Kenet Kaunda

1. председник Замбије (1964—91)

Kenet Dejvid Kaunda (engl. Kenneth David Kaunda; Činsali, 28. april 1924Lusaka, 17. jun 2021) poznat i kao KK bio je prvi predsednik Zambije, od 1964. godine do 1991. godine.[1]

Kenet Dejvid Kaunda
Kaunda 1983. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1924-04-28)28. april 1924.
Mesto rođenjaČinsali, Severna Rodezija
Datum smrti17. jun 2021.(2021-06-17) (97 god.)
Mesto smrtiLusaka, Zambija
Religijaprezbiterijanizam
UniverzitetMunali Secondary School
Profesijaučitelj
Politička karijera
Politička
stranka
United National Independence Party
1 Predsednik Zambije
24. oktobar 1964 — 2. novembar 1991.
Prethodnik(Guverner britanske kolonije)
NaslednikFrederik Čiluba
3. Generalni sekretar Pokreta nesvrstanih
8. septembar 1970. — 5. septembar 1973.
PrethodnikGamal Abdel Naser
NaslednikHuari Bumedijen

Biografija uredi

Rođen je 1924. godine u mestu Činsali, na severu Severne Rodezije (današnja Zambija) u porodici protestantskog misionara.

Bio je jedan od vođa u borbi za nezavisnost Zambije od Ujedinjenog Kraljevstva. Zalagao se za okončanje vlasti bele manjine, koja je tada imala samo 1,84% stanovništva. Bio je uhapšen 1955. godine i osuđen na dva meseca zatvora zbog deljenja za vlasti subverzivne literature. Ponovo je osuđen 1959. godine na devetomesečnu robiju. Tokom 1961. godine organizovao je kampanju građanske neposlušnosti. Predvodeći „Ujedinjenu nacionalnu partiju nezavisnosti“ pobedio je na izborima januara 1964. godine i postao predsednik vlade Dominiona Zambije. Posle sticanja nezavisnosti, 24. oktobra 1964. godine postao je prvi predsednik Zambije.

Kao političar, razvijao je nacionalni obrazovni sistem, otvorio Univerzitet u Lusaki, težio iskorenjivanju nepismenosti i modernizaciji zemlje. Nacionalizovao je velike državne kompanije što je značajno uvećalo državne prihode. Sprovodio je politiku afričkog socijalizma (poput Džulijusa Njererea i Kvame Nkrume). Zambija je postala jednopartijska država u kojoj je Kenet imao apsolutnu vlast i stvorio kult svoje ličnosti. Njegov ideološki program je bio pod imenom „Zambijski humanizam“. Zambija je u vreme sticanja nezavisnosti imala samo 109 ljudi sa završenim fakultetom. Kenet Kaunda je osnovao Zambijski Univerzitet, koji broji 10.000 studenata. Zambija je 1964. godine bila potpuno pod kontrolom stranih kompanija, a mineralni resursi su uglavnom bili pod kontrolom Britanske južnoafričke kompanije, koja je izvlačila svu dobit.

 
Sa Titom prilikom posete Beogradu

U spoljnoj politici bio je posrednik između režima aparthejda u Južnoj Africi i zemalja crne Afrike, zašta je kritikovan. Primao je u Zambiju disidente iz okolnih zemalja i naročito bio kritičan prema rukovodstvu Južne Rodezije (danas Zimbabve). Zambiju je uveo u Pokret nesvrstanosti, u kome je Zambija predsedavala 1970—1973. Bio je blizak prijatelj jugoslovenskog predsednika Josipa Broza Tita, na čijoj se sahrani 1980. godine rasplakao pored kovčega. Bili su toliko bliski da je Kaunda sagradio kuću u Lusaki posebno za Titove posete.

Njegov zaštitni znak je bila bela maramica koju je često nosio.

Godine 1991. Kenet Kaunda je uslišio kritike i dozvolio višestranačke izbore u zemlji. Na njima je pobedio „Pokret za višepartijsku demokratiju“, čiji je lider Frederik Čiluba postao predsednik 2. novembra 1991. godine.

Posle napuštanja političkog života, povremeno se bavio humanitarnim radom.

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi