Komorbiditeti, pridružena oboljenja su bolesti ili stanja koja postoje zajedno sa glavnim oboljenjem ili osnovnom bolešću kod istog bolesnika. Značaj pridruženih oboljenja ogleda se u tome što ona mogu da utiču na izbor lečenja, učestalost komplikacija, a takođe i na stopu preživljavanja. Takođe svest o visokoj učestalosti komorbiditetnih telesnih bolesti s obzirom na njihovu visoku učestalost u 21. veku mora biti temeljna odrednica u svakodnevnom kliničkom radu, što potvrđuju i studije koje su pokazale da bolesnici sa malignitetom i pridruženim oboljenjima imaju značajno lošiji ishod bolesti u odnosu na one bez komorbiditeta.[1]

Procena komorbiditeta uredi

Za procenu i merenje komorbiditeta koristi se indeks ili skala komorbiditeta koja bi trebalo bi da sažme sva oboljenja na pojedinačni broj, primenom skale težine bolesti, koja može biti korišćena za svrstavanje bolesnika u grupe za dalju analizu.

Indeksi komorbiditeta prvo moraju da identifikuju prisustvo komorbidnih bolesti, a potom dodaju određen stepen težine za te bolesti. Stepeni težine oboljenja zasnivaju se na relativnom riziku umiranja sa ciljem da ukažu da sva komorbidnim oboljenja nemaju isti uticaj na ukupan komorbiditet.

Posle uvođenja, 1968. godine, u kliničku praksu Skale za procenu udružene bolesti (Cumulative Illness Rating Scale),[2] formirani su i drugi indeksi komorbiditeta koji imaju svoje individualne odlike i validnost.

Instrumenti za procenu komorbiditeta uredi

Instrumenti za procenu komorbiditeta mogu biti opšti i specifični:

Opšti instrumenti za procenu komorbiditeta uredi

U opšte instrumente za procenu komorbiditeta spadaju mere stepena komorbiditeta kod različitih oboljenja, npr. Čarlsonov indeks komorbiditeta (Charlson Comorbidity Index ili CCI).[3]

Primeri za opšte instrumente komorbiditeta su:

  • Skala za procenu celokupne bolesti (Cumulative Illness Rating Scale) prognostički je indeks zasnovan na evaluaciji 14 nezavisnih sistema organa: srce, krvni sudovi, respiracioni sistem, oko, uvo, grlo, gornji digestivni, donji digestivni sistem, jetra, genitourinarni sistem, kožni i muskuloskeletni, neurološki, psihijatrijski i endokrino-metabolički sistem.[2] Evaluacija se obavlja prema skali težine bolesti od 0-4 boda. Skala težine bolesti je subjektivna i zavisi od procene ocenjivača. Ukupan skor dobija se sabiranjem poena, prema nalazu na skali težine, za svaki pojedinačni sistem organa. Bolesnik može imati skor od nula do 56, veći skor je povezan sa lošijom prognozom.
  • Čarlsonov indeks komorbiditeta (Charlson Comorbidity Index ili CCI) koji je nastao 1987. godine, napravljen je da predvidi rizik umiranja od komorbiditeta tokom jednogodišnjeg perioda praćenja u longitudinalnoj studiji. Ovaj indeks obuhvata 19 oboljenja za koje je nađeno da značajno utiču na vreme preživljavanja u ispitivanoj grupi bolesnika.[4] [73].Ukoliko je ukupan broj bodova (skor) kod Čarlsonovog indeksa preko pet, komorbiditet se smatra visokim i obično je povezan s lošom prognozom.
  • Indeks koegzistentne bolesti (Index of Coexsistent Disease – ICD) čini kombinacija dve skale: skala težine pojedinačne bolesti (The Individual Disease Severity Scale) koja obuhvata 14 sistema organa koji se ocenjuju skalom težine 0-4; i funkcionalna skala (The Functional Scale) koja obuhvata 12 elemenata koji se ocenjuju skalom težine od 0 do 2.[5]

Specifični instrumenti za procenu komorbiditeta uredi

U specifične instrumente za procenu komorbiditeta spadaju mere stepena komorbiditeta kod određenog oboljenja, npr. procena komorbiditeta kod odraslih - 27 indeks (Adult Comorbidity Evaluation-27 index ili ACE-27 index).[6]

Primeri za specifične indekse komorbiditeta su:

  • Kaplan-Fajštajn indeks (KaplanFeinsteinIndex - KFI)
  • Procena komorbiditeta kod odraslih-27 indeks (Adult Comorbidity Evaluation–27 index ili ACE-27 index)
  • Indeks komorbiditeta glave i vrata Univerziteta u Vašingtonu (Washington University Head and Neck Comorbidity Index – WUHNCI)
  • Indeks komorbiditeta povezan sa alkoholom i duvanom (Alcohol-Tobacco-RelatedComorbidities Index - ATC)
  • Indeks raka glave i vrata (Head and Neck Cancer Index – HNCI).[7][8][9][10][11][12][13]

Značaj uredi

Jedan od načina ispitivanja odnosa između organskih ili psihijatrijskih poremećaja je analiza komorbiditeta. Komorbiditet označava postojanje dva ili više poremećaja kod iste osobe, bez obzira na redosled njihove pojave. Istraživanja koja su ispitivala komorbiditet između psihijatrijskih poremećaja uz radila je da je njegova stopa veoma visoka u opštoj populaciji (60-79%), a još viša u kliničkim istraživanjima. [14]

