Lilijan Giš (engl. Lillian Gish) je bila američka glumica, rođena 14. oktobra 1893. godine u Springfildu (Ohajo), a preminula 27. februara 1993. godine u Njujorku (SAD).[1][2] Njena filmska karijera trajala je 75 godina, od 1912. do 1987. godine.

Lilijan Giš
Lillian Gish, 1921
Lični podaci
Puno imeLilijan Dajana Giš
Datum rođenja(1893-10-14)14. oktobar 1893.
Mesto rođenjaSpringfild, Ohajo, SAD
Datum smrti27. februar 1993.(1993-02-27) (99 god.)
Mesto smrtiNjujork, SAD
Visina5'5½" (1.66 m)

Potpis
Zvanični veb-sajt
http://www.lilliangish.com
Veza do IMDb-a

Detinjstvo uredi

Lilijan Giš je rođena u Springfildu, Ohajo, kao prvo dete glumice Meri Robinson Mekonel i Džejms Li Giša.[3][4] Lilijan je imala mlađu sestru, Doroti, koja je takođe postala popularna filmska zvezda.

Njena majka je pripadala škotskoj episkopalnoj crkvi, dok je njen otac vodio poreklo iz luteranizma. Prve generacije porodice Giš bili su Dankard sveštenici. Otac Lilijan Giš je bio alkoholičar i napustio je porodicu; njena majka je počela da se bavi glumom kako bi ih odgojila. Porodica se zatim preselila u Ist Sent Luis, Ilinois gde su živeli nekoliko godina sa Lilijanovim ujakom i ujnom, Henri i Rouz Mekonel. Njihova majka otvorila je Majestic Candy Kitchen, a devojčice su joj pomagale tako što su prodavale kokice i slatkiše publici susednog pozorišta. Lilijan i Doroti su išle u školu Sv. Henri, gde su učestvovale u školskim predstavama.

1910. godine, devojčice su živele sa svojom ujnom Emili u Masilonu, Ohajo kada im je javljeno da je njihov otac, Džejms, teško bolestan u Oklahomi. Tada 17-godišnja Lilijan odlazi u Šoni, Oklahomu gde su živeli brat njenog oca Alfred Grent Giš i njegova žena, Maud, Njen otac, koji je do tada već boravio u bolnici za duševno obolele u Normanu, prešao je 56 kilometara u Šoni kako bi se sreo sa njom. Ona je ostala sa ujakom i ujnom i završila srednju školu Šoni. Otac joj je umro u Normanu 1912. godine, ali se ona već bila vratila u Ohajo par meseci pre toga.

Kada je pozorište pored prodavnice slatkiša izgorelo, porodica se seli u Njujork, gde devojke postaju dobre prijateljice sa komšinicom, Gledis Smit. Gledis je bila dete-glumica, te je sarađivala sa D.V. Grifitom, a kasnije je počela koristiti umetničko ime Meri Pikford.[5] Kada su Lilijan i Doroti dovoljno odrasle, prirdužile su se pozorištu, često putujući sa različitim produkcijama. Bavile su se i manekenstvom, a Lilijan je pozirala za umetnika Viktor Morela u zamenu za časove glasa.[6]

1912. godine, njihova prijateljica Meri Pikford ih upoznaje sa Grifitom i pomaže im da dobiju ugovore sa Biograf studijom. Lilijan uskoro postaje jedna od najvoljenijih glumica u Americi, sa 19 godina, iako je režiserima rekla da ima 16.[5]

Karijera uredi

Upoznavanje sa Dejvid V. Grifitom bilo je krajnje neobično. On je zapucao na njih iz lažnog pištolja - rekvizita i zatim ih jurio po prostoriji. Njihova reakcija impresionirala je Grifita koji ih je odmah zaposlio sa platom od 5$ nedeljno. Lilijan i njena sestra su iste godine debitovale na filmskom platnu u filmu Neviđeni neprijatelj. Narednih devet godina i 40 filmova Grifit i Lilijan su radili na tome da legitimizuju film kao oblik umetnosti.[7]

Lilijan je prvobitno nastupala u melodramama, često igrajući uloge u kojima je nevinašce do srži. Grifit je voleo da sarađuje sa Lilijan jer je ona, iako izgledom anđeo, imala unutar sebe daleko složenija osećanja. Kako bi bolje razumela ljude, Grifit je slao Lilijan da prisustvuje boks mečevima i da posećuje ludnice. Kako bi podstakla emotivni i fizički odgovor u svojoj glumi, Lilijan je išla na časove glasa, plesa i mačevanja. Stoga, kada bi se pojavila pred kamerom, Lilijan je bila majstor za improvizovanje sitnih gestova. Na primer, u filmu Musketari iz svićenjeg sokačeta (1912), ona je gladila svoj obraz rukom.[7]

Lilijan Giš je svoje najpoznatije i umetnički najznačajnije filmove sa Grifitom snimila posle 1915. godine. Rađanje jedne nacije (1915) se smatra prvim filmom moderne kinematografije. U filmu Netrpeljivost (1916), Lilijan Giš igra malu, ali značajnu ulogu Majke Ejdžes, koja potresa kolevku čovečanstva. Uloga koja je potvrdila kao anđeosku skitnice bila je uloga Lusi u filmu Slomljeni cvetovi (1919). U tom filmu, Lusina romantična veza sa preduzetnikom Azijatskog porekla čini njenog oca besnim, te je on prebija nasmrt. Jedna od Lilijaninih glumačkih scena jeste scena smrti, kada se uporno prevrće kako bi izbegla očeve udarce. Još jedna nezaboravna scena je u filmu Put na istok (1920). U tom filmu Lilijan Giš, nakon što je pala, pluta u ledenoj reci, sa rukom i kosom koja ostavlja trag u ledenoj vodi. Da bi ovaj kadar bio uspešan, Lilijan je morala satima tokom tronedeljnog perioda da leži u hladnoj vodi. S obzirom da je bila svoj sopstveni kaskader, ta scena joj je ostavila trajno oštećenje nerva na dva prsta.[7]

1920. godine, Lilijan se oprobala u nečemu novom, režirala je svoj prvi i jedini film, Preuređenje supruga (1920). Glavnu ulogu igrala je njena sestra, Doroti Giš, koja je već bila svojevrsna uspešna glumica u komedijama. Njih dvije su zajedno napisale scenario. Lilijan je montirala film, što je naučila od Grifita. Naučila je i kako da postavi osvetlenje i kako da izabere kostime. Grifit i Lilijan su zajedno sarađivali. On joj je dozvoljavao da režira probne snimke umesto njega. Lilijan je čak i nadgledala izgradnju njegovog novog studija. Ona je stvarno bila odana Grifitu, pratila ga je iz studija Biografi do Mjutual (koji je kasnije postao Paramaunt). Međutim, njih dvoje su poslednji film snimili 1921. godine, Siročad oluje. Bilo je spekulacija da su se njih dvoje razišli zbog Grifitove ljubomore, jer je Lilijan dobijama više zasluga zbog uspeha njegovih filmova. Lilijan je tvrdila da su se svađali zbog novca.[7]

Privatni život i smrt uredi

Lilijan Giš se nikada nije udavala niti je imala dece. Njena povezanost sa Dejvidom V. Grifitom je bila tako izražena da su mnogi sumnjali na romantičnu vezu, što ona nikada nije potvrdila, iako je nekoliko njenih saradnika bilo uvereni da su njih dvoje bar nakratko bili u vezi. Tokom čitavog svog života, ona ga je oslovljava sa "g. Grifit". Bila je u vezi sa producentom Čarls Duelom, kritičarem drama i urednikom Džordž Džin Nejtanom. [5]

Umrla je od zatajenja srca 27. februara 1993. godine, u 99. godini života.[8] 8 meseci je delilo od toga da napuni sto godina. Njen pepeo je postavljen pored njene sestre Doroti u episkopalnoj crkvi Sv. Bartolomej u Njujorku.[9]

