Korisnik:Intermedichbo/Moj pesak/Arhiva02

Naslov

uredi

Korisnik:Intermedichbo/Arhive  

 
Za doprinos; Vazduhoplovnoj medicini Intermedichbo

Šablon fiziologija

uredi
Sistemi Kliničke studije Fiziologija
  Nervni sistem se sastoji od centralnog nervnog sistema (koji čini mozak i kičmena moždine) i perifernog nervnog sistema. Mozak je organ u kome se obavljaju procesi pamćenja i mišljenja, doživljaja emocija, i senzorna obrada, infaormacija iz organizma i spoljašljeg sveta. Nervi sistem obavlja i mnoge složene procese nadgledanja, kontrole i komunikacija između pojedinih organa i sistema i njihovih funkcija u samom organizmu i omogućava pravilnu komunikaciju organizma sa spoljnom sredinom. U sastav nervnog sistema ulaze i čulo vida, sluha, ukusa i mirisa. Ova čula su od posebnog značaja za rad nervnog sistema jer za njegove funkcije prikupljaju i prenose informacija iz spoljašnje sredine. neurologija (bolesti), psihijatrija (bihevioralna), oftalmologija (vizuelne), otorinolaringologija (ukus, miris,sluh) neurofiziologija

]' [[Mišićno-koštani sistem se sastoji od skeleta (koji čine kosti, ligamenti , tetive, i hrskavicea) na koje se pripajaju mišići Mišićno-koštani sistem daje telu osnovnu strukturu i sposobnost za kretanje. Pored svoje strukturne uloge, veće kosti u telu sadrže koštana srž, organ za proizvodnju krvnih ćelija. Takođe, kosti su glavne lokacije za skladištenje kalcijuma i fosfata. | | Osteologije (skelet), ortopedija (koštane poremećaje) | | fiziologija ćelije, mišićna fiziologija


Bolest

uredi
Dispneja
LatinskiDyspnoe
 
Klasifikacija i spoljašnji resursi
MKB-10R06.8
MKB-9-CM786.0



PATOFIZIOLOŠKI MEHANIZMI I TERAPIJSKE INTERVENCIJE U DISPNEJI
Patofiziološki mehanizam Terapijske intervencije
Smanjiti obim ventilacije

Smanjitina obim metabolizma

  • Vežbe disanja: poboljšanje efikasnosti eliminacije CO2
  • Dodatna terapija udisanjem O2
Poremećaj centralne regulacije

Smanjiti učestalost ventilacije

  • Promena plućnih aferentnih informacija:
  • primena vibracija (međurebarnih mišića)[1]
  • regulacija provetravanja (ima za cilj da smanji nivo CO2)[2]
  • inhalaciona farmakološka terapija
  • primena ventilacije (ima za cilj da obezbedi disajne pritiske neophodne za adekvatnu razmenu gasova) [3]
  • Poboljšanje efikasnosti eliminacije CO2:
  • promena načina disanja
Poboljšati funkciju inspiratornih mišića
Promeniti centralnu percepciju
Umanjenje/protivteža hiperinflaciji pluća
  • Hirurška smanjenje obima:
  • smanjenje pozitivnog pritiska u grudnom košu kod pneumotoraksa, emfizema, itd.[7]
Smanjiti učestalost ventilacije


Vidi još

uredi
ZADACI DELATNOSTI
Naučni i istraživači rad

[[Слика:име_слике.jpg]]

  • U oblasti aviofiziologije (izučavanje negativnih uticaja sredine u kojoj se obavlja letenje na fiziološke sisteme letača i kosmonauta)
  • U oblasti medicinskog ispitivanja vazduhoplovne opreme.
  • U oblasti vazduhoplovno medicinske prevenivne zaštite (zaštitne opreme, režima rada i odmora, letačkog zamora, gojaznosti, preživljavanja nakon udesa itd)
  • U oblasti epidemiološkog istraživanja, udesa, katastrofa, bolesti i drugih stanja uzrokovanih letenjem.
  • Vazduhoplovnomedicinska ekspertiza vanrednih događaja, udesa i katastrofa u toku letenja.
  • U oblasti hiperbarične medicine
  • U oblasti vazduhoplovne psihologije
  • U oblasti mikrotalsnog i kosmičnog zračenja
  • U oblasti zaštite životne sredine (buka, vibracije, aerozagađenja, trovanja)
Selekcija (izbor) i zdravstveni nadzor

