Kodavci (ಕೂಡವ) su dravidski narod iz regiona Kodagu (države Karnatake u južnoj Indiji), koji izvorno govori kodavskim jezikom. Kodavci su bili zemljoradnički narod, koje praktikuje porodičnu egzogamiju i kastinsku endogamiju.[1][2][3]

Oblast Kodagu, na karti države Karnataka predstavljena zelenom bojom

Poreklo uredi

Reči Kodava (naziv naroda, jezika i kulture) i Kodagu (naziv zemlje) potiču od iste korenske reči nepoznatog značenja Koda. Neki tvrde da ona znači „brda”, drugi kažu da znači „zapad”, ali oba značenja se odnose na lokaciju Zapadnih Gata (put do svete reke). Kodagu se na kodavskom jeziku naziva Kodavu Naad. Britanci su Kodavce nazivali Kurgi (engl. Coorgs), a ostali starosedeoci su ih zvali Kodava. Oni se po svom poreklu i kulturi značajno razlikuju od susednih naroda. Prema starosedelačkoj teoriji, Kodavci su starosedeoci Kodaga koji su se bavili poljoprivredom. Otuda su bili drevni ratnički narod koji se civilizovao tokom vekova.[4]

Kultura uredi

Odeća uredi

Kodavci imaju prepoznatljivu narodnu nošnju. Muškarci nose široku odeću koja se obavija oko tela, a naziva se Kupija (sada se samo može videti u ceremonijalnim prilikama), a žene tradicionalno nose sari. Žene nose sari sa naborima na leđima, a labavi kraj je zakačen na desno rame. Muškarci imaju mnogo prepoznatljivih običaja, kao što su nošenje ceremonijalnih noževa i borilački ratni plesovi.[4]

Kuhinja uredi

Kuvani pirinač (kulu) i „cicvara od pirinča” (kandže) predstavljaju glavnu hranu Kodavaca. Kokosovi orasi, bademi, mango i drugo voće i povrće bili su široko korišćeni. Topljenu mast su koristile bogate porodice, a korišćena je i u prazničnim prilikama. Jela od pirinča kao što su Kandži ili Kulu služena su uz kari i druga dodatna jela. Alkoholna pića, po pravilu, nisu zabranjena. Svinjetina, piletina, rečna riba, kao i meso raznih vrsta divljači je upotrebljavano u ishrani. Slatka jela pripremljena su tokom prazničnih događaja.[4]

Brak uredi

Zabranjena su venčanja devojaka i mladića koji su iz iste oke. Međutim, prihvaćen je brak rođaka, u slučaju kada je jedan od roditelja jednog supružnika u srodstvu sa jednim od roditelja drugog supružnika, ali samo kada su roditelji supružnika koji su u srodstvu suprotnog pola (deca brata i deca sestre se mogu venčati, ali ne i deca dva brata ili deca dve sestre). Kada se uda, devojka preuzima ime oke (prezime) svog muža. Za razliku od mnogih drugih hinduskih zajednica, udovici je i dalje dozvoljeno da učestvuje u srećnim događajima, kao što su venčanja njene dece. Ona je glavna ličnost koja vodi ceremoniju venčanja, koja se tradicionalno odvija bez bramanskog sveštenika. Udovica se može ponovo udati i ovo je uobičajena praksa pošto je u potpunosti prihvaćena.[4]

Religija uredi

 

Kodavci su Hindusi. Oni su politeisti koji veruju u reinkarnaciju, poštuju kravu i prvobitno su obožavali prirodne elemente i svoje pretke. Prema nekim studijama dominantna hinduistička kultura / istorija postepeno je izbrisala istoriju i običaje kultura koje po svojoj prirodi dovode u pitanje običaje Hinduizma. Glavna božanstva su Parvati, Šiva, Badrakali, Subramani, Aiapa i Mutapa.[5]

Igutapa, najvažniji lokalni bog, je inkarnacija gospoda Subramanija, boga zmija, kiše, žetve i pirinča. Poštovanje različitih duhova pored utvrđenih bogova hinduizma takođe je deo njihove religije. Postoje mnogi duhovi koje obožavaju u Kodaguu. Kodavci takođe obožavaju zmije.

Jezik uredi

Kodavski jezik, zvan i kodava tak, je poseban jezik i ima puno reči pozajmljenih iz jezika kojima se govori u susednim državama, ali i iz jezika Kanada kojim se govori u Karnataki.[6]

Kodavski astrolozi su na listovima palme zapisivali porodične istorije, rituale i druge zapise. Ovi drevni listovi pod nazivom Patole se i dalje čuvaju. Apača Kavi i Nadikerianda Činapa su dva važna pesnika i pisca kodavskog jezika. Patole Palame, zbirka kodavskih narodnih pesama i običaja prvi put je objavljena 1924. godine, a napisao tj. sakupio je Nadikerianda Činapa. Najvažnija literatura Kodavaca, za koju se kaže da je jedna od najranijih, ako ne najranija, zbirka narodnih pesama na nekom od indijskih jezika.

Reference uredi

  1. ^ Ganapathy, B. D. (1967). "Kodavas (Coorgs), their customs and culture." str. 28.
  2. ^ Jeff Neilson; Bill Pritchard (2009). "Value chain struggles: institutions and governance in the plantation districts of South India." str. 174—
  3. ^ Kumar Suresh Singh (2003). "People of India." str. 751.
  4. ^ a b v g Ganapathy, B. D. (1967). Kodavas (Coorgs), Their Customs and Culture. copies available at Kodagu. 
  5. ^ „Intersections: Of Death, Rituals and Songs for the Dead: Kodavas and their Histories[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 03. 10. 2017. g. Pristupljeno 19. 09. 2017.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  6. ^ Singh 2003

Literatura uredi