Određivanje osnovne u odnosu na komorbidnim dijagnozu predstavlja polaznu tačku u ispitivanju komorbiditeta. Pod osnovnim poremećajem (dijagnozom) podrazumeva se oboljenje zbog kojeg je najviše narušeno funkcionisanje pacijenta ili poremećaj koji presudno utiče da se bolesnik obrati za pomoć i lečenje, bez obzira na hronološki redosled pojavljivanja osnovnog i komorbidnog poremećaja.[15]

Ispitivanje komorbiditeta nema samo akademski značaj, jer se udruženost dva ili više poremećaja često sreće u svakodnevnoj kliničkoj praksi. U tom smislu utvrđivanje komorbiditeta važno je zbog preciznije dijagnostike boljeg sagledavanja odnosa između funkcionalnih ili mentalnih poremećaja i doprinosi razumevanju njihove etiopatogeneze.[16]

Odnosi između komorbidnih poremećaja mogu se posmatrati kroz više modela, ali nijedan nije univerzalno primenljiv. Komorbidni poremećaji često imaju značajan uticaj na tok, prognozu i ishod lečenja osnovnog poremećaja. Zato se najvažnija implikacija ispitivanja komorbiditeta odnosi na domen lečenja, tj. na eventualnu modifikaciju ciljanog terapijskog pristupa osnovnom poremećaju.

Komorbiditet je značajan fenomen kojem savremena medicinska nauka pridaje pažnju i u svakodnevnoj kliničkoj praksi i u istraživanjima. Značaj ispitivanja komorbiditeta ogleda se u preciznijoj dijagnostici i boljem razumevanju etiopatogenetskih odnosa između psihijatrijskih poremećaja i načina na koji komorbidni poremećaji utiču na klinička ispoljavanja oboljenja koje se nalazi u centru kliničke pažnje i lečenja.

Proučavanje komorbiditeta ima i epidemiološke implikacije u svim kliničkim oblastima. Ipak, najvažniji razlog ispitivanja komorbiditeta kod svakog pacijenta leži u eventualnoj modifikaciji lečenja osnovnog poremećaja i prilagođavanja terapijskog postupka komorbidnom poremećaju.

Izvori uredi

  1. ^ Hall SF, Rochon PA, Streiner DL, Paszat LF, Groome PA, Rohland SL. Measuring comorbidity in patients with head and neck cancer. Laryngoscope 2002; 112(11): 1988-96.
  2. ^ a b Linn BS, Linn MW, Gurel L. Cumulative illness rating scale. J Am Geriatr Soc 1968; 16(5): 622-6.
  3. ^ Nesic VS, Petrovic ZM, Sipetic SB, Jesic SD, Soldatovic IA, Kastratovic DA. Comparison of the Adult Comorbidity Evaluation 27 and the Charlson Comorbidity indices in patients with laryngeal squamous cell carcinoma. J Laryngol Otol 2012; 126(5): 516-24.
  4. ^ Charlson ME, Pompei P, Ales KL, MacKenzie CR. A new method of classifying prognostic comorbidity in longitudinal studies: Development and validation. J Chronic Dis 1987; 40(5): 373-83.
  5. ^ Mendenhall WM, Million RR, Stringer SP, Cassis NJ. Squamous cell carcinoma of the glottic larynx: a review emphasizing the University of Florida Philosophy. South Med J 1999; 92(4): 385-93.
  6. ^ Paleri V, Wight RG. A cross-comparison of retrospective notes extraction and combined notes extraction and patient interview in the completion of a comorbidity index (ACE-27) in a cohort of United Kingdom patients with head and neck cancer. J Laryngol Otol 2002; 116(11) :937-41.
  7. ^ Kaplan MH, Feinstein AR. The importance of classifying initial co-morbidity in evaluation the outcome of diabetes mellitus. J Chronic Dis 1974; 27(7): 387-404.
  8. ^ Piccirillo JF, Creech C, Zequeira R, Anderson S, Johnston AS. Inclusion ofcomorbidity into oncology data registries. J Regist Manage 1999; 26(2): 66-70.
  9. ^ Piccirillo JF. Importance of comorbidity in head and neck cancer. Laryngoscope 2000;110(4): 593-602.
  10. ^ Paleri V, Wight RG, Davies GR. Impact of comorbidity on the outcome of laryngealsquamous cancer. Head Neck 2003; 25(12): 1019-26.
  11. ^ Castro MA, Dedivitis RA, Ribeiro KC. Comorbidity measurement in patients withlaryngeal squamous cell carcinoma. ORL J Otorhinolaryngol Relat Spec 2007; 69(3): 146-52.
  12. ^ Chen AY, Matson LK, Roberts D, Goepfert H. The significance of comorbidity inadvanced laryngeal cancer. Head Neck 2001; 23(7): 566-72.
  13. ^ Piccirillo JF, Lacy PD, Basu A, Spitznagel EL. Development of a new head and neckcancer-specific comorbidity index. Arch Otolaryngol Head Neck Surg 2002; 128(10):1172-9.
  14. ^ Latas M, Starčević VP. Komorbiditet između psihijatrijskih poremećaja - teorijska razmatranja. Psihijatrija danas. 1998; 30(1):113-126.
  15. ^ Brown, T.A., Antony, M.M., Barlow, D.H. (1995) Diagnostic comorbidity in panic disorder: Effect on treatment outcome and course of comorbid diagnoses following treatment. J Consult Clin Psychol, 63(3): 408-18
  16. ^ Bushnell, J.A., Wells, J.E., McKenzie, J.M., Hornblow, A.R., Oakley-Browne, M.A., Joyce, P.R. (1994) Bulimia comorbidity in the general population and in the clinic. Psychol Med, 24(3): 605-11

Spoljašnje veze uredi