Isak Komnin (sin Aleksija I)

Isak Komnin (grčki: Ἰσαάκιος Κομνηνός; 16. januar 1093. - posle 1152) je bio vizantijski sevastokrator, sin cara Aleksija I Komnina. Organizovao je pobunu protiv nećaka Manojla 1145. godine.

Isak
freska Isaka Komnina u crkvi Hrista Spasitelja u Polju
Lični podaci
Puno imeIsak Komnin
Datum rođenja(1093-01-16)16. januar 1093.
Mesto rođenjaCarigrad, Vizantijsko carstvo
Datum smrtinakon 1152.
Mesto smrtiVizantijsko carstvo
Grobcrkva Hrista Spasitelja u Polju
Porodica
SupružnikIrena
PotomstvoJovan Čelebi Komnin, Andronik I Komnin
RoditeljiAleksije I Komnin
Irina Dukina
DinastijaKomnin
sevastokrator

Biografija uredi

Isak je bio sin vizantijskog cara Aleksija I, osnivača dinastije Komnin. Majka mu je bila Irina Dukina. Isakov brat bio je kasniji vizantijski car Jovan II Komnin, a sestra Ana Komnina. Isak je od oca dobio titulu cezara. Nakon očeve smrti (1118), Isak je stao na stranu svoga brata Jovana u zaveri svoje majke Irine i sestre Ane, koje su nastojale da na presto dovedu Aninog muža Nićifora Vrijenija Mlađeg. Jovan ga je za uzvrat uzdigao na položaj sevastokratora. Isak se interesovao za književnost i nauku. Pisao je pesme. Neki ga poistovećuju sa piscem "Isakom Komninom porfirogenitom" koji je napisao tri filozofska dela o Proklu i dva o Homeru. Oko 1130. godine dolazi do sukoba među braćom te je Isak primoran da na šest godina napusti prestonicu sa svojom porodicom, zbog navodne zavere koju je pripremao protiv cara. Sklonio se na dvor danišmendskog emira Gazija. Preduzeo je hodočašće u Svetu zemlju.

Isak je nameravao da sklopi savez sa neprijateljima svoga brata. Pregovarao je sa Ikonijskim sultanatom, haldijskim i trapezuntskim duksom Konstantinom Gabrasom, Jermenskim kraljevstvom Kilikijom i Jerusalimskom kraljevinom. Koalicija nije stvorena te je Isak 1136. godine prinuđen da traži oproštaj od brata. Njegov najstariji sin Jovan je 1139. godine ponovo prišao Turcima. Isak je iz predostrožnosti proteran u Herakleju Pontijsku. Neposredno pred smrt, Jovan je svoga najmlađeg sina Manojla odredio za naslednika. Isak je u borbi koja je usledila za vizantijski presto pružio podršku Jovanovom mlađem sinu Isaku. Međutim, intervencija Jovana Aksouha sprečila je izbijanje građanskog rata i obezbedila je Manojlu presto. Isak je, prema Jovanu Kinamu, pokušao 1145/6. godine da zbaci Manojla sa vlasti. Manojlo ga je 1150. godine primorao da se povuče iz javnog života. Isak je osnovao cenobitski manastir u Beri, zapadna Trakija. Napisao je manastirski tipik ostavljajući manastiru velika imanja. Takođe, Isakov lik prikazan je u crkvi Hrista Spasitelja u Polju. Isak je najpre sahranjen u ovoj crkvi nakon čega je njegovo telo preneseno u njegovu zadužbinu u Trakiji.

Porodica uredi

Isak je bio oženjen Irinom, starijom ćerkom Volodara od Pšemisla. Rodila mu je četvoro dece:

  • Jovan Čelebi Komnin, koji je postao musliman i oženio ćerku Mesuda I, ikonijskog sultana.
  • Ćerka nepoznatog imena
  • Ana Komnina, supruga Jovana Arbantena
  • Andronik I Komnin, vizantijski car (1183-1185)

Porodično stablo uredi

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Isak, strateg Trakije?
 
 
 
 
 
 
 
8. Manojlo Erotik Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
4. Jovan Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Aleksije I Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
10. Aleksije Haron
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5. Ana Dalasina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
11. Hadrijana dalasina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Isak Komnin
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Andronik Duka
 
 
 
 
 
 
 
12. Jovan Duka
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
6. Andronik Duka
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
13. Irina Pegonitisa
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Irina Dukina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Jovan Vladislav
 
 
 
 
 
 
 
14. Trajan Bugarski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Marija
 
 
 
 
 
 
 
7. Marija Bugarska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
15. Kontostefana
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Izvori uredi

  • Kazhdan, Alexander, ed. Oxford Dictionary of Byzantium. . Oxford University Press. 1991. ISBN 978-0-19-504652-6. 
  • Magdalino, Paul . The Empire of Manuel I Komnenos, 1143–1180. . Cambridge University Press. 2002. ISBN 978-0-521-52653-1. 
  • Suny, Ronald Grigor , The Making of the Georgian Nation. . Indiana University Press. 1994. ISBN 978-0-253-20915-3. 
  • Varzos, Konstantinos (1984). Η Γενεαλογία των Κομνηνών, Τόμος Α' [The Genealogy of the Komnenoi, Volume I]. Thessaloniki: Byzantine Research Centre.