Лет изнад кукавичјег гнезда (roman)

Let iznad kukavičjeg gnezda (engl. One Flew Over the Cuckoo's Nest) je roman Ken Kizija napisan 1963. godine. Radnja romana smeštena je u Oregonu, u psihijatrijskoj bolnici. Priča se bavi odnosom između medicskog osoblja i pacijenta u bolnicama tog vremena i služi kao velika kritika psihijtrijske prakse uopšte. Po ugledu na ovu knjigu postoji brodvejska predstava Let iznad kukavičjeg gnezda koju je napisao Dejl Vaserman. Više je poznat istpoimeni film iz 1975. godine Let iznad kukavičjeg gnezda kog je režirao Miloš Forman. Film je osvojio 5 oskara.[1]

Let iznad kukavičjeg gnezda
AutorKen Kizi
ZemljaSjedinjene Američke Države
Jezikengleski
Žanr / vrsta delaPsihološka fikcija
Izdavanje
Izdavanje2. фебруара 1962.
Broj stranica320

Časopis Tajm uvrstio je roman na listu „100 najboljih romana na engleskom jeziku od 1923. do 2005.“. 2003. godine knjiga se našla na BBS-jevoj listi 200 najvoljenijih romana u Ujedinjenom Kraljevstvu.[2]

Radnja uredi

Narator priče je „Šef“ Bromden, džinovski, a poslušan pacijent polu-indijanskog porekla u psihijatrijskoj bolnici, u Oregonu. On se predstavlja gluv i nem tako da ne komunicira aktivno sa pacijentima. Bromdenova priča se uglavnom fokusira na radnje buntovnika Rendla Patrika Makmarfija, koji glumi ludilo kako bi izbegao zatvorsku kaznu zbog tuča, kockanja i seksulanog odnosa sa maloletnicom. Glavna medicinska sestra Mildred Račed, vlada odeljenjem sa apsolutnim autoritetom i bez medicinskog nadzora. Pomažu joj dežurni redari i pomoćnici lekara i medicinse sestre.

Makmarfi neprestano dovodi u pitanje autoritet medicinske sestre Račed i narušava rutinu odeljenja, što dovodi do beskrajne borbe za moć između zatvorenika i medicinske sestre. Vodi sto za kartanje, vodi košarkaški tim odeljenja, komentariše lik medicinske sestre Račed, podstiče ostale pacijente da glasaju o gledanju Svetske serije na televiziji i organizuje ribolov na dubokom moru sa prostitutkama. Nakon što je tvrdio da je u stanju da podigne tešku kontrolnu tablu u ugašenoj sobi za hidroterapiju (koja se naziva "soba sa kadom"), a kad mu to nije uspelo, njegov odgovor - "Ali barem sam pokušao." - daje muškarcima snagu da pokušaju se izboriti za sebe, umesto da dozvole da medicinska sestra Račed drži kontrolu nad svim aspektima njihovih života. Šef se otvara Makmarfiju, otkrivajući kasno jedne noći da može da govori i čuje. Zbog ribolova na moru koje su organizovali Makmarfi i Šef, njih dvojica bivaju poslati na terapiju elektrošokovima, ali takva kazna ne sprečava Makmarfijevo buntovničko ponašanje.

Jedne noći, nakon podmićivanja noćnog redara, Makmarfi švercuje dve devojke prostitutke sa likerima na odeljenje i upada u apoteku i krade neimenovane psihijatrijske lekove. Makmarfi, primetivši na ribolovu da je Bili Bibit, plašljiv momak koji muca i ima malo iskustva sa ženama, bio zaljubljen u prostitutku po imenu Kendi, prevashodno je priredio taj događaj kako bi Bili mogao izgubiti nevinost. Takođe se Makmarfi pobrinuo da on i drugi pacijenti naprave nesankcionisanu žurku unutar bolnice. Plan je bio da nakon žurke rano ujutru Makmarfi pobegne iz bolnice pre početka jutarnje smene. Umesto toga on i ostali pacijenti su zaspali u alkoholisanom stanju, a jutarnje osoblje otkriva odeljenje u potpunom neredu. Medicinska sestra Račed pronalazi Bilija i prostitutku Kendi u krevetu zagrljene, delimično odevene, i opominje ga. Bili prvi put ne oseća strah i razgovara sa sestrom Račed bez bilo kakvog mucanja.. Račed hladnim i smirenim tonom govori Biliju kako je brine kako će njegova majka reagovati kad joj bude prenela šta je videla. Bili ima nervni slom i sav psihički napredak koji je postagao se gubi. Sestra ga ostavlja samog u lekarskoj ordinaciji, nakon čega on izvršava samoubistvo prerežući sebi grlo . Medicinska sestra Račed okrivljuje Makmarfija za Bilijevu smrt. MakMurfi napada Rečed, pokušavajući da je zadavi rukama. Makmarfi biva fizički neosposobljen i premešten na drugo odeljenje.

Nakon nedelju dana sestra Račed se vraća na posao, sa još uvek vidnim povredama koje je dobila od Makmarfija. U međuvremenu većina pacijenata biva ili prmešteno na drugo odeljenje ili su se odjavili iz bolnice. Iako je na poslu Račed nije u stanju da priča i ne može kao nekada opominjati pacijnete kojih je svakako malo ostalo. Bromden, Martini jedini pacijenti, bliski Makmarfiju, koji su ostali na odeljenju. U isto vreme Makmarfi je vraćen na odeljenje. Na njemu je izvršena lobotomija pri čemu je izgubio sve svoje karakterne osobine i leži tiho i nepomično. Šef iz samilosti guši Makmarfija jastukom tokom noći, pre nego što je podigao kontrolnu tablu sobe za kadu koju Makmarfi nije mogao ranije podići, bacivši je kroz prozor i pobegavši iz bolnice.

Naziv knjige uredi

Naziv knjige (One Flew Over the Cuckoo's Nest) potiče od dečije pesme:

Vintery, mintery, cutery, corn,
Apple seed and apple thorn,
Wire, briar, limber lock
Three geese in a flock
One flew East
One flew West
And one flew over the cuckoo's nest.

Likovi uredi

Glavni likovi uredi

  • Rendal Patrik Makmarfi : Glavni lik romana. Smešten je u psihijatrijskoj bolnici, pravi se lud kako bi izbegao zatvorsku kaznu. Drugi pacijneti se ugledaju na njega i on podstiče da se bore za svoje živote. Osumnjičen je za seks sa maloletnicom. Njegovo prisutvo i buntovnički duh pokreće ostale pacijente bolnice da se probude i izbore za sebe. Njeggov najveći neprijatelj je glavna sestraMildred Račed koja nepodnosi na koji način se Makmarfi ophodi prema njenom autoritetom. Nakon noćne žurke i smrti Bilija Bibita u naletu besa davi sestru Račed zbog čega na kraju nad njim biva izvršena lobotomija.
  • Šef Bromden : Narator priče, krupan, ali poslušni čovek indijanskog porekla za kog se misli da je gluv i nem,ali zna mnoge tajne na odeljenju. U bolnici je još od Drugog svetskog rata. U toku priče jedino se poverava Makmarfiju. Na kraju priče iz milosti i poštovanju prema Makmarfiju koji je zbog lobotomije ostao u vegatativnom stanju, guši ga jastukom. Na kraju podže kontrolnu tablu iz sobe za kadu, baca je kroz prozor i beži zauvek iz bolnice
  • Bili Bibit : Plašljiv momak koji muca sa niskim samopouzdanjem. Ima simpatije svih pacijenata naročito Makmarfija. Stalno biva ucenjivan od strane glavne sestre da će ako ne radi kako ona kaže obavestiće o tome njegovu majku. Posle noćne žurke u blonici saznaje se da je Bobi izgubio nevinost sa prostitutkom i tako dobija samopouzdanje koje nije imao. Njegova sreća je bila kratka zato što mu je sestra Račed rekla da će o tome obavestiti njegovu majku. Bili ima nervni slom i izvršava samoubistvo prerežući sebi vrat.
  • Mildred Račed : Glavna sestra u psihijatrijskog bolnici, koja ima gotovo potpunu kontrolu nad onima koji su u njoj, uključujući i njene podređene. Neće oklevati da svojim pacijentima ograniči pristup lekovima, pogodnostima i osnovnim ljudskim potrebama ako to odgovara njenim manipulativnim hirovima. Makmarfijevo zabavno i buntovno prisustvo u bolnici predstavlja neprestani problem, jer ni pretnje ni kazna ni šok terapija neće zaustaviti ni njega ni pacijente pod njegovim uticajem. Na kraju, nakon što je MakMerfi u naletu besa gotovo uguši do smrti, medicinska sestra Račed ga šalje na lobotomiju. Na kraju sa povređenim vratom i oslabljenog govora što je čini nesposobnom da zastraši svoje pacijente, podređene i nadređene.

