Malo Prespansko jezero

Malo Prespansko jezero je jezero na granici između Grčke i Albanije, koje leži južno od većeg Prespanskog jezera, od koga ga deli samo mala prevlaka. Veliki deo jezera pripada Grčkoj, a manji Albaniji.

Malo Prespansko jezero
Koordinate40° 39′ 21″ S; 21° 13′ 12″ I / 40.65582° S; 21.22002° I / 40.65582; 21.22002
Tiptektonsko
Zemlje basena Grčka
 Albanija
Maks. dužina34 km
Maks. širina6,6 km
Površina45,39 km2
Pros. dubina6,7 m
Maks. dubina7,7 m
Malo Prespansko jezero na karti Grčke
Malo Prespansko jezero
Malo Prespansko jezero
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

Geografija uredi

 
Ohridsko, Prespansko i Malo Prespansko jezero.

Malo Prespansko jezero leži u Prespanskoj kotlini pored grada Lerina, većim delom se nalazi u Grčkoj (43,5 km²) a manjim u Albaniji (3,9 km²). Sliv jezera je 189 km², od toga je 138 km² u Grčkoj, te 51 km² u Albaniji. Malo Prespansko jezero je deo parka prirode Prespa, zajedno sa većim Prespanskim jezerom. Park se prostire na 2.000 km² u tri države, zajednički su ga osnovale vlade Republike Makedonije, Grčke i Albanije.

Jezero leži na nadmorskoj visini od 853 m i okruženo je visokim planinama, veće severno Prespansko jezero leži 4 metra niže (849 m).[1] Ima površinu od 45,39 km², dugo je 10,6, i široko 6,6 km. Prosečna dubina jezera je 6,7 m, a maksimalna 7,7 m. Letnja temperatura vode kreće se od 21 °C do maksimalno 28 °C, zimi se jezero često zaledi. Na Malom Prespanskom jezeru postoje dva ostrva Sveti Ahil (ili Sveti Ahilej) i Vidrinec. Na ostrvu Sveti Ahil je car Samuilo u 10. veku podigao utvrđenje i crkvu Svetog Ahila iz Larise. Ostaci crkve koja je dograđivana u kasnijim vremenima vidljivi su i danas.[2]

Hidrološke karakteristike uredi

Jezero dobija vode od nekoliko vodotoka, najveći je Paliorema ili Agios Germanos (Stara reka) koji je 1936. skrenut prema Prespanskom jezeru. Nakon toga prokopan je kanal sa ustavom, koji povezuje dva jezera. Kad je 1953. isušeno jezero Malik kod Korče u Albaniji, prokopan je kanal na albanskoj strani do reke Devol za navodnjavanje polja kod Korče. Kao rezultat toga, danas je južni deo jezera prilično zagađen erozivnim materijalom koji nanosi reka Devol, i sav je obrastao u trsku. Vode iz Malog Prespanskog jezera većinom otiču preko kanala u Prespansko jezero, a odatle podzemnim kanalima u Ohridsko jezero, tako da se vode jezera obnavljaju svake 3,4 godine.

Flora i fauna uredi

Malo Prespansko jezero zajedno sa Prespanskim jezerom formira jedinstveni ekosistem. Uz jezera i okolna blata žive vidre (Lutra lutra) dve vrste kornjača, 9 vrsta guštera i 10 vrsta zmija. Jezero nema puno vrsti riba, ali ima puno zooplaktona.[3] Jedno je od najvažnijih staništa za gnježđenje pelikana, od običnih do beloglavih. Danas u Parku prirode Prespa živi 1000 parova beloglavih pelikana, što je najveći broj u Evropi.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ N. T. Skoulikidis, I. Bertahas, T. Koussouris: The environmental state of freshwater resources in Greece (rivers and lakes). Environmental Geology 36 (1–2) November 1998. S. 1 ff.
  2. ^ Stan (Stojan) Malian (2009). History and Religion of Macedonia: Gateway to Europe. AuthorHouse. str. 120. ISBN 978-1-4389-7764-5. 
  3. ^ Michaloudi, E.; Zarfdjian, M.; Economidis, P. S. (1997). Hydrobiologia. 351: 77—94. S2CID 24132681. doi:10.1023/A:1003008306292.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)]

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi