Мачка међу голубовима

детективски роман Агате Кристи

Mačka među golubovima je detektivski roman Agate Kristi prvi put objavljen u Velikoj Britaniji od strane izdavačke kuće "Collins Crime Club" 2. novembra 1959. godine[1] dok je u SAD-u knjigu izdala izdavačka kuća "Dodd, Mead and Company" u martu 1960. godine sa datumom autorskih prava iz 1959. godine.[2] Britansko izdanje prodavalo se po ceni dvanaest šilinga i šest penija,[1] a američko po ceni od 2,95 dolara.[2]

Mačka među golubovima
Orig. naslovCat Among the Pigeons
AutorAgata Kristi
Zemlja UK
Jezikengleski
Žanr / vrsta delakrimi
Izdavanje
Datum2. novembar 1959.
Broj stranica256
Tip medijatvrdi povez
Hronologija
PrethodnikNesreća nevinih
NaslednikPustolovina Božićnog pudinga

U romanu se pojavljuje belgijski detektiv Kristijeve Herkul Poaro koji se vrlo kasno pojavljuje u poslednjoj trećini romana. Naglasak na špijunaži u ranom delu priče odnosi se na međunarodne pustolovine Kristijeve (poput romana Oni su došli u Bagdad) i na priče o Tomiju i Tapens.

Radnja uredi

 UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis radnje!

Unutar Ramata, izmišljenog kraljevstva na Bliskom istoku, događa se revolucija. Pre svoje smrti, kraljević Ali Jusuf poverava svom pilotu Bobu Rolinsonu da prokrijumčari vredne dragulje iz zemlje. On krije dragulje u prtljagu svoje sestre Džoan Satklif i sestričine Dženifer, a da im to nije rekao. Ono što on nije znao je da ga je jedna tajanstvena žena gledala kako ih krije sa balkona susedne sobe. Tri meseca kasnije, Dženifer se priprema za pohađanje srednje ženske škole "Medoubenk", prestižne ženske nezavisne škole u ​​Engleskoj. U školi rade gospođica Bulstrod, osnivačica i direktorka škole; gospođica Čedvik, suosnivačica škole; gospođica Vansitart, dugogodišnja profesorka; gospođica Rič, profesorka koja radi već godinu i po dana; gospođica Džonson, nastojnica; gospođica Anžel Blanš, nova profesorka francuskog jezika; Grejs Springer, nova profesorka fizičkog vaspitanja; En Šapland, nova tajnica gospođice Bulstrod; i Adam Gudmen, novi vrtlar. Bulstrodova se bliži penziji pa odlučuje da potraži naslednika. Kako Čedvikova nije tip za vođenje škole, Bulstrodova bira između Vansitartove za koju mnogi veruju da će je izabrati i Ričove koja je mlad i ima mnogo svojih zamisli.

Jedne noći, Springerovu pronalaze Džonsonova i Čedvikova ubijenu u sali za fizičko. Kad je policija započela istragu, Gudmen otkriva inspektoru Kelsiju, a kasnije i Bulstrodovoj, da radi za britansku obaveštajnu službu. On je u Medoubenk došao kako bi pronašao dragulje koje je Rolinson prokrijumčario i pazio na kraljevkinju Šajstu, rođaku Ali Jusufa, koja pohađa školu te školske godine. Tokom istrage, Dženifer se žali da oseća koko joj je reket postao neuravnotežen otkad je bila u inostranstvu pa je menjala reket sa Džulijom Apdžon dok čeka novi. Kasnije je neka žena dala Dženifer novi reket umesto tadašnjeg, tvrdeći da je to od njene tetke Đine. Međutim, oštroumna Džulija je posumnjala da se ne radi o tome jer su ona i Dženifer zamenile rekete, a tetka Đina je kasnije poslala pismo Dženifer i otkrila da nije svojoj sestričini poslala novi reket. Sledećeg vikenda, Šajstu je oteo neko ko se predstavio kao vozač njenog ujaka dok je u noći otmice Vansitartova ubijena udarcem vrećom peska u sali za fizičko.