[[Слика:име_слике.jpg]]

  • Selekcija ljudstva (vojnih i civilnih pilota, astronauta, padobranaca, kontrolora letenja, ostalog letačkog osoblja)
  • Periodični (redovni i vanredni) zdravstveni pregledi vojnih i civilnih pilota, astronauta, padobranaca, kontrolora letenja, ostalog letačkog osoblja).
  • Vanredni zdravstveni pregledi vojnih i civilnih pilota nakon vanrednih događaja i udesa vazduhoplova.
Fiziološka trenaža i obuka iz vazduhoplovne medicine

[[Слика:име_слике.jpg]]

  • Primenom specifične savremene opreme (uređaja)
  • U barokomori (vremečiste svesti, ekspolozivana dekompresija, provera i podešeavanje zaštitne opreme)
  • Na pilotskoj centrifugi,
  • Na trenažeru za izazivanje iluzija,
  • Na katapultu (izbacivom sedištu)
  • U laboratoriji (avionu) za bestežinsko stanje
  • Obuka iz vazduhoplovne medicine (teorijska i praktična), za pilote, kosmonaute, padobrance i ostalo osoblje uključeno u proces letanja

Galerija

uredi

Literatura

uredi
  1. ^ Sibuya, M., M. Yamada, A. Kanamaura, K. Tanaka, H. Suzuki, E. Noguchi, M. D. Altose, and I. Homma. 1994. Effect of chest wall vibration on dyspnea in patients with chronic respiratory disease. Am. J. Respir. Crit. Care Med. 149: 1235-1240
  2. ^ Jones, N. L., G. Jones, and R. H. T. Edwards. 1971. Exercise tolerance in chronic airway obstruction. Am. Rev. Respir. Dis. 103: 477-491
  3. ^ Knebel, A. R., S. L. Janson-Bjerklie, J. D. Malley, A. G. Wilson, and J. J. Marini. 1994. Comparison of breathing comfort during weaning with two ventilatory modes. Am. J. Respir. Crit. Care Med 14: 14-18.
  4. ^ Schwartzstein, R. M., K. Lahive, A. Pope, S. E. Weinberger, and J. W. Weiss. 1987. Cold facial stimulation reduces breathlessness induced in normal subjects. Am. Rev. Respir. Dis. 136: 58-61[1] Posećeno: 17.01.2010.(jezik: engleski)
  5. ^ Dejkuijzen, P. N. R., and M. Decramer. 1992. Steroid-induced myopathy and its significance to respiratory disease: a known disease rediscovered. Eur. Respir. J 5: 997-1003 Original Articles Posećeno:17.01.2010. (jezik: engleski)
  6. ^ Smoller, J. W., M. H. Pollack, M. W. Otto, J. F. Rosenbaum, and R. L. Kradin. 1996. State of the art: panic anxiety, dyspnea and respiratory disease. Am. J. Respir. Crit. Care Med. 154: 6-17 AbstractPosećeno:17.01.2010. (jezik: engleski)
  7. ^ Martinez, F. J., M. Montes de Oca, R. I. Whyte, J. Stetz, S. E. Gay, and B. R. Celli. 1997. Lung-volume reduction improves dyspnea, dynamic hyperinflation and respiratory muscle function. Am. J. Respir. Crit. Care Med 155: 1984-1990 AbstractPosećeno: 17.01.2010.(jezik: engleski)



kiseonik

uredi
Umereni nivo dopunske primene kiseonika kod odraslih osoba sa dispnejom ako je bolesnik hipoksemičan [1]
STANjE POČETNA DOZA NAČIN PRIMENE
SpO2 <85%
(10-15 l/min)
  • Maska sa balonom
SpO2 ≥85-93%
(2-6 l/min)
SpO2 ≥85-93%
(5-10 l/min)
  • Nosna kanila
  • Jednostavna maska za lice
Napomena: Ciljno zasićenje kiseonikom je 94-98%

Primenu kiseonika započeti protokom do pouzdanog nivo SpO2, a zatim podesite protok kiseonika do ciljnog zasićenja u rasponu od 94-98% po tabeli.


Reference

uredi
  1. ^ „Clinical Guidelines Update - Oxygen” (PDF). Joint Royal Colleges Ambulance Liaison Committee/Warwick University. april 2009. Pristupljeno 13. 01. 2010.  (jezik: engleski)