake 2–4 godine objavljuje „Infrastrukturni izveštaj“ koji predstavlja mišljenje organizacije o stanju raznih infrastruktura.[11] Prema podacima iz 2017, oni razmatraju 16 kategorija, a to su avijacija, mostovi, brane, voda za piće, energija, opasan otpad, unutrašnji plovni putevi, nasipi, parkovi i rekreacija, luke, železnica, putevi, škole, čvrsti otpad, tranzit i otpadne vode.[11]:4 Sjedinjene Države su dobile ocenu „D+“ za svoju infrastrukturu.[12] Ova zastarela infrastruktura je rezultat zanemarivanja vlade i neadekvatnog finansiranja.[12] Pošto Sjedinjene Države verovatno žele da unaprede svoju postojeću infrastrukturu, održive mere bi mogle da obuhvataju razmatranje planova projektovanja, izgradnje i rada.

Osoblje uredi

Način da se otelotvori lična infrastruktura je da se o njoj razmišlja u smislu ljudskog kapitala.[13] Enciklopedija Britanika definiše ljudski kapital kao „neopipljive kolektivne resurse koje poseduju pojedinci i grupe unutar date populacije“.[14] Cilj lične infrastrukture je da odredi kvalitet vrednosti ekonomskih subjekata. Ovo rezultira u tri glavna zadatka: zadatak ekonomskih posrednika u ekonomskom procesu (nastavnici, nekvalifikovana i kvalifikovana radna snaga itd), značaj lične infrastrukture za pojedinca (kratkoročna i dugoročna potrošnja obrazovanja) i društveni značaj lične infrastrukture.[13] U suštini, lična infrastruktura mapira ljudski uticaj na infrastrukturu, jer je povezana sa ekonomijom, individualnim rastom i društvenim uticajem.

Materijal uredi

Materijalna infrastruktura se definiše kao „ona nepokretna kapitalna dobra koja nisu u prometu koja suštinski doprinose proizvodnji infrastrukturnih dobara i usluga potrebnih za zadovoljavanje osnovnih fizičkih i društvenih zahteva ekonomskih subjekata“.[13] Postoje dva različita kvaliteta materijalne infrastrukture: 1) zadovoljenje društvenih potreba i 2) masovna proizvodnja. Prva karakteristika se bavi osnovnim potrebama ljudskog života. Druga karakteristika je nedostupnost infrastrukturnih dobara i usluga.[13] Danas postoje različiti materijali koji se mogu koristiti za izgradnju infrastrukture. Najzastupljeniji su asfalt, beton, čelik, zidani materijal, drvo, polimeri i kompoziti.[15]

Ekonomija uredi

Prema poslovnom rečniku, ekonomska infrastruktura se može definisati kao „unutrašnji objekti jedne zemlje koji omogućavaju poslovnu aktivnost, kao što su komunikacione, transportne i distributivne mreže, finansijske institucije i tržišta, i sistemi snabdevanja energijom“.[16] Ekonomska infrastruktura podržava produktivne aktivnosti i događaje. To uključuje puteve, autoputeve, mostove, aerodrome, biciklističku infrastrukturu, vodovodne mreže, kanalizacione sisteme, postrojenja za navodnjavanje, itd.[13]

Društvo uredi

Socijalna infrastruktura se može široko definisati kao izgradnja i održavanje objekata koji podržavaju socijalne usluge.[17] Društvena infrastruktura se stvara da bi se povećao društveni komfor i promovisala ekonomska aktivnost. To su škole, parkovi i igrališta, objekti za javnu bezbednost, postrojenja za odlaganje otpada, bolnice, sportske površine, itd.[13]

Osnovna sredstva uredi

Osnovna sredstva pružaju osnovne usluge i imaju monopolističke karakteristike.[18] Investitori koji traže osnovnu infrastrukturu traže pet različitih karakteristika: prihod, nisku volatilnost prinosa, diversifikaciju, zaštitu od inflacije i dugoročnu usklađenost obaveza.[18] Osnovna infrastruktura obuhvata sve glavne vrste infrastrukture, kao što su putevi, autoputevi, železnica, javni prevoz, snabdevanje vodom i gorivom itd.

