Википедија

Korisnik:PNatalija/pesak

Karl Kaucki (1854-1938), češko-austrijski filozof, novinar i marksistički teoretičar.

Ultra-imperijalizam uredi

Ultra-imperijalizam, ili kako se povremeno naziva hiperimperijalizam i ranije [super-imperijalizam], je potencijalna, relativno mirna faza kapitalizma, sa značenjem „posle“ ili „iznad“ imperijalizma. Tako je uglavnom opisivao [Karl Kaucki]. "Post-imperijalizam" se ponekad koristi kao sinonim za „ultra-imperijalizam“, iako ono može imati različita značenja.

Poreklo pojma uredi

Predlog mogućeg „ultra-imperijalizma“ se obično pripisuje Karl Kauckiju, koji je vodeći teoretičar Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD) u eri Nemačkog carstva. Kaucki je ovaj termin skovao 1914. godine, ali je već nekoliko puta spekulisao o ovom pitanju još 1912. godine. Smatrao je da u polju međunarodnih odnosa „stadijum [pristupi], u kojima će konkurencija između država biti onemogućena od strane njihovih kartel odnosa“.[1] Koncept Kauckijevog ultra-imperijalizma je oblikovao ideju kartela, koju je sačinila država, radi svrhe međunarodne politike.

Osnovna ideja mogućeg pomirenja imperijalizma, zapravo baš i ne potiče od Kauckija. Britanska levica, ekonomista i kritičar imperijalizma [Džon Atkinson Hobson], je 1902. godine pisao u sličnom kontekstu o potencijalnom „inter-imperijalizmu“, koji bi mogao biti ustanovljen „kombinacijom“ velikih sila („kombinacija“ ili „kombinovati“ se koristilo kako bi se označile kartele).[2] Karl Libkneht je, 1907. godine, u svojoj brošuri Militarizam i antimilitarizam, formulisao da je „nadzor svih stvarnih i potencijalnih kolonija između kolonijalnih sila, takoreći [...] onemogućavanje kolonijalnog rivaliteta među državama [koja mogu naći mesto u budućnosti], jer je u izvesnoj meri došlo do privatnog nadmetanja među kapitalističkim preduzetnicima u kartelama i poverenju“.[3] - Uoči Prvog svetskog rata, ovi miroljubivi socijal-demokrati i liberalisti u Evropi, su se ponadali da će velike sile - počevši od Britanske i Nemačke imperije - hteti da se ujedine u ″kartel-države″ (eng. [State cartel theory]) ili „kombinaciju“ država koje bi uređivale, odn. organizovale, i izmirivale rivale.[4]

 
[Die Neue Zeit] (1883 naslovna)

Kauckijevi iskazi 1914. godine uredi

Kaucki je 1914. godine objavio članak o imperijalizmu, koji je zatim bio preveden na engleski a potom i objavljen u Sjedinjenim Američkim državama [SAD]. U njima je argumentovao, da možda ipak postoji izlaz iz strašnih ratova između imperijalističkih sila, i to rešenje koje se danas naziva „Ultra-imperijalizam“ ili „super-imperijalizam“.[5]

Kaucki je ovu misao rasvetlio u septembarskom izdanju nemačkih novina [Die Neue Zeit] 1914. godine. On je opisao trenutnu fazu kapitalizma kao imperijalizma. U marksističkim teorijama, imperijalizam se sastoji od kapitalističkih država koje i previše eksploatišu radne snage u agrarnim područjima da bi povećali produktivnost i imperijalističke nacije i njihovog tržišta. Međutim, imperijalizam je od kapitalističkih država zahtevao i da uvedu i protekcionizam tj. zaštitne mere i da svoje imperije vojno brane. Verovao je da je ovo bio krajnji uzrok Prvog svetskog rata.[6]

Kaucki je istakao da su pre rata, dok je industrijska akumulacija nastavila, izvozi opali, kao rezultat težnje industrije da se razviju van srazmerno poljoprivredi. On je istakao da bi rastući nacionalizam u više industrijski razvijenim kolonijama zahtevao, odn. primorao na nužni nastavak trke u naoružanju i posle rata, i da će se, ukoliko se to dogodi, ekonomska stagnacija pogoršati.[7]

Sa Kauckijevog gledišta, jedini način na koji bi kapitalisti bili u stanju da održe osnovni sistem, izbegavajući te stagnacije, bi bio da najbogatije nacije oforme „kartel“, u istom maniru kao što su banke sarađivale, pristajući da ograniče svoju konkurenciju i da se odreknu svoje trke u naoružanju, kako bi održali svoja izvozna tržišta i sisteme super eksploatacije. Na taj način, on je postavio da rat i militarizam nisu bile osnovne karakteristike kapitalizma, i da je miran kapitalizam bio moguć.


 
Lenjinovo delo [Imperijalizam, Najviši stadijum kapitalizma] (1917)

Lenjinove kritike uredi

Vladimir Lenjin se nije slagao sa Kauckijevim pristupom. Nikolaj Buharin se u uvodu, u svom delu Imperijalizam i Svetska Ekonomija napisanom 1916. godine, slaže da se „apstraktno može razmišljati o takvoj fazi. U praksi, međutim, onaj ko se odriče teških poslova na dan u ime snova o lakim zadacima u budućnosti, postaje oportunista."[8]

Lenjin je razvio Buharinovu teoriju o imperijalizmu, a njegovi argumenti su oformili jezgro svog rada [Imperijalizam: Najviši stadijum kapitalizma]. Napisao je da Kauckijeva teorija pretpostavlja da „pravilo finansijskog kapitala slabi neravnomernosti i kontradikcije svojstvene u svetskoj ekonomiji, dok ih u stvarnosti povećava“. Lenjin daje primere razlika u međunarodnoj ekonomiji i razmatra kako bi se oni mogli razvijati čak i po sistemu ultra-imperijalizma. On pita, pod preovlađujućem sistemu, „koja sredstva osim rata mogu postojati u kapitalizmu kako bi savladali nesklad između razvoja proizvodnih snaga i akumulaciju kapitala s jedne strane, i podelu kolonija i sfere uticaja za finansije kapitala sa druge strane?“[9]

Nedavne pozicije o ideji imperijalizma uredi

Neki marksisti su istakli sličnosti između saradnje kapitalističkih država tokom Hladnog rata i ultra-imperijalizma.[10]

Martin Tomas, Radnik Slobode (eng. [Alliance for Workers' Liberty])[11], tvrdi da se „od kolapsa Staljinovog bloka 1989-1991, ultra-imperijalizam proširio tako da pokriva skoro celu planetu“, ali da je to, „umesto da bude oštro polarizovan svet industrijskih država s jedne strane, i agrarnih država sa druge, udruživanje industrijskih država kako bi silom sačuvali agrarne države; veoma neravnopravan raznovrstan sistem, uz političku nezavisnost za bivše kolonije, hitro permutovane nove međunarodne divizije, tj. podele rada, i mnogo siromašnijih država izvozeći uglavnom proizvedena dobra.“[12]

Drugi komentatori su istakli sličnost između teorije imperije [Mišel Harda] i [Antonia Negra] sa Kauckijevom teorijom, iako su sami autori tvrdili da je njihova teorija osnovana u lenjinizmu.

Protivnici teorije ultra-imperijalizma tvrde da, kakve god sličnosti da su možda postojale tokom Hladnog rata, nakon njegovog kraja, među-kapitalistička konkurencija je imala tendenciju da se poveća.[13]

Povezane teorije uredi

Kartel-državne teorije - novi koncept u polju teorija Međunarodnih odnosa - su kao osnovnu zamisao uzele Kauckijev ultra-imperijalizam.

Pogledati uredi

Reference uredi

  1. ^ Karl Kautsky, Der erste Mai und der Kampf gegen den Militarismus, Neue Zeit 30 (1912), Vol. 2, p. 107-108 (prevedeno sa engleskog).
  2. ^ John A. Hobson: Imperialism, London 1902, 311.
  3. ^ Karl Liebknecht: Schriften. Vol. 1., Berlin 1958, p. 269-270 (prevedeno sa engleskog).
  4. ^ Holm A. Leonhardt, Zur Geschichte der Ultraimperialismus-Theorie 1902–1930. Die Ideengeschichte einer frühen Theorie der politischen Globalisierung [On the History of Ultra-Imperialism Theory 1902–1930], Institute of History, Hildesheim Universität (Germany)
  5. ^ Karl Kautsky, Der Imperialismus, u: Die Neue Zeit. 32 (1914), Vol. 2, p. 908–922; Karl Kautsky: Imperijalizam i rat, u: Međunarodni socijalistički prikaz, 15 (1914).
  6. ^ name="Kautsky">Karl Kautsky, Ultra-imperialism
  7. ^ name="Kautsky"
  8. ^ Lenjinovo upoznavanje sa Nikolajem Buharinom, Imperialism and the World Economy.
  9. ^ Lenjin, Imperialism: The Highest Stage of Capitalism.
  10. ^ name="WSWS">Lenin, Kautsky and "ultra-imperialism", [World Socialist Web Site].
  11. ^ "Ultra-imperialism": a debate, [Workers Liberty].
  12. ^ Martin Thomas, Introduction to Kautsky's "Ultra-imperialism", [Workers Liberty].
  13. ^ Juan Chingo and Gustavo Dunga, Empire or Imperialism?, Fourth International - Trotskyist Fraction.

Literatura uredi

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Корисник:PNatalija/песак&oldid=23218075”