Sporedni likovi uredi

  • „Crni momci” Vošington, Vilijams i Voren : Trojica crnaca koji rade kao pomoćnici na odeljenju. Vilijams je niskog rasta, navodno mu je rast zakržljao nakon što je video kako su njegovu majku silovali belci. Načelnik kaže da ih je medicinska sestra angažovala zbog njihove sadističke prirode.
  • Doktor Džon Spivi : Doktor na odeljenju. Medicinska sestra Račed oterala je druge doktore, ali je zadržala Spivija jer je on uvek radio kako je ona htela. Priča se da mu medicinska sestra preti da će ga prikazati kao narkomana ako joj se suprotstavi.
  • Japanska midicniska sestra : Sestra koja brine o agresivnim i onesposobljenim pacijentima. Za razliku od sestre Račed ona je fina i ljubazna prema pacijentima.
  • Dejl Harding : Nezvanični vođa pacijenata pre dolaska Makmarfija, on je pametan, lep čovek koji se stidi svoje potisnute homoseksualnosti.
  • Džordž Sorenson : Pacijent sa mizofobijom. Dane provodi perući ruke na česmi. Makmarfi ga ubeđuje da bude vođa ribolova koji je organizovan za pacijente nakon što je saznao da je Džordž bio kapetan broda za vreme Drugog svetskog rata.
  • Čarli Čezvik : Glasni pacijent koji stalno traži promene na odeljenju, ali iz straha prema sestri Račed nema hrabrosti da iznese svoje mišljenje. Makmarfi mu pomaže da nađe hrabrosti i govori u njegovo ime. U jednom trenutku Makmarfi spušta loptu saznavši da za njegov opstanak u bolnici odlučuje sestra Račed. Kao posledica ovoga Čarli izvršava samoubistvo udavivši se u bazenu na odeljenju misleći kako će zauvek ostati na odeljenju.

Istorija dela uredi

Let iznad kukavičjeg gnezda je napisana 1959, a objavljena je 1962. godine u sred dešavanja vezanih za Pokret za građanska prava.[3] Ta dešavanja dovela su do promene shvatanja u psihologiji i psihijatriji u Americi. Tokom šezdesetih godina prošlog veka u svetu se krenulo ka procesu deinstitucionalizacije.[4] Roman je direktan proizvod Kejsijevog života dok je radio u noćnoj smeni kao redar u ustanovi za mentalno zdravlje u Menlo Parku u Kaliforniji.[5] Ne samo da je razgovarao sa pacijentima i bio svedok rada ustanove, takođe je dobrovoljno uzimao psihoaktivne droge, uključujući meskalin i LSD, kao deo projekta MKUltra.[6]

Pored toga, LSD je uzimao rekreativno. Zalagao se za upotrebu droga kao put ka individualnoj slobodi.[6] Šezdesetih godina se smatralo da LSD nudi najbolji pristup ljudskom umu. Rečeno je da se iskustva svakog pojedinca razlikuju; emocije i iskustva kretala su se od transformacija u druge oblike života, religioznih iskustva i eksteremne empatije.[7]

Roman se neprestano poziva na različite autoritete koji kontrolišu pojedince suptilnim i prinudnim metodama. Pripovedač romana, Šef, u svom umu kombinuje ove autoritete, nazivajući ih „Kombinatom“ u odnosu na mehanički način na koji oni manipulišu i obrađuju pojedince. Autoritet Kombinats najčešće je predstavljen u liku medicinske sestre Račed koja kontroliše pacijente mentalnog odeljenja kombinacijom nagrade i suptilne sramote.[8] Iako ona obično ne pribegava konvencionalno oštroj disciplini, njeni postupci se prikazuju kao podmukliji i hladniji od postupanja konvencionalnog zatvorskog upravnika. To je zato što suptilnost njenih postupaka i njen blagi glas sprečava njene pacijente da shvate da ih uopšte kontroliše. Kritika mentalnih institucija i njenih radnika, koji u romanu predstavljaju instrument ugnjetavanja i koji se poredi sa zatvorom, odražavala je mnoge tvrdnje koje je istovremeno iznosio francuski intelektualac ​​Mišel Fuko. Slično tome, Fuko je tvrdio da su nevidljivi oblici discipline ugnjetavali pojedince na širokom društvenom nivou, podstičući ih da odbace aspekte sebe i svojih postupaka. Roman takođe kritikuje emaskulaciju muškaraca u društvu, posebno u liku Bilija Bibita, mucavog pacijenta nad kojim dominiraju i medicinska sestra Račed i njegova majka.