Dok su mnoge devojke odvođene kućama, Džulija je istražila Dženiferin reket i pronašla prokrijumčarene dragulje u šupljini u dršci. Kada je neko pokušao da uđe u njenu sobu tokom noći, ona je brzo pobegla iz škole da ispriča svoju priču Herkulu Poarou, prijatelju svoje majke. Došavši u Medoubenk da istraži ubistva, Poaro saznaje da je Blanšova nedavno ubijena vrećicom peska. Policija sumnja da je znala identitet ubice i pokušala da ga uceni. Razgovarajući sa Bulstrodovom, Poaro saznaje da je ona verovala da je Džulijina majka gospođa Apdžon, koja je tokom rata radila u vojnoj obaveštajnoj službi, videla nekoga u školi kad je bio roditeljski sastanak koga se setila da je videla pre petnaest godina.

Poaro na kraju otkriva svima da je Šajsta koja je išla u Medoubenk bila lažna. Pravu Šajstu je otela skupina koja je tražila Ali Jusufove dragulje. Kada ih prevarantkinja nije pronašla, skupina ju je izvukla iz škole pre nego što je ujak prave Šajste stigao da je razotkrije. Poaro na kratko usredsređuje pažnju na gospođicu Rič kao moguću osumnjičenu kako bi mogao da obmane pravog ubicu. Poaro otkriva da je Springerova ubijena jer je uhvatila ubicu dok je tražio reket. Blanšova je ubijena zbog pokušaja ucene ubice u vezi sa ubistvom Springerove.

Zatim je Poaro preko gospođe Apdžon raskrinkao Šaplandovu kao nemilosrdnu špijunku poznatu pod kodnim imenom "Anhelika de Toredo". En Šapland je bila u Ramatu tri meseca ranije i ona je videla kako je Rolinson sakrio dragulje u Dženiferin reket. Pre nego što je Šaplandova uhapšena, ona je pokušava da ustreli gospođu Apdžon. Bulstrodova je pokušala da je zaštiti, ali je Čedvikova brže uletela kako bi zaštitila obe i smrtno je ranjena. Šaplandova je razoružana i odvedena. Poaro tada otkriva da drugo ubistvo nije delo Šaplandove. Iako je Šaplandova ubila madmoazel Blanš na isti način na koji je ubijena Vansitartova, Šaplandova je imala pokriće kao stena za ubistvo Vansitartove. To ubistvo je počinila Čedvikova koja je bila ljubomorna na Vansitartovu kao izabranu naslednicu Bulstrodove. Čedvikova ju je pronašla u sali za fizičko i udarila u naletu ludila.

Nakon istrage, Bulstrodova imenuje Ričovu za svoju ortakinju i naslednicu pri čemu su se obe usredsredile na obnovu Medoubenka i njegov ugled. U međuvremenu, Poaro predaje dragulje gospodinu Robinsonu da ih isporuči jednoj Engleskinji koja se tajno udala za Alija Jusufa dok je bio student i rodila mu sina. Džulija je kao nagradu dobila jedan dragi kamen.

