Larsa
Larsa je bio grad-država u drevnoj Mesopotamiji na oko 25 km jugoistočno od Uruka. Nastao je izdvajanjem iz Sumersko-akadskog carstva. Pored Isina, Larsa je bila najjača država u južnoj Mesopotamiji u periodu između postojanja Sumerske renesanse i Starog vavilonskog carstva. Osvojio ju je vavilonski car Hamurabi.
Istorija uredi
Grad-država Larsa nastala je odvajanjem od Sumersko-akadskog carstva u vreme njegovog poslednjeg vladara Ibi-Sina. Vođa Amorita, Naplanum, je oko 2025. godine p. n. e. uspostavio svoju dinastiju sa centrom u gradu Larsi sledeći primer Išbi-Era, vladara Isina. Već u "plaču o stradanju Ura" sastavljenom neposredno nakon pada Ura pod Elamce, vidi se da je Larsa kontrolisala teritorije gradova: Lagaš, Uma, Larka, Keš. Kralj Gungunum vodio je sukobe sa Isinom o čemu je ostavio više podataka. On je obnovio trgovačke veze sa narodima u dolini reke Ind i 1915. godine p. n. e. razorio grad Malgium kod Tigra približavajući se Elamu i Suzi. U vreme njegovog naslednika Abisariha, isinski vladari su nakratko vladali Larsom.
Naslednik Abisariha bio je Sumu-El, pripadnik sutejsko-amoritskih plemena. U periodu od 1900. do 1850. godine p. n. e. uspostavljene su nezavisne države-gradovi sa sutejsko-amoritskim dinastijama: Sipar, Kiš, Kisura, Šurupak, Vavilon, Marad, Tutub, a osamostalio se i Uruk. Države nisu obuhvatale velike teritorije jer su paralelno sa njima postojale mnogo moćnije države: Isin, Larsa, Ešnuna.
Sveštenici Nipura sastavili su brojne himne Sumu-Elu i njegovom nasledniku Nur-Adadu. U vreme Nur-Adada dogodilo se katastrofalno izlivanje Eufrata i Tigra koje je promenilo tokove reka. To je prouzrokovalo štete u brojnim velikim gradovima. U periodu vladavine istok kralja u Uruku nastaje nezavisna država. Osnovao ju je Sinkašid, vođa amoritskog plemena Amanum.
Naslednik Nur-Adada bio je kralj Sinidin (1849-1843) koji je nastavio očeve pohode ka Vavilonu i Ešnuni. U vreme vladavine njegovih naslednika Sinaeriba i Sinikiša počinje slabljenje države Larse. Nakon smrti Sinikiša izvršen je prevrat i na presto dolazi Cili-Adad. Nosio je titulu "car". Elam, Vavilon i Isin sklapaju savez protiv Larse. Tada se gubi trag Cili-Adadu, a na presto dolazi sin elamskog vladara Kudurmabuga, Varad-Sin, koji je još uvek bio maloletan. Varad-Sin umire od bolesti, a Kudurmabug na presto postavlja svog drugog sina - Rim-Sina I. Protiv Rim-Sina je 1809. godine p. n. e. formirana koalicija država Uruka, Isina, Vavilona i Rapikuma. On ih je sve porazio i zarobio uručkog kralja. U savezu sa Vavilonom, Rim-Sin 1794. godine p. n. e. osvaja Isin čime je prestala postojati I dinastija Isina.
Rim-Sin je vladavinu nastavio podižući hramove. U međuvremenu je vavilonski car Hamurabi naglo ojačao. Godine 1763. p. n. e. uspeva da pobedi Rim-Sina I i zauzme Larsu, a kako je ona od 1794. godine p. n. e. vladala i Isinom, Hamurabi je ovladao čitavom južnom Mesopotamijom.
Vladari Larse uredi
| Vladar | Vladavina | Komentar |
|---|---|---|
| Naplanum | oko 1961—1940. p. n. e. (Kratka hronologija) | Osnivač dinastije |
| Emikum | oko 1940—1912. p. n. e. | |
| Samium | oko 1912—1877. p. n. e. | |
| Zabaija | oko 1877—1868. p. n. e. | |
| Gungunum | oko 1868—1841. p. n. e. | |
| Abisarih | oko 1841—1830. p. n. e. | |
| Sumu-El | oko 1830—1801. p. n. e. | |
| Nur-Adad | oko 1801—1785. p. n. e. | |
| Sinidin | oko 1785—1778. p. n. e. | Nur-Adadov sin |
| Sinaerib | oko 1778—1776. p. n. e. | |
| Sinikiš | oko 1776—1771. p. n. e. | Savremenik Zambije od Isina |
| Cili-Adad | oko 1771—1770. p. n. e. | |
| Varad-Sin | oko 1770—1758. p. n. e. | sin Kudurmabuga |
| Rim-Sin I | oko 1758—1699. p. n. e. | sin Kudurmabuga |
| Hamurabi | oko 1699—1686. p. n. e. | Pod vavilonskom vlašću |
| Šamsu-Iluna | oko 1686—1678. p. n. e. | Pod vavilonskom vlašću |
| Rim-Sin II | oko 1678—1674. p. n. e. | Poginuo u ustanku protiv Vavilona |
Vidi još uredi
Izvori uredi
- Istorija starog veka 1 - dr Momir Jović (98-100)
- Kurt, Ameli (2012). Stari istok. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. ISBN 978-8617180872.
