Kornat je ostrvo u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Najveće je ostrvo Kornatskog arhipelaga, a nalazi se zapadno od ostrva Žut i jugozapadno od Dugog otoka, od kojeg ga dijeli veći broj manjih ostrvaca ispred ulaza u zaliv Telašćica. Ostrvo je dugo 25,2 km, a široko je do 2,5 km. Površina ostrva iznosi 52,44 km²,[1] dok dužina obalske linije iznosi 68,787 km.[1] Najviši vrh — Vrh Meteline je visok 225 m. Građen je od krečnjaka i dolomita kredne starosti, kao i krečnjaka eocenske starosti.[2] Dna manjih „polja“ i uvala ispunjava crvenica, tzv. terra rosa, koja je vrlo plodno tlo, pa su takve površine pod maslinjacima i voćnjacima.[3] Kornat se nalazi u zoni VI i VII stupnja seizmičnosti po MCS skali.[3] Na Kornatu postoji izvor vode, ali je malog kapaciteta, voda je zaslanjena i za vrijeme suša presušuje.[3]

Položaj ostrva

Prema nalazu kamene sjekire u polju Zejkovci, prvi tragovi ljudi datiraju iz neolita.[4] Prva potvrđena kolonizacija ostrva datira iz vremena Ilira, a danas se na ostrvu mogu vidjeti ostaci njihovih četvorouglih boravišta, gradina i gomila.[4] Ostrvo se u 14. vijeku nazivao Insula Scante Marie, a od 17. vijeka se ustalilo ime Coronat (Kornat). Na ostrvu nema većeg naselja. Prilikom poslednjeg popisa stanovništva 2001. na ostrvu je popisano 7 stanovnika. Administrativno pripada opštini Murter-Kornati u Šibensko-kninskoj županiji i preko 90% ostrva je u privatnom vlasništvu Murterana.[4]

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi