Kiparska pravoslavna crkva
Kiparska pravoslavna crkva (grč. Ορθόδοξη Εκκλησία της Κύπρου) jeste pomjesna i autokefalna crkva sa dostojanstvom arhiepiskopije. Nalazi se na 10. mjestu u diptihu.
| Kiparska pravoslavna crkva Ορθόδοξη Εκκλησία της Κύπρου | |
|---|---|
 Grb | |
| Osnovni podaci | |
| Osnivanje | 47. |
| Autokefalnost | 431. |
| Kanonsko priznanje | kanonski priznata |
| Predstojatelj | arhiepiskop Nove Justinijane i sveg Kipra Georgije III |
| Sjedište | Nikozija |
| Kanonska jurisdikcija | Kipar |
| Kalendar | novojulijanski kalendar |
| http://www.churchofcyprus.org.cy/ | |
| Statistika | |
| Eparhija | 6 |
| Manastira | 9 |
| Hramova | preko 500 |
| Vjernika | 838,897[1] |
Istorija
urediPrema predanju, osnovao ju je apostol Varnava (47). U početku, bila je eparhija Antiohijske crkve, a 431. postala je autokefalna arhiepiskopija. U 6. vijeku je potpala pod arapski jaram, a oslobodila ga se tek 965.
Godine 1091. ostrvo Kipar je bilo zahvaćeno krstašima, a od 1489. do 1571. pripadalo je Veneciji. Od 1571. pripadalo je Turcima, a od 1878 — Englezima.
Godine 1960. Kipar je dobio nezavisnost i proglašen je za republiku, a njegov predsjednik je postao arhiepiskop Makarios III (1960—1977).[2]
Turska invazija od 20. jula 1974, i nastupajuća turska okupacija 35% teritorije ostrva Kipar, izazvala je masovni odliv hrišćanskog stanovništva iz okupiranog dijela ostrva. Na okupiranom dijelu ostrva odvijala su se mnoga rušenja hrišćanskih hramova i spomenika. Tu se nalazi ukupno 514 hramova, kapela i manastira. Veliki dio hramova je preobraćen u džamije, muzeje ili su zapušteni.
Organizacija
urediDanas, Kiparska pravoslavna crkva se sastoji iz jedne arhiepiskopije i pet mitropolija. One obuhvataju više od 500 hramova i 9 manastira.
Poglavar Kiparske pravoslavne crkve nosi titulu „Blaženi arhiepiskop Nove Justinijane i sveg Kipra“. Sadašnji poglavar je arhiepiskop kiparski Georgije III (od 24. decembra 2022). On je izabran nakon što se njegov prethodnik arhiepiskop kiparski Hrizostom II upokojio.
Najviša crkvena vlast je Sveti sinod sastavljen od arhiepiskopa i pet mitropolita, i njihovih vikarnih arhijereja, kao stalnih članova.
