Kupa (ili konus) je geometrijsko telo. Može se definisati kao geometrijsko mesto tačaka koje čini sve duži između elipse, koja se nalazi u jednoj ravni, i tačke, koja se nalazi izvan te ravni. Ova elipsa se još naziva baza kupe, a tačka njeno teme.

Prava (levo) i kosa kružna kupa (desno)

Prava koja prolazi kroz teme i centar baze kupe se naziva njenom osom. Ukoliko je ova prava i normalna na bazu kupe, kupa se naziva pravom. U suprotnom se radi o kosoj kupi.

Rastojanje između temena kupe, i njegove projekcije na ravan baze kupe se naziva visinom kupe.

Svaka duž koja spaja teme i neku od ivičnih tačaka baze se naziva izvodnicom kupe. Kod prave kupe sve izvodnice imaju jednaku dužinu dok kod kose kupe postoje najviše dve izvodnice sa istom dužinom.

Primer:

Odrediti poluprečnik prave kupe, ako visina kupe iznosi 8 cm, a izvodnica 10 cm.

Rešenje:

Prema Pitagorinoj teoremi za pravu kupu važi:

Površina kupe uredi

Površina kupe se uvek računa kao zbir površina njenog omotača i njene baze. Omotač kupe je skup svih duži koje spajaju teme kupe sa ivicom osnovice kupe. U slučaju da je baza krug, njegova ivica bi bila kružnica.

Površina prave kružne kupe uredi

Razmotavanjem omotača prave kupe se može ustanoviti da se radi o odsečku kruga, koji za poluprečnik ima dužinu s izvodnice kupe. Pokriveni ugao se prema punom krugu (tj. ) odnosi kao obim baze kupe prema obimu kruga sa poluprečnikom s, što bi dalo sledeći izraz:

 

 
kružni isječak

Isti rezultat možemo dobiti i na sljedeći način.

Razmotavanjem omotača prave kupe dobija se isječak kruga poluprečnika s sa centralnim uglom θ. Kada je centralni ugao u radijanima, površina i dužina luka kružnog isječka su

 

Smotan u kupu, luk isječka postaje kružnica obima 2, pa imamo

 

što uvrštavanjem u izraz za površinu kružnog isječka daje

 

Površina baze je površina kruga poluprečnika r, što iznosi Pb = r²π. Zbir ove dve vrednosti daje površinu kupe:

 

Primjer 1. Odrediti površinu prave kupe ako je površina njenog omotača   , a dužina poluprečnika 3 cm.

Rješenje: Površina prave kupe je jednaka zbiru površine baze i površine omotača:

 

Primjer 2. Visina prave kupe je h. Naći površinu kupe, ako je njen omotač u razvijenom obliku kružni isječak sa centralnim uglom θ = 120°.

Rješenje: Dati centralni ugao izražen u radijanima je

 

Dužina luka isječka i obim baze kupe su jednaki, tj.

 

Pitagorina teorema dalje daje

 
 
 

te je

 

Inače, površina kružnog isječka poluprečnika s, ovdje omotača (Po) kupe, i površina baze (Pb) kupe su

 

Pa je površina kupe u ovom primeru:

 
 
 

Zapremina kupe uredi

Zapremina kupe se uvek može predstaviti kao trećina proizvoda površine njene baze sa rastojanjem temena od ravni u kome se nalazi baza. Ovo rastojanje se još zove i visina kupe.

 

Primer može biti kružna kupa kod koje je Pb = r²π. Iz prethodnog izraza sledi da je zapremina ove kupe:

 

Zapremina kose i prave eliptične kupe se razlikuje samo u bazi:

 

Primjer. Površina prave kupe je P. Izvodnica je nagnuta prema ravni osnove pod uglom φ. Izračunati zapreminu kupe.

Rješenje: Poluprečnik baze kupe i visina kupe izraženi pomoću izvodnice i ugla nagiba su

 

Površina i zapremina kupe, izražene na isti način su

 
 

Iz prve jednakosti izrazimo s i uvrstimo u drugu

 

Spoljašnje veze uredi