Iravadi

река у Мјанмару

Iravadi je najduža reka u Mjanmaru (Burmi) sa oko 2.170 km i najvažnija trgovinska trasa u rečnom basenu koji zauzima oko 411.000 km². Iravadi izvire u oblasti Kačin gde se nalazi ušće reka Mali-Hka i Nmai-Hka.[5][6] Zapadna od njih, Mali-Hka, teče sa jugoistočnih obronaka Himalaja.

Iravadi
Iravadi-rečni tok
Sliv Irivadija
Opšte informacije
Dužina2.288[1] km (1.422 mi) km
Basen404.200 km2 (156.100 sq mi) [2] km2
Pr. protok15.112 m3/s (533.700 cu ft/s)[3] ​m3s
Vodotok
IzvorIstok Himalaja[1][4]
Koor. izvora28° 44′ 04″ N 97° 52′ 21″ E / 28.73444° S; 97.87250° I / 28.73444; 97.87250
UšćeAndamansko more
Koor. ušća15° 51′ 19″ N 95° 14′ 27″ E / 15.85528° S; 95.24083° I / 15.85528; 95.24083
Geografske karakteristike
Država/e Mjanmar
PritokeŠveli, Mitge, Čindvin, Mu, Mali, Taping
Reka na Vikimedijinoj ostavi
Iravadi i hram-pagoda Mingun

Iravadi seče Mjanmar sa severa na jug. U gornjem toku reka i njene pritoke teku u dubokim klisurama, kroz džunglu i brzake. Ispod grada Mičina dolina Iravadi se proširuje a rečno korito dostiže širinu od gotovo 800m. Zatim reka preseca zapadni deo Šanske visoravni gde se stvaraju tri klisure širine od oko 50-100 metara sa čestim virovima te je ovaj deo veoma opasan za plovidbu. U srednjem i nižem toku reke Iravadi prolazi kroz Iravadsku ravnicu gde reka stvara široku terasastu dolinu. Na 300 km od ušća počinje močvarna delta u kojoj se nalazi i džungla. Površina delte je oko 30.000 km² (po nekim izvorima 48.000 km²) a uz obalu Andamanskog mora proteže se 240 km odvojena pojasom peščanih dina. U delti se nalazi 9 rukavaca iz kojih voda ističe u Indijski okean. U nizijskim delovima Iravadi ima veoma veliki potencijal za navodnjavanje ali su katastrofalne poplave takođe česta pojava.

U kolonijalnom dobu, pre pojave železnice i automobila, reka se zvala „Put u Mandalej“. Iako je plovna sve do grada Mičina na preko 1.600 km od okeana, reka je takođe prepuna peščanim sprudovima i adama koje čine plovidbu teškom. Sve do 1998. na reci je postojao samo jedan most, most Inva. Naziv Iravadi verovatno potiče iz sanskrita od reči „airavati“ što znači slonova reka. U reci živi posebna vrsta Iravadi delfina (Orcaella brevirostris) koji mogu da žive i u slatkovodnom području.

Fiziografija uredi

Reka Iravadi deli Mjanmar od severa ka jugu i uliva se kroz devetokraku deltu Iravadija u Indijski okean.

Izvori uredi

Reka Iravadi nastaje ušćem reka Nmej (Nam Gio) i Mali u državi Kačin. Reke Nmej i Mali imaju svoje izvore u himalajskim glečerima Gornje Burme blizu 28° S. Istočni krak ove dve reke, Nmaj,[7] je veći i izvire u glečeru Languela severno od distrikta Putao.[8] Ta reka nije plovna je zbog jake struje, dok je manji zapadni krak, reka Mali, plovna uprkos nekoliko brzaka. Zbog toga reku Mali meštani i danas nazivaju istim imenom kao i glavnu reku.[9] Kontroverzna brana Majicon više nije u izgradnji na ušću ovih reka.

Grad Bamo, oko 240 km (150 mi) južno od ušća reka Mali i Nmaj, najseverniji je grad do kojeg se može doći čamcem tokom cele godine, iako tokom monsuna većinu reke ne mogu da koriste čamci. Grad Majitkina leži 50 km (31 mi) južno od ušća i do njega se može doći tokom sušne sezone.

Tok uredi

Između Majitkine i Mandalaje, Iravadi teče kroz tri dobro obeležene klisure:[10]

  • Otprilike 65 km (40 mi) nizvodno od Majitkina se nalazi se prva klisura.
  • Ispod Bama reka pravi oštar zamah ka zapadu, napuštajući aluvijalni basen Bama da preseca krečnjačke stene formirajući drugi kanjon. Ovaj usek je najuže širine oko 90 m (300 ft) i okružen je vertikalnim liticama od oko 60 to 90 m (200—300 ft).
  • Oko 100 km (62 mi) severno od Mandalaja, kod Mogoka, reka ulazi u treću klisuru. Između Kata i Mandalaja, tok reke je izuzetno upravljen, teče skoro na jug, osim blizu Kabveta,[11] gde je sloj lave uzrokovao da reku oštro savija ka zapadu.

Ovaj ploča od lave je visoravan Singu, vulkansko polje iz holocena. Ovo polje se sastoji od magme iz pukotina i pokriva površinu od oko 62 km2 (24 sq mi). Plato je takođe poznat kao Leta Taung.[12]

Napuštajući ovu visoravan u Kijaukmjaungu,[13] reka prati široki, otvoreni tok kroz centralnu suvu zonu[14] – drevno kulturno središte[15] – gde se velike površine sastoje od aluvijalnih ravnica. Od Mandalaja (bivšeg glavnog grada Kraljevine Mjanmara), reka pravi nagli okret prema zapadu pre nego što krivuda jugozapadno da bi se ujedinila sa rekom Čindvin, nakon čega nastavlja u pravcu jugozapada. Verovatno je da je gornji Iravadi prvobitno tekao na jug od Mandalaja, ispuštajući svoju vodu kroz sadašnju reku Sitaung u zalivu Martaban, i da je njegov sadašnji tok prema zapadu geološki noviji. Ispod svog ušća u Čindvin, Iravadi nastavlja da vijuga kroz grad za proizvodnju nafte Jenangjaung, ispod kojeg teče uglavnom prema jugu. U svom donjem toku, između Minbua i Pjaja, protiče kroz usku dolinu između šumovitih planinskih venaca — grebena planine Arakan[16][17] na zapadu i grebena planine Pegu Joma na istoku.[18][19]

Delta Iravadija uredi

Delta reke Iravadija počinje oko 93 km (58 mi) iznad Hintejda (Henzada) i oko 290 km (180 mi) od svoje zakrivljene osnove, koja gleda na Andamansko more. Najzapadniji tok delte je reka Pejtin (Basin), dok je najistočniji tok reka Džangon, na čijoj levoj obali stoji bivša prestonica Mjanmara, Jangon (Rangun). Pošto je reka Jangon[20] samo manji kanal, protok vode je nedovoljan da spreči zamućenje luke Jangon, te je neophodno jaružanje. Reljef predela delte je nizak, ali nije ravan.[21] Zemljište se sastoji od finog mulja, koji se kontinuirano dopunjuje plodnim aluvijalnim nanosima koje reka nosi nizvodno. Kao rezultat obilnih padavina koje variraju od 2.000 to 3.000 mm (79—118 in) godišnje u delti,[22] i kretanja i opterećenja reke nanosom,[23] površina delte se produžuje u Andamansko more sa stopom od oko 50 m (160 ft) godišnje.[24]

