Markantun de Dominis
Markantun de Dominis (ital. Marco Antonio de Dominis), poznat na srpskom kao Marko Antun Domnianić ili Gospodnetić, i kao Marko Antun ili Marko Antonije de Dominis (Rab, 1560 — Rim, 8. septembar 1624) bio je italijanski jezuit, matematičar, fizičar i filozof.[1] [2]
Markantun de Dominis | |
---|---|
Datum rođenja | 1560. |
Mjesto rođenja | Rab, Mletačka republika |
Datum smrti | 8. septembar 1624.63/64 god.) ( |
Mjesto smrti | Rim, Papska država |
Obrazovanje | Univerzitet u Padovi |
Zanimanje | jezuit, matematičar, fizičar, filozof |
Život i rad uredi
Školovao se u Rabu, Loretu i Padovi. Predavao je retoriku, logiku i filozofiju u Brešiji. U Veroni je predavao u humanističkoj školi.[2] Obavljao je funkciju senjskog biskupa od 1600. do 1602, i splitskog nadbiskupa i primasa Dalmacije i cijele Hrvatske od 1602. do 1616.
U Veneciji je pristalica prtivnika rimske kurije i na raspravama brani svetovnu vlast. Boravi ponovo u Splitu gde ga inkvizicija traži zbog reformatorskih stavova, te beži u Englesku. U Londonu ga naučni i književni krugovi primaju sa odušenjem.[2]Na dvoru kenterberijskog nadbiskupa je napisao svoje znamenito delo Crkvena država, 1617. godine (De republica ecclestiasttica).[2]
Godine 1621. na papsku stolicu seda Grgur XV i on se vraća u Italiju. Vraća se crkvi i siguran je sve do smrti Grgura XV, kada ga nasleđuje Urban VII. Inkvizicija ga tada zatvara i u zatvoru umire, a njegovi spisi i mrtvo telo bivaju javno spaljeni na trgu Campo del fiore u Rimu.[2]