Liman (geologija)

Liman je naziv za tip estuara, najčešće karakterističnog za obale Crnog i Azovskog mora^[1]. Nastaje na obalama kod kojih nije izraženo dejstvo plime i oseke, pa je tok rijeke blokiran sedimentima. Po nastanku može biti morski — kada sedimete donosi morska struja ili riječni — kada sedimente donosi veća rijeka.

Naziv liman se uglavnom korisiti za reljefne oblike na zapadnim i sjevernim obalama Crnog mora, kao i u Azovskom moru. Primjeri limana su Varnensko jezero u Bugarskoj, jezero Razim u Rumuniji i Dnjestarski liman u Ukrajini. Ruski geografi naziv liman koriste i pri opisivanju nekih reljefnih oblika koji nisu vezani za Crno more — npr. Anadirski liman (rus. Анадырский лимáн) u Čukotskom autonomnom okrugu.

Ime uredi

Liman nastao na ušću rijeka Dnjepra i Južnog Buga

Riječ liman dolazi iz ruskog jezika (rus. лиман). Porijeklo riječi je starogrčko (grč. λιμένας), što u prevodu znači zaliv ili luka. Širnjem Osmanskog carstva na zapadne i sjeverne obale Crnog mora, riječ su proširili Turci, da bi naposlijetku ušla u bugarski, rumunski, ukrajinski i ruski jezik.^[2]

Vidi još uredi

Reference uredi

^ Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet
^ „limán“ Vasmerov Etimološki rječnik (jezik: ruski)

Literatura uredi

Anđelić M. 1990. Geomorfologija. Beograd: Vojnogeografski institut
Marković M., Pavlović R., Čupković T. 2003. Geomorfologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet

Ovaj članak u vezi sa geologijom je klica. Možete doprineti Vikipediji tako što ćete ga proširiti.

46° 18′ N 30° 14′ E / 46.300° S; 30.233° I

[1] Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet

[2] „limán“ Vasmerov Etimološki rječnik (jezik: ruski)

[1]

[2]