Glavni elementi romana Let iznad kukavičjeg gnezda predstavljaju oličenje sociološke analize ukupnih institucija Erving Gofmana, posebno deo vezan za mentalnie bolnice. Gofmanov opis procedura prijema u institucijama, na primer, odražava pojam „Kombinata“ koji zagovara lik Šefa Brombdena: „Postupci za prijem mogu se nazvati „rezanje “ ili „programiranje“, nova individua dozvoljava sebi da bude oblikovana i reprogramirana u objekat koji se može unesti u administrativnu mašineriju, na kome se može glatko raditi rutinskim operacijama “.[9]

Kontraverze uredi

Let iznad kukavičjeg gnezda se smatra jednom od najkontraverznijih i najzabranjivanih knjiga u SAD-u.

 
Poster za film Let iznad kukavičjeg gnezda
  • 1974: Pet žitelja grada Strongsvil u Ohaju, tužili su loklani školski odbor i tražili da se knjiga ukloni sa obrazovanog programa. Tvrdili su da je knjiga pornografska, da podstiče na nasilje i da daje loš primer mladim ljudima. Rekli su da je knjiga puna scena mučenja, nasilja i smrti.
  • 1975: Grad Randolf u Njujorku je uklonio ovu knjigu iz svih državnih škola.
  • 1977: Škole u Vestport islandu u Mejnu su uklonile knjigu sa liste obavezne lektire.
  • 1978: Srednja škola u Sent Antoni, Ajdaho je zabranila knjigu i otpustila nastavika koji ju je zadao za čitanje.
  • 2000: Roditelji grada Jorba Linda u Kaliforniji su rekli da su nastavnici „mogli izabrati najbolje knjige, ali uporno biraju ovo smeće iznova i iznova”.[10]

Adaptacije uredi

Po ugledu na roman napisana je predstava 1963. godine sa Krk Daglasom u ulozi Makmarfija i Džin Vajlderom u ulozi Bilija Bibita. Filmska adaptacija sa Džek Nikolsonom u glavnoj ulozi, koju je producirao Krk Daglas, osvojio je pet oskara 1976. godine. Taj film se smatra za jedan od najboljihfilmova svih vremena. Netfliks i Rajan Merfi su producirali seriju „Račed sa pričom koja prethodi dešanjanjima u originalnoj priči. Glavnu ulogu glumi Sara Polson u ulozi Mildred Račed.

Reference uredi

  1. ^ Forman, Milos (1975-11-19), One Flew Over the Cuckoo's Nest, Jack Nicholson, Louise Fletcher, Michael Berryman, Peter Brocco, Fantasy Films, Pristupljeno 2020-10-25 
  2. ^ „BBC - The Big Read - Top 200 Books”. www.bbc.co.uk. Pristupljeno 2020-10-30. 
  3. ^ Editors, History com. „Civil Rights Movement Timeline”. HISTORY (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-10-30. 
  4. ^ „Deinstitucionalizacija”. www.zavodsz.gov.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-10-30. 
  5. ^ DiBlasio, Frederick A.; Belcher, John R. (2013-06-11), Snyder, Mitchell “Mitch”, NASW Press and Oxford University Press, ISBN 978-0-19-997583-9, Pristupljeno 2020-10-30 
  6. ^ a b Kalfatovic, Mary C. (april 2004). Kesey, Ken (1935-2001), author. American National Biography Online. Oxford University Press. 
  7. ^ „The Varieties of Psychedelic Experience”. Journal of Psychedelic Drugs. 1 (2): 124—132. april 1968. ISSN 0022-393X. doi:10.1080/02791072.1968.10524526. 
  8. ^ „Life in a Loony Bin”. dx.doi.org. Pristupljeno 2020-10-30. 
  9. ^ Goffman, Erving,. Asylums : Essays on the Social Situation of Mental Patients and Other Inmates (First edition izd.). London. ISBN 978-1-351-32776-3. OCLC 1004358134. 
  10. ^ „Books Under Fire: A Hit List of Banned and Challenged Children’s Books2015 214 Pat R. Scales Books Under Fire: A Hit List of Banned and Challenged Children’s Books Chicago ALA Editions, an imprint of the American Library Association 2015 xvi + 208 pp. 9780838911099”. Reference Reviews. 29 (6): 25—27. 2015-09-07. ISSN 0950-4125. doi:10.1108/rr-03-2015-0042. 

Spoljašnje veze uredi