Reference uredi

  1. ^ a b Fei, Yu (2011-08-22). „中国科学家确定雅鲁藏布江等四条国际河流源头” [Chinese Scientists Verify Source of Four International Rivers, Including Yarlung Tsangpo]. Xinhua News Agency (na jeziku: Chinese). Pristupljeno 2021-03-05. 
  2. ^ Khon Ra, Director, Hydrology Branch, Irrigation Department (21. 9. 2011). „Water Quality Management at River Basin in Myanmar” (PDF). Water Environment Partnership in Asia (WEPA) (na jeziku: engleski). The Republic of the Union of Myanmar Ministry of Agriculture and Irrigation. str. 2. Arhivirano iz originala (PDF) 16. 8. 2016. g. Pristupljeno 26. 3. 2017. „Catchment Area (000's sq-km) Chindwin River 115.30 Upper Ayeyarwady River 193.30 Lower Ayeyarwady River 95.60 
  3. ^ „Water Resources of Myanmar”. AQUASTAT. Arhivirano iz originala 2010-07-27. g. Pristupljeno 2010-09-21. „Adding the sections gives Irrawaddy a discharge of 476.9 cubic kilometers per year, which translates to 15,112 m3/s 
  4. ^ James R Penn (2001) Rivers of the World Arhivirano 11 januar 2016 na sajtu Wayback Machine. Santa Barbara, Calif. [u.a.] ABC-Clio ISBN 1-57607-042-5, ISBN 978-1-57607-042-0. Page 115 paragraph 2, retrieved July 16, 2009
  5. ^ „WRITING SYSTEMS: ROMANIZATION Government of the Union of Myanmar Notification 5/89” (PDF). United Nation World Stats Forum. Arhivirano iz originala (PDF) 28. 7. 2018. g. Pristupljeno 3. 7. 2019. 
  6. ^ Ölmez, Mehmet (28. 6. 2019). „Etimoloji Sözlükleri Üzerine Kısa Bir Değerlendirme, Tanımı ve r-'li Yabancı Kelimelerin Türkçeye Giriş Yolları”. Istanbul University Faculty of Letters Journal of Turkish Language and Literature. 59 (1): 121. S2CID 198780156. doi:10.26650/tuded2019-0012. 
  7. ^ Document about the floradiversity in Northern Kachin, in the N'mai watershed Arhivirano 19 decembar 2008 na sajtu Wayback Machine. Studies on Floradiversity of North-eastern Kachin Myanmar Section of Sino-himalaya (N'mai Hka-Than Lwin Water Division) – Ma Kalayar Lu, Myitkyina University, faculty of Botanics, 28-8-06. retrieved 6-12-2008.
  8. ^ Burma Rivers Network Arhivirano 9 jul 2009 na sajtu Wayback Machine, paragraph 3. Retrieved 14 July 2009
  9. ^ James R Penn (2001) Rivers of the World Arhivirano 11 januar 2016 na sajtu Wayback Machine. Santa Barbara, Calif. [u.a.] ABC-Clio ISBN 1-57607-042-5, ISBN 978-1-57607-042-0. Page 115 paragraph 2, retrieved 16 July 2009/
  10. ^ Encyclopædia Britannica Online Arhivirano 28 april 2015 na sajtu Wayback Machine topic: Physical features » Physiography, paragraph 3. Retrieved 5-12-2008
  11. ^ Kabwet, Myanmar: Arhivirano 29 decembar 2016 na sajtu Wayback Machine topografische & klimatografische informatie over Kabwet
  12. ^ Global Volcanism Program Arhivirano 14 maj 2013 na sajtu Wayback Machinevulcanologic ranking.
  13. ^ „Google Maps”. google.nl. Arhivirano iz originala 18. 1. 2017. g. Pristupljeno 17. 1. 2017. 
  14. ^ "All areas with P/PET ratio less than 0.65" according to the definition of the Convention on Biological Diversity Arhivirano 29 decembar 2016 na sajtu Wayback Machine, retrieved 16-12
  15. ^ Thomas Streissguth, Myanmar in pictures Arhivirano 11 januar 2016 na sajtu Wayback Machine, Twenty-First Century Books, 2007. ISBN 0-8225-7146-3. Retrieved 16-12.
  16. ^ Rakhine State op Travel Myanmar Arhivirano 5 septembar 2016 na sajtu Wayback Machine
  17. ^ Rakhine Mountain Range on The Free Dictionary Encyclopedia
  18. ^ Article about the Bago Mountains on Encyclopædia Britannica Online.
  19. ^ Basic information about the Bago Division on the site of the Myanmar Government Arhivirano 5 januar 2009 na sajtu Wayback Machine
  20. ^ Information about sediment dynamics in the Yangon River at the site of National Center for Biotechnology Information Arhivirano 29 decembar 2016 na sajtu Wayback Machine. Retrieved 17/12/2008
  21. ^ Profile of the Irrawaddy Delta Arhivirano 22 februar 2017 na sajtu Wayback Machine from Henzhada to the river mouth, in feet
  22. ^ Map on the rainfall in Myanmar Arhivirano 20 novembar 2008 na sajtu Wayback Machine retrieved 17-12-2008.
  23. ^ A detailed documentation of sediment dynamics can be found in The Journal of Geology Arhivirano 29 decembar 2016 na sajtu Wayback Machine
  24. ^ Encyclopædia Britannica Online Arhivirano 28 april 2015 na sajtu Wayback Machine Physiography, alinea 4. Retrieved 17-12-2008.

Spoljašnje veze uredi