Likovi uredi

  • Herkul Poaro, čuveni belgijski detektiv
  • Inspektor Kelsi, službeno lice
  • "Adam Gudmen", operativac u Posebnom ogranku, radi na tajnom zadatku u "Medoubenku" kao vrtlar
  • Onorija Bulstrod, direktorka srednje ženske škole "Medoubenk"
  • En Šapland, tajnica gospođice Bulstrod
  • Elspet Džonson, nastojnica
  • Gospođica Čedvik, dugogodišnja profesorka matematike koja je pomogla u osnivanju "Medoubenka"
  • Elinor Vansitart, profesorka koja je trebalo da nasledi gospođicu Bulstrod
  • Grejs Springer, profesorka fizičkog vaspitanja
  • Anžel Blanš, profesorka francuskog jezika koja je koristila pasoš i preporuke svoje pokojne sestre kako bi dobila posao u toj dobroj školi.
  • Ajlin Rič, profesorka
  • Gospođica Blejk, profesorka
  • Gospođica Rouan, profesorka
  • Kraljevkinja Šajsta, rođaka pokojnog kraljevićaa Ali Jusufa od Ramata
  • Kraljević Ali Jusuf, nasledni šeik od Ramata
  • Bob Rolinson, lični pilot kraljevića od Ramata (i najbolji prijatelj)
  • Dženifer Satklif, sestričina Boba Rolinsona i učenica u "Medoubenku". Ćerka Džoan i Henrija Satklifa
  • Ledi Veronika Karlton-Sendvejs, ometajuća i opojna majka dve bliznakinje upisane u školu
  • Džoan Satklif, sestra Boba Rolinsona i Dženiferina majka
  • Henri Satklif, Džoanin suprug i Dženiferin otac
  • Džulija Apdžon, učenica u "Medoubenku" i Dženiferina prijateljica
  • Gospođa Apdžon, Džulijina majka i bivša agentkinja britanske obaveštajne službe
  • Pukovnik Eferm Pajkvej, viša osoba u Posebnom ogranku i pretpostavljeni Adama Gudmena
  • Džon Edmundson, član Ministarstva spoljnih poslova i treći tajnik britanskog poslanstva u Ramatu u vreme revolucije.
  • Derek O'Konor, član Ministarstva spoljnih poslova
  • "Gospodin Robinson", lik iz senke od značaja za međunarodne poslove
  • Denis Ratbon, dečko En Šapland
  • Džordž, Poaroov batler
  • Brigs, vrtlar

Književni značaj i prijem uredi

Moris Ričardson iz časopisa Posmatrač je 8. novembra 1959. godine rekao: "Lepi školski prizori sa lažnim šeicima koji se vozi ružičastim Kadilakom koji razmaženu ćerku šalje na obrazovanje Ostinom. To je daleko od starinske Kristijeve, ali ćete želeti da znate o čemu se radi."[3]

Robert Barnard: "Pozadina srednje ženske škole iznenađujuće dobro urađena humorom i nekim liberalnim spoljnim izgledom. Neki elementi podsećaju na Gospođicu Pim Džozefin Tej. Pošto ima međunarodne razmere i špijunski zaplet, roman nije mogao da bude klasični detektivski. Prilično tipičan primer labavijeg i opuštenijeg stila Kristijeve."[4]

Pominjanja i aludiranja uredi

Pominjanje drugih dela uredi

U III delu 17. poglavlja romana, Džulija kaže Poarou da joj je o njemu pričala Morin Samerhejs u čijoj je prilično trošnoj kući bio primoran da boravi tokom slučaja iz romana Smrt gospođe Mekginti.

Pominjanja u drugim delima uredi

Lik „gospođice Bulstrod” se pominje u kasnijem romanu o Poarou sa snažnim školskim zapletom Noć veštica.

Pominjanje pravih povesnih, zemljopisnih i
događaja iz vremena kada je roman objavljen
uredi

U II delu 13. poglavlja romana pominje se poznata britanska glumica i komičarka Džojs Grenfel. Grenfelova se 1957. godine pojavila u filmu Plavo ubistvo u Sent Trinijanu, komediji smeštenoj u žensku školu sa zapletom u koji su uključeni krađa dragulja i strani kraljević.

Mesto izmišljenog Ramatskog šeikstva nije otkriveno u romanu, ali po nekim nagoveštajima (blizina Adena i planina) verovatno je da je Ramat bio jedno od brojnih kneževina južnog Jemena koje je još postojalo u vreme kada je knjiga završena. Šeik Ali Jusuf iz Ramata završio je neimenovanu englesku državnu školu. Agata Kristi provela je dosta vremena u Iraku čiji je poslednji kralj Fejsal II završio školu "Haro".

