Liman je naziv za tip estuara, najčešće karakterističnog za obale Crnog i Azovskog mora[1]. Nastaje na obalama kod kojih nije izraženo dejstvo plime i oseke, pa je tok rijeke blokiran sedimentima. Po nastanku može biti morski — kada sedimete donosi morska struja ili riječni — kada sedimente donosi veća rijeka.

Satelitski snimak limana duž obale Crnog mora, načinjen pomoću satelita Landsat

Naziv liman se uglavnom korisiti za reljefne oblike na zapadnim i sjevernim obalama Crnog mora, kao i u Azovskom moru. Primjeri limana su Varnensko jezero u Bugarskoj, jezero Razim u Rumuniji i Dnjestarski liman u Ukrajini. Ruski geografi naziv liman koriste i pri opisivanju nekih reljefnih oblika koji nisu vezani za Crno more — npr. Anadirski liman (rus. Анадырский лимáн) u Čukotskom autonomnom okrugu.

 
Liman nastao na ušću rijeka Dnjepra i Južnog Buga

Riječ liman dolazi iz ruskog jezika (rus. лиман). Porijeklo riječi je starogrčko (grč. λιμένας), što u prevodu znači zaliv ili luka. Širnjem Osmanskog carstva na zapadne i sjeverne obale Crnog mora, riječ su proširili Turci, da bi naposlijetku ušla u bugarski, rumunski, ukrajinski i ruski jezik.[2]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet
  2. ^ „limán“ Vasmerov Etimološki rječnik (jezik: ruski)

Literatura

uredi
  • Anđelić M. 1990. Geomorfologija. Beograd: Vojnogeografski institut
  • Marković M., Pavlović R., Čupković T. 2003. Geomorfologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
  • Pešić L. 2001. Opšta geologija - Egzodinamika. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet

46° 18′ N 30° 14′ E / 46.300° S; 30.233° I / 46.300; 30.233