Lukomsko jezero

Језеро у Белорусији

Lukomsko jezero (rus. Лукомское озеро; blr. Лукомскае возера) jezero je u Čašničkom rejonu Vitepske oblasti, u severnom delu Republike Belorusije.

Lukomsko jezero
Na obalama jezera nalazi se Lukomska TE
Koordinate54° 39′ 55″ S; 29° 05′ 20″ I / 54.665278° S; 29.088889° I / 54.665278; 29.088889
PritokeCitranka
OtokeLukomka
Zemlje basena Belorusija
 Vitepska oblast
Površina37,71 km2
Pros. dubina6,6 m
Maks. dubina11,5 m
Zapremina0,249 km3
Salinitet0,2‰
Dužina obale136,4 km
Nad. visina164 m
NaseljaNovalukomlj
Lukomsko jezero na karti Belorusije
Lukomsko jezero
Lukomsko jezero
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi
1 Shore length is not a well-defined measure.

Sa površinom akvatorije od 37,71 km² peto je po veličini jezero u Belorusiji (posle Narača, Asveje, Čirvonaje i Drisvjate). Deo je basena reke Zapadne Dvine.

Na njegovim istočnim obalama leži grad Novalukomlj u blizini kojeg se nalazi velika Lukomska termoelektrana.

Karakteristike

uredi

Jezerska kotlina je ovalnog oblika i proteže se u pravcu sever-jug dužinom od 10,4 km, odnosno širinom od maksimalnih 6,5 kilometara (u centralnom delu jezera). Obale koje okružuju jezero su dosta niske, u proseku između 3 i 5 metara visoke, maksimalno do 15 metara na severozapadnoj obali. Razuđenost obale nije jako izražena, a ukupna dužina obalske linije je 36,4 km. U južnom delu akvatorije nalaze se jedina dva veća zaliva Gurecki i Guljanski.[1][2]

Litoralna zona je dosta ravna, sa širinama od 10 do 100 metara. Dno je prekriveno naslagama peska do dubina od 6 metara, dok su dublje zone prekrivene sapropelom. U severnom delu akvatorije nalazi se 5 manjih ostrva ukupne površine oko 0,7 ha.

U jezero se uliva reka Citranka i nekoliko povremenih potočića, dok je korito reke Lukomke pregrađeno na mestu njene otoke iz jezera, čime je regulisan nivo vode u jezeru.

Hidrogeološka ispitivanja na jezeru vrše se neprekidno, još od 1932. godine.

Živi svet

uredi

Priobalna zona (širine do 50 metara) i ostrva obrasli su trskom i rogozom, dok podvodne biljke rastu do dubina od 3 metra (do granice providnosti jezerske vode).

U jezeru obitava 20 različitih ribljih vrsta i na njemu se obavlja privredni ribolov. Najraširenije riblje vrste su smuđ, deverika, štuka, jegulja, šaran, som i druge vrste. Duž zapadnih obala jezera brojne su kolonije slatkovodnih rakova. Brojne školjke koje obitavaju na jezerskom dnu važan su faktor u prirodnoj filtraciji jezerske vode.

Ekologija

uredi

Voda iz Lukomskog jezera koristi se za hlađenje turbina Lukomske termoelektrane, jednog od najvećih energetskih objekata tog tipa u zemlji. Voda koja se iz elektrane vraća u jezero je za 8 do 12°C toplija od jezerske vode, što dovodi do zagrevanja jezerske vode čije su temperature prosečno za 2 do 3°C više u odnosu na prirodno stanje. U odnosu na okolna jezera, vode Lukomskog jezera se znatno ređe mrznu.

Vode Lukomskog jezera su jako zagađene, a koncentracije NH4+ su i do 2,5 puta više od dozvoljenih. Veće koncentracije su zabeležene i kod sulfata (16,73 mg/dm³) i hlorida (17,7 mg/dm³).

Vidi još

uredi

Reference

uredi

Spoljašnje veze

uredi