Ekranizacija uredi

Britanska uredi

Roma nje ekranizovan kao epizoda serije Poaro 28. septembra 2008 sa Dejvidom Sačetom u naslovnoj ulozi. U epizodi su takođe igrali i Harijet Volter kao gospođica Bulstrod, Nataša Litl kao En Šapland, Kler Skiner kao gospođica Rič, Suzan Vuldridž kao gospođica Čedvik, Miranda Rejson kao madmoazel Blanš, Elizabet Berington kao gospođica Springer, Kejti Long kao Hsu Van Tai, Radži Džejms kao kraljević Ali Jusuf i Adam Krosdel kao Adam Gudmen. Scenario je pisao Mark Getis, a vreme radnje ekranizacije pomereno je u 30-te kako bi se podudaralo sa televizijskom serijom pa su time su mnogi delovi romana sa radnjom u Egiptu i na Bliskom istoku, kao i oni vezani za britansku tajnu službu morali biti izmenjeni ili uklonjeni. Zbog toga ekranizacija sadrži značajan broj promena u radnji:

  • Likovi gospođice Vansitart, Henrija Satklifa, pukovnika Efrema Pajkveja, Džona Edmundsona, Dereka O'Konora, "gospodina Robinsona", Denis Ratbona, gospođice Rouan i Poaroovog batlera Džordža su izbačeni iz priče. Zbog izbacivanja gospođice Vansitart, u sali za fizičko je vrećicom peska u glavu udarena gospođica Rič, ali je preživela napad.
  • Poaro je stari prijatelj gospođice Bulstrod i posećuje školu kao gostujući predavač na dodeli nagrada. Nakon proslave, on pristaje da ostane da pomogne Bulstrodovoj da odredi ko bi trebalo da je nasledi kada ode u penziju pa je zbog toga bio prisutan kada se ubistvo Springerove dogodilo, a Džulija je došla u njegovu sobu kada je pronašla prokrijumčarene dragulje.
  • Rolinson i Ali Jusuf poginuli su u pucnjavi tokom revolucije, a ne u padu vazduhoplova koji je izazvan sabotažom. Svi dragulji koji su prošvercovani su rubini.
  • Lik Grejs Springer je više mučiteljski i nasilnički, a ima i naviku da ucenjuje. Šaplandova ju je ubila kopljem, a ne pištoljem. Otkriveno je da je gospođica Blejk bila jedna od njenih žrtava.
  • Roditeljima Dženifer Satklif provaljeno je u kuću pre početka novog polugodišta. I sama Dženifer je pažljivija i više se zanima za celu stvar dok je reket menjala pre ubistva Springerove, a zamenjeni je ukraden posle.
  • Čedvikova je postala ljubomorna na gospođicu Rič kada je saznala za Bulstrodinu potragu za naslednicom pa ju je napala u sali za fizičko u živčanom rastrojstvu kada ju je zatekla kako traži dokaze o Šajstinoj "otmici". Ričova je imala potres mozga.
  • Gudmen je bio prinuđen da otkrije ko je i Poarou i policiji kada su ga doveli na saslušanje.
  • Po završetku slučaja, Poaro preuzima brigu o draguljima kako bi ih vratio Ministarstvu spoljnih poslova i pravoj kraljevkinji Šajsti. Međutim, tajno ostavlja jedan Džuliji u kesici gumenih bombona pre nego što je otišao.

Snimanje se odvijalo prvenstveno u Džojsinoj šumici u Netlbedu u Oksfordširu[5] dok su neki kadrovi snimani u mermernoj dvorani u zgradi "Elveden".[5]

Francuska uredi

Roman je ekranizovan kao peta epizoda francuske televizijske serije Mala ubistva Agate Kristi. Epizoda je prvi put emitovana 2010. godine.

Spoljašnje veze uredi

  1. ^ a b Peers, Chris; Spurrier, Ralph; Sturgeon, Jamie; Foord, Peter; Williams, Richard (mart 1999). Collins Crime Club – A checklist of First Editions (Second izd.). Dragonby Press. str. 15. ISBN 978-1871122138. 
  2. ^ a b Marcus, J S (maj 2007). „American Tribute to Agatha Christie: The Golden Years: 1953 - 1967”. Pristupljeno 3. 8. 2018. 
  3. ^ The Observer, 8 November 1959 (p. 23)
  4. ^ Barnard, Robert. A Talent to Deceive – an appreciation of Agatha Christie – Revised edition (p. 190). Fontana Books, 1990; ISBN 0-00-637474-3
  5. ^ a b „Elveden Hall (Elvedon Hall), Suffolk, England”. Dicamillo British & Irish Country Houses. Boston. Pristupljeno 19. 5. 2021.