Karađorđev grad je bio utvrđeni grad u Topoli, podignut u periodu između 1811. i 1813. godine. Grad je bio opasan šancem sa trospratnim kulama i bedemima za neposrednu odbranu i vojne manevre.[1]

Karađorđeva crkva
Karađorđev konak

Karađorđev grad zajeno sa gradskim jezgrom i Zadužbinskim kompleksom Kralj Petar I na Oplencu predstavlja nepokretno kulturno dobro kao prostorno kulturno-istorijska celina, rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kragujevac br. 203/1 od 16. juna 1970. godine.[2]

Vođa Prvog srpskog ustanka Karađorđe Petrović, koji je rođen u obližnjem selu Viševcu, nastanio se uoči ustanka u neposrednoj blizini varoši Topole, u zaseoku Krćevac. Postavši veliki vožd, Karađorđe je od Topole napravio svoju prestonicu i centar državnog života oslobođene Srbije.

Karađorđev grad je značajan kao najveći graditeljski poduhvat ustaničke Srbije, koji su, prema Karađorđevoj zamisli, izveli poznati neimari Dimitrije, Sava Perišić iz Beograda, Andrija iz Palanke, Đura iz Požarevca i Cena iz Biskupa u Ramskoj nahiji sa svojim zidarskim družinama. Unutar utvrđenog grada nalazili su se porodični i gostinski konak, kao i crkva posvećena Rođenju Presvete Bogorodice poznatija od imenom Karađorđeva crkva.[3] Zvonik crkve bio je smešten u jugoistočnoj kuli tvrđave, a njena tri zvona izlivena u topolovinici u Donjem gradu Beogradske tvrđave bila su prva zvona koja su se oglasila u slobodnoj Srbiji. Međutim, slomom Prvog srpskog ustanka i povratkom turske vojske, srušen je i zapaljen Karađorđev grad. Usponom kneza Miloša i smaknućem Karađorđa, Topola je izgubila svoj prvobitni značaj.

Do danas je očuvan restaurirani konak sa kulom, crkva sa zvonikom i školska zgrada u kojoj se nalazila Narodna biblioteka “Radoje Domanović”, kao i spomenik Karađorđu, podignut pred Drugi svetski rat.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ „Karađorđev grad”. TO Topola. Pristupljeno 28. 4. 2019. 
  2. ^ „Karađorđeva Topola sa Oplencem”. Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac. Pristupljeno 28. 4. 2019. 
  3. ^ „Karađorđev konak i crkva na Oplencu”. Sebia.com. Pristupljeno 28. 4. 2019. 

Spoljašnje veze uredi