Filmografija uredi

Uloge
Godina
Srpski naziv
Izvorni naziv
Uloga
Napomena
1912. An Unseen Enemy Sestra
1912. Two Daughters of Eve Osoba u publici pozorišta
1912. So Near, Yet So Far Prijateljica
1912. In the Aisles of the Wild Mlada kćerka
1912. The One She Loved -
1912. The Painted Lady Bela na festivalu sladoleda
1912. The Musketeers of Pig Alley Mala dama
1912. Gold and Glitter Mlada žena
1912. My Baby -
1912. The Informer Neodređena sekundarna uloga
1912. Brutality U pozorištu
1912. The New York Hat Mušterija u prodavnici / Ispred crkvel
1912. The Burglar's Dilemma Rođendanski dobronamjernik
1912. A Cry for Help Spremačica
1913. Oil and Water U prvoj publici
1913. The Unwelcome Guest Na aukciji
1913. A Misunderstood Boy Kćerka
1913. The Left-Handed Man Kćerka starog vojnika
1913. The Lady and the Mouse Prva sestra
1913. The House of Darkness Medicinska sestra
1913. Just Gold Srce
1913. A Timely Interception Farmerova kćerka
1913. The Mothering Heart Mlada supruga
1913. During the Round-Up Rančerova kćerka
1913. An Indian's Loyalty Rančerova kćerka
1913. A Woman in the Ultimate Verda
1913. A Modest Hero Supruga
1913. So Runs the Way Fredova žena
1913. Madonna of the Storm Majka
1913. The Battle at Elderbush Gulch Melisa Harlou
1913. The Conscience of Hassan Bey Kćerka majstora za tepihe
1914. A Duel for Love Devojka sa maramom
1914. The Green-Eyed Devil Meri Miler
1914. Judith of Bethulia Mlada majka
1914. The Battle of the Sexes Džejn Endrjus
1914. The Hunchback Siroče
1914. The Quicksands -
1914. Home, Sweet Home Pejnova duša
1914. The Rebellion of Kitty Belle Kiti Bel
1914. Lord Chumley Elenor Batervort
1914. The Angel of Contention Neti - Anđeo
1914. Man's Enemy Grejs Lisl
1914. The Tear That Burned Anita
1914. The Folly of Anne En
1914. The Sisters Mej
1915. Rađanje jedne nacije The Birth of a Nation Elzi
1915. The Lost House Dosia Dejl
1915. Enoch Arden Eni Li
1915. Captain Macklin Beatris
1915. The Lily and the Rose Meri Randolf
1916. Pathways of Life -
1916. Daphne and the Pirate Dafni la Tur
1916. Sold for Marriage Marfa
1916. An Innocent Magdalene Doroti Ralei
1916. Netrpeljivost Intolerance: Love's Struggle Throughout the Ages Žena što ljulja krevetac
1916. Diane of the Follies Dajan
1916. The Children Pay Milisent
1916. The House Built Upon Sand Evelin Der
1917. Souls Triumphant Lilijan Vejl
1918. The Great Love Suzi Brodplejns
1918. The Greatest Thing in Life Dženet Peret
1919. A Romance of Happy Valley Dženi Timberlejk
1919. Broken Blossoms or The Yellow Man and the Girl Lusi Burous
1919. True Heart Susie Suzi iskrenog srca
1919. The Greatest Question Neli Džervis
1920. Way Down East Ana Mur
1921. Orphans of the Storm Henrijeta Džirard
1923. The White Sister Angela Čiaromont
1924. Romola Romola
1926. La Boheme Mimi
1926. The Scarlet Letter Hester Prin
1927. Annie Laurie Eni Lori
1927. The Enemy Pauli Arndt
1928. The Wind Leti
1930. One Romantic Night Princeza Aleksandra
1933. His Double Life Alisa
1942. Commandos Strike at Dawn G. Bergesen
1943. Top Man Bet Voren
1946. Miss Susie Slagle's Gospođica Suzi Slagl
1946. Duel in the Sun Laura Bel
1948. Portrait of Jennie Majka Meri milosrdna
1953. The Trip to Bountiful Keri Vots
1953. The Ford Theatre Hour G. Midžet
1955. The Cobweb Viktorija Inč
1955. Noć lovca The Night of the Hunter Rejčel Kuper
1958. Orders to Kill G. Samers
1960. The Unforgiven Matilda Zahari
1966. Follow Me, Boys! Heti Sajbert
1967. Warning Shot Alis Vilovs
1967. The Comedians G. Smit
1969. Arsenik i stare čipke Arsenic and Old Lace Marta Bruster
1976. Twin Detectives Bili Džo Heskins
1978. Sparrow Udovica
1978. A Wedding Neti Slon
1981. Thin Ice Baka
1983. Hobson's Choice Gospođica Moli Vinkl
1984. Hambone and Hillie Hili Redklif
1985. Adventures of Huckleberry Finn G. Loftus
1986. Sweet Liberty Seselija Burdžis
1987. Avgustovski kitovi The Whales of August Sara Veber

