Ksenoglasija ili ksenoglosi[1][2] je navodno paranormalna pojava u kojoj osoba navodno može da govori, piše ili razume strani jezik kojim inače ne govori.. Termin potiče od starogrčkog xenos ( ξένος), „stranac“ i glōssa ( γλῶσσα), „jezik“.[3] Termin je prvi upotrebio francuski parapsiholog Šarl Riše 1905. godine. Navodi o ksenoglosiji nalaze se u Novom zavetu, a savremene tvrdnje su izneli parapsiholozi i istraživači reinkarnacije kao što je Ijan Stivenson. Izražene su sumnje da je ksenoglosija stvarni fenomen i ne postoje naučno prihvatljivi dokazi koji podržavaju bilo koji od navodnih primera ksenoglosija.[4][5]

Francuski parapsiholog Šarl Rober Riše skovao je termin ksenoglosija 1905. godine.

Razlikuju se dve vrste ksenoglosije. Recitativna ksenoglosija je nerazumljiva upotreba neusvojenog jezika, dok se responzivna ksenoglosija odnosi na sposobnost da se razumljivo koristi nenaučeni jezik kao da ga osoba govori.[6]

Hrišćanstvo uredi

Ovaj fenomen se pominje u Delima Apostolskim, glava 2, kada su prvi učenici Isusa Hrista, okupljeni, njih sto dvadeset, i ognjeni jezici sleteli na svakog od njih.[7][8] Nekoliko izveštaja o čudesnim sposobnostima pojedinih ljudi da čitaju, pišu, govore ili razumeju strani jezik, kao što se pominje u Bibliji, je navođeno u sličnim navodima hrišćansa u srednjem veku.[9] Slične tvrdnje izneli su i neki pentekostalni teolozi 1901.[10]

Spiritualizam uredi

Tvrdnje o medijumima koji govore strane jezike iznosili su duhovnici u 19. veku. Novije tvrdnje o ksenoglosiji potiču od istraživača reinkarnacije koji su tvrdili da su pojedinci bili u stanju da se prisete jezika koji su govorili u prošlom životu.[5] Tvrdi se da se ksenoglosija pojavljuje tokom egzorcizma.[11]

Objašnjenje uredi

Većina slučajeva recitativne ksenoglose tumači se kao primeri kriptomnezije, gde sećanja na jezik stečena ranije u životu ponovo ulaze u svest pod određenim izuzetnim okolnostima.[12][13]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Cf. analogously pronounced entry xenophobia in Jones, Daniel (2003) [1917], Peter Roach; James Hartmann; Jane Setter, ur., English Pronouncing Dictionary, Cambridge: Cambridge University Press, ISBN 3125396832 
  2. ^ „xenoglossia”. Dictionary.com Unabridged. Random House. 
  3. ^ γλῶσσα, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, on Perseus
  4. ^ Zusne, Leonard; Jones, Warren. (1989). Anomalistic Psychology: A Study of Magical Thinking. Lawrence Erlbaum Associates. pp. 145–146. ISBN 978-0805805079
  5. ^ a b Melton, J. Gordon (1. 1. 2007), The Encyclopedia of Religious Phenomena, Visible Ink Press, str. 359—, ISBN 978-1578592098 
  6. ^ Matlock, James G. (2019-06-15). Signs of Reincarnation: Exploring Beliefs, Cases, and Theory (na jeziku: engleski). Rowman & Littlefield. ISBN 978-1538124802. 
  7. ^ Mal Couch, A Bible Handbook to the Acts of the Apostles, Kregel Academic, USA, 1999, p. 38
  8. ^ Bill Lockwood, 'Gift of tongues' involved speaking foreign languages, timesrecordnews.com, USA, December 10, 2016
  9. ^ Christine F. Cooper-Rompato (2011), The Gift of Tongues: Women's Xenoglossia in the Later Middle Ages, Penn State Press, str. 1-2, ISBN 978-0271036151 
  10. ^ Craig S. Keener, Spirit Hermeneutics, Wm. B. Eerdmans Publishing, USA, 2016, p. 64
  11. ^ Florian Loisy (12. 9. 2022). „"Esprit de mort, sors de cette femme": des séances d'exorcisme à Paris pour "délivrer" des personnes en détresse”. Le Parisien. 
  12. ^ Research, American Society for Psychical (1973). Proceedings of the American Society for Psychical Research (na jeziku: engleski). H.B. Turner. 
  13. ^ Draaisma, D. (2015-01-01). Forgetting: Myths, Perils and Compensations (na jeziku: engleski). Yale University Press. ISBN 978-0300207286. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi