Leskovik je staro, verovatno još u predturskom periodu formirano selo, premda ga raniji turski popisi s kraja 15. veka ne spominju. Popis iz 1564. godine ga, međutim, evidentira kao selo s više od 20 domova. Kasnije se podaci o Leskoviku gube da bi bio spomenut 1841. godine u vezi sa protivturskim ustankom, tzv. niškom bunom, kada je bio spaljen. Za obnovu je dobio pomoć u iznosu 250 groša.
Pre oslobođenja od Turaka, kao i posle oslobođenja za jedan duži period vremena, Leskovik je sa Cerjem bio najjače stočarsko i šumsko (gorosečko) selo na potesu od Popove glave (534 m) do Kalafata (837 m). Osim svojih, ovčari Leskovika su tokom leta čuvali ovce i domaćinstava iz potplaninskih sela. Krajem 19. veka (1895) bio je malo selo sa 21 domaćinstvom i 182 stanovnika, a 1930. godine u njemu je živelo 38 domaćinstava i 254 stanovnika.
S raspadom porodičnih zadruga, koje su se očuvale do prvih decenija 20. veka, započeo je proces bržeg usitnjavanja seoskog poseda. Od 1960. godine nastupile su značajnije tendencije iseljavanja radno sposobnog stanovništva i zastarevanje sela. Istovremeno, većina odseljenih i dalje je zadržavala svoje posede u Leskoviku, razvijajući time mešovitu privredu. Godine 1971. u Leskoviku su živela 44 poljoprivredna, 47 mešovitih i jedno nepoljoprivredno domaćinstvo.
Do Leskovika se može doći prigradskom linijom 30 PAS Niš - Gornji Komren - Hum - Rujnik - Leskovik.
U naselju Leskovik živi 217 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 47,9 godina (48,4 kod muškaraca i 47,4 kod žena). U naselju ima 75 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,69.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2] |
|
|
| |
|
Srbi |
|
300 |
100,0% |
nepoznato |
|
0 |
0,0% |
Stanovništvo prema polu i starosti[3]
|
|
m |
| |
|
? |
3 |
|
|
1 |
80+ |
1 |
|
|
3 |
75—79 |
3 |
|
|
6 |
70—74 |
7 |
|
|
11 |
65—69 |
14 |
|
|
13 |
60—64 |
16 |
|
|
18 |
55—59 |
9 |
|
|
10 |
50—54 |
13 |
|
|
7 |
45—49 |
16 |
|
|
11 |
40—44 |
12 |
|
|
3 |
35—39 |
19 |
|
|
8 |
30—34 |
9 |
|
|
2 |
25—29 |
10 |
|
|
8 |
20—24 |
7 |
|
|
9 |
15—19 |
7 |
|
|
10 |
10—14 |
6 |
|
|
1 |
5—9 |
8 |
|
|
6 |
0—4 |
4 |
|
|
9 |
Prosek : |
43,3 |
|
|
45,5 |
|
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
- Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 85.