Reference uredi

  1. ^ „Theatre | Alexander Street, a ProQuest Company”. search.alexanderstreet.com. 
  2. ^ „American Film Institute”. www.afi.com. 
  3. ^ „Lillian Gish Biography”. Bioandlyrics.com. 27. 2. 1993. Arhivirano iz originala 3. 2. 2009. g. Pristupljeno 4. 10. 2010. 
  4. ^ "Pennsylvania Births and Christenings, 1709-1950," database, FamilySearch (https://familysearch.org/ark:/61903/1:1:V2NJ-LPH : 11 February 2018), Jas. Leonidas Gish, 11 Dec 1873; Christening, citing ZION EVANGELICAL LUTHERAN CHURCH, HUMMELSTOWN, DAUPHIN, PENNSYLVANIA; FHL microfilm 845,111.
  5. ^ a b v Afron, Čarls (2002-03-12). Lilijan Giš: Njena legenda, njen život (na jeziku: engleski). Univerzitet Kalifornija pres. ISBN 978-0-520-23434-5. 
  6. ^ Oderman, Stjuart (2000). Lilijan Giš: Život na sceni i filmu (na jeziku: engleski). Mekfarland. ISBN 978-0-7864-0644-9. 
  7. ^ a b v g „Lilijan Giš”. Biografija (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-07-05. 
  8. ^ Krebs, Albin (1993-03-01). „Lilijan Giš, 99, filmska zvezda od nastanka filmova je umrla”. Njujork Tajms (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2021-07-05. 
  9. ^ „Počivalište za više od 7.000 poznatih osoba”. Čojs izveštaji onlajn (na jeziku: engleski). 39 (06): 39—3120—39—3120. 2002-02-01. ISSN 0009-4978. doi:10.5860/choice.39-3120. 

Literatura uredi

  • The Movies, Mr. Griffith, and Me (with Ann Pinchot) (Prentice-Hall, 1969) ISBN 9780135366493
  • Dorothy and Lillian Gish (Charles Scribner's Sons, 1973)
  • An Actor's Life for Me (with Selma G. Lanes) (Viking Penguin, 1987)
  • Abel, Richard, et al. Flickers of Desire: Movie Stars of the 1910s (Rutgers University Press, 2011)
  • Affron, Charles. Star Acting: Gish, Garbo, Davis (E.P. Dutton, 1977)
  • Affron, Charles. Lillian Gish: Her Legend, Her Life (University of California Press, 2002)
  • Berke, Annie, Never Let the Camera Catch Me Acting: Lillian Gish as Actress, Star, and Theorist, Historical Journal of Film, Radio, and Television 36 (June 2016), 175–89.
  • Bogdanovich, Peter. A Moment with Miss Gish (Santa Teresa Press, 1995)
  • Oderman, Stuart. Lillian Gish: A Life on Stage and Screen (McFarland, 2000)

Spoljašnje veze uredi