Reference uredi

  1. ^ . Infrastructure | Define Infrastructure at Dictionary.com
  2. ^ O'Sullivan, Arthur; Sheffrin, Steven M. (2003). Economics: Principles in Action . Upper Saddle River, NJ: Pearson Prentice Hall. str. 474. ISBN 978-0-13-063085-8. 
  3. ^ Association of Local Government Engineers New Zealand: "Infrastructure Asset Management Manual", June 1998 - Edition 1.1
  4. ^ Fulmer, Jeffrey (2009). „What in the world is infrastructure?”. PEI Infrastructure Investor (July/August): 30—32. 
  5. ^ Dyer, Mark; Dyer, Rachel; Weng, Min-Hsien; Wu, Shaoqun; Grey, Thomas; Gleeson, Richard; Ferrari, Tomás García (decembar 2019). „Framework for soft and hard city infrastructures”. Proceedings of the Institution of Civil Engineers - Urban Design and Planning (na jeziku: engleski). 172 (6): 219—227. ISSN 1755-0793. S2CID 209056612. doi:10.1680/jurdp.19.00021. 
  6. ^ a b Hamutak, Luta. „Civil Society Comments on Infrastructure Strategic Sector” (PDF). 
  7. ^ Online Etymology Dictionary. Douglas Harper, Historian. http://dictionary.reference.com/browse/infrastructure (accessed: April 24, 2008)
  8. ^ „Soft Infrastructure – Definition”. Arhivirano iz originala 2011-07-23. g. Pristupljeno 2015-03-21. 
  9. ^ Stephen Lewis The Ecology of Infrastructure and the Infrastructure of the Internet, blog Hag Pak Sak, posted September 22, 2008.
  10. ^ Dahms, L., National Council on Public Works Improvement (U.S.)., National Research Council (U.S.). Committee on Infrastructure Innovation. (1987). Infrastructure for the 21st century: framework for a research agenda. Washington, D.C.: National Academy Press.
  11. ^ a b 2017 Infrastructure Report, 112pp, American Society of Civil Engineers, 2017
  12. ^ a b Cervero, Robert (2014-12-02). „Transport Infrastructure and the Environment in the Global South: Sustainable Mobility and Urbanism”. Journal of Regional and City Planning (na jeziku: engleski). 25 (3): 174—191. ISSN 2502-6429. doi:10.5614/jpwk.2015.25.3.1 . 
  13. ^ a b v g d đ Torrisi, Gianpiero (januar 2009). „Public infrastructure: definition, classification and measurement issues” (PDF). 
  14. ^ „Human capital | economics”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2018-04-25. 
  15. ^ „Infrastructure Materials Engineering - Department of Civil, Architectural and Environmental Engineering”. www.caee.utexas.edu. Pristupljeno 2020-11-05. 
  16. ^ „What is economic infrastructure? definition and meaning”. BusinessDictionary.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 2018-04-26. g. Pristupljeno 2018-04-25. 
  17. ^ Cohen, Gershon (20. 7. 2017). „What is social infrastructure?”. Aberdeen Standard Investments (na jeziku: engleski). 
  18. ^ a b Pease, Bob (28. 10. 2014). „Infrastructure Investment Opportunities for Public Safety Plans” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 20. 04. 2021. g. Pristupljeno 16. 04. 2022. 

Literatura uredi

  • Koh, Jae Myong (2018) Green Infrastructure Financing: Institutional Investors, PPPs and Bankable Projects, London: Palgrave Macmillan. ISBN 978-3-319-71769-2.
  • Nurre, Sarah G. "Restoring infrastructure systems: An integrated network design and scheduling (INDS) problem." European Journal of Operational Research. (12/2012), 223 (3), pp. 794–806.
  • Ascher, Kate; researched by Wendy Marech (2007). The works: anatomy of a city (Reprint. izd.). New York: Penguin Press. ISBN 978-0-14-311270-9. 
  • Larry W. Beeferman, "Pension Fund Investment in Infrastructure: A Resource Paper", Capital Matter (Occasional Paper Series), No. 3 December 2008
  • A. Eberhard, "Infrastructure Regulation in Developing Countries", PPIAF Working Paper No. 4 (2007) World Bank
  • M. Nicolas J. Firzli and Vincent Bazi, "Infrastructure Investments in an Age of Austerity: The Pension and Sovereign Funds Perspective", published jointly in Revue Analyse Financière, Q4 2011 issue, pp. 34–37 and USAK/JTW July 30, 2011 (online edition)
  • Hayes, Brian (2005). Infrastructure: the book of everything for the industrial landscape (1st izd.). New York City: Norton. ISBN 978-0-393-32959-9. 
  • Huler, Scott (2010). On the grid: a plot of land, an average neighborhood, and the systems that make our world work . Emmaus, PA: Rodale. ISBN 978-1-60529-647-0. 
  • Georg Inderst, "Pension Fund Investment in Infrastructure", OECD Working Papers on Insurance and Private Pensions, No. 32 (2009)
  • Dalakoglou, Dimitris (2017). The Road: An Ethnography of (Im)mobility, space and cross-border infrastructures. Manchester: Manchester University Press/ Oxford university Press. 

Spoljašnje veze uredi