Marđan Satrapi
Marđan Satrapi (fr. Marjane Satrapi; Rašt (Iran), 22. novembar 1969) je francuska ilustratorka, književnica i rediteljka iranskog porekla.[1] Svetsku slavu i brojne nagrade doneo joj je Grafički roman Persepolis, prvi iranski strip u istoriji.[2]
Marđan Satrapi | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Marjane Satrapi (pers. مرجان ساتراپی) |
Datum rođenja | 22. novembar 1969. |
Mesto rođenja | Rašt, Iran |
Umetnički rad | |
Polje | strip, Književnost |
Uticaji od | Art Špigelman |
Najvažnija dela |
Biografija
urediMarđan Satrapi rođena je 1969. godine u iranskom gradu Reštu. Majka joj je praunuka persijskog šaha iz dinastije Kađar, koji je vladao od 1848. do 1896. godine, [a], ali obrazovanje duguje roditeljima, marksistima iz srednjeg staleža, koji su ohrabrivali njenu individualnost.[1] Odrasla je u Teheranu, gde je pohađala francusku školu. Godine 1983. roditelji je šalju u Beč, u želji da je zaštite od političkih previranja u zemlji. Marđan u Beču nastavlja školovanje. Fakultet likovne umetnosti upisuje u Iranu, a zatim odlazi u Francusku, gde nastavlja studije. Tokom studija počinje da radi kao ilustrator knjiga za decu.[3]
Marđan Satrapi detaljno je opisala svoju biografiju u grafičkom romanu Persepolis,[4] koji joj je doneo svetsku slavu i brojne nagrade. Ovo delo je ujedno i prvi iranski strip u istoriji.[3]
Danas živi sa suprugom u Parizu. Bavi se pisanjem grafičkih romana, knjiga za decu, scenarija, ali i filmskom režijom.[4]
Bibliografija
uredi- Persepolis (comics) (2000), Paris: L'Association, ISBN 2-84414-058-0
- Persepolis v2, (2001), L'Association, ISBN 2-84414-079-3
- Persepolis v3, (2002), L'Association, ISBN 2-84414-104-8
- Persepolis v4, (2003), L'Association, ISBN 2-84414-137-4
- Sagesses et malices de la Perse (2001, with Lila Ibrahim-Ouali and Bahman Namwar-Motalg, Albin Michel, ISBN 2-226-11872-1)
- Les monstres n'aiment pas la lune (2001, Nathan Jeunesse, ISBN 2-09-282094-X)
- Ulysse au pays des fous (2001, with Jean-Pierre Duffour, Nathan Jeunesse, ISBN 2-09-210847-6)
- Ajdar (2002, Nathan Jeunesse, ISBN 2-09-211033-0)
- Broderies (2003, L'Association, ISBN 2-84414-095-5)
- Poulet aux prunes (2004), Paris: L'Association, ISBN 2-84414-159-5
- Le Soupir (2004, Bréal Jeunesse, ISBN 2-7495-0325-6)
Srpska izdanja
uredi- Persepolis, 1. Beograd: Fabrika knjiga. 2006. ISBN 86-7718-041-9.COBISS.SR 132851212
- Persepolis, 2. Beograd: Fabrika knjiga. 2007. ISBN 978-86-7718-062-1.COBISS.SR 143390988
- Persepolis, 3. Beograd: Fabrika knjiga. 2008. ISBN 978-86-7718-076-8.COBISS.SR 150439436
- Persepolis, 4. Beograd: Fabrika knjiga. 2008. ISBN 978-86-7718-077-5.COBISS.SR 150440204
Filmska umetnost
urediSvoje angažovanje na filmu Marđan Satrapi započela je animiranim filmom, adaptacijom grafičkog romana Persepolis. Engleska verzija ovog filma nominovana je za Oskara za najbolji animirani film 2008. godine.[5] Satrapi je bila prva žena koja je nominovana za ovu nagradu. Međutim, na insistiranje iranske vlade ovaj film je uklonjen sa Međunarodnog filmskog festivala u Bangkoku.[6] Film Persepolis ostvario je veliki uspeh, kako kod publike, tako i kod kritike. Bio je u nominaciji za Nagradu Sezar za najbolji film 2008. godine.[7]
Drugi film marđan Satrapi je adaptacija njenog romana Poulet aux prunes (Piletina sa šljivama). Ovaj film prikazan je i na festivalu Kustendorf 2012. godine. Inače. Marđan Satrapi je bila predsednica žirija Kustendorfa 2010 godine.[8]
Filmografija
urediGodina | Film | Reditelj | Scenarista | Napomene |
---|---|---|---|---|
2007 | Persepolis | Da | Da | Zajedno sa Vensanom Paranauom (Vincent Paronnaud) Nominovan - Oskar za najbolji animirani film Nominovan - BAFTA za najbolji strani film Nominovan - BAFTA za najbolji animirani film Nominovan - Zlatni globus za najbolji film na stranom jeziku |
2011 | Piletina sa šljivama | Da | Da | Zajedno sa Vensanom Paranauom |
2012 | Gang of the Jotas | Da | Da | Takođe i glumila u filmu |
2014 | Glasovi | Da | Ne | |
2020 | Radioaktivna | Da | Ne | Biografski film o Mariji Kiri |
Napomene
uredi- ^ Kako sama Marđan ističe, kraljevi iz dinastije Kađar imali su na stotine žena i na hiljade dece, što znači da danas ima čitavih deset do petnaest hiljada prinčeva i princeza iz te loze.
Reference
uredi- ^ a b Tica, Tamara (14. 3. 2017). „Persepolis – revolucija, porodica, rokenrol”. Kultur!Kokoška. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- ^ „Marđan Satrapi”. Knjizara.com. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- ^ a b „Persepolis 3”. Knjizara.com. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- ^ a b Galović, Marina (30. 12. 2018). „Žene u devetoj umetnosti”. iSerbia. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- ^ „Persepolis (2007) NYT Critics' Pick”. The New York Times. 2008. Arhivirano iz originala 05. 12. 2007. g. Pristupljeno 6. 9. 2011.
- ^ „Highly Acclaimed 'Persepolis' Denounced by Iran”. NPR.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 13. 3. 2019.
- ^ Palmer, Tim (2011). Brutal Intimacy: Analyzing Contemporary French Cinema, Wesleyan University Press, Middleton CT. ISBN 0-8195-6827-9.
- ^ „TRI PITANjA AUTORU : MARĐAN SATRAPI”. Zvanična prezentacija. Kustendorf. Pristupljeno 30. 7. 2019.
Spoljašnje veze
uredi- Marđan Satrapi na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Đukanović, Zoran (15. 11. 2007). „"Persepolis" je delom knjiga o istoriji, delom pank Šeherezada”. VREME. BR 880. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- „Satrapi: Sa Srbima se razumem čim se pogledamo”. Blic. 20. 1. 2012. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- Janković, Zoran (25. 11. 2008). „Stranac kod kuće”. POPBOKS. Arhivirano iz originala 30. 07. 2019. g. Pristupljeno 